{"id":2369,"date":"2010-11-12T23:00:00","date_gmt":"2010-11-12T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/ekstremno-globalno-zatopljenje-u-davnoj-prolosti\/"},"modified":"2022-07-12T23:57:03","modified_gmt":"2022-07-12T21:57:03","slug":"ekstremno-globalno-zatopljenje-u-davnoj-proslosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/ekstremno-globalno-zatopljenje-u-davnoj-proslosti\/","title":{"rendered":"Ekstremno globalno zatopljenje u davnoj pro\u0161losti"},"content":{"rendered":"\n

Varijacije u atmosferskom uglji\u010dnom dioksidu prije otprilike 40 milijuna godina bile su usko povezane s promjenama u globalnoj temperaturi, tvrdi se u novim otkri\u0107ima objavljenima u \u010dasopisu Science<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Studiju su proveli znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta Utrecht u suradnji s kolegama iz NIOZ Nizozemskog kraljevskog instituta za istra\u017eivanje mora te sa Sveu\u010dili\u0161ta Southampton. “Razumijevanje povezanosti klime na Zemlji i atmosferskog uglji\u010dnog dioksida u geolo\u0161koj pro\u0161losti mo\u017ee nam dati uvid u veli\u010dinu globalnog zatopljenja u budu\u0107nosti koje se o\u010dekuje kao rezultat emisija uglji\u010dnog dioksida uzrokovanih ljudskim aktivnostima” ka\u017ee dr. Steven Bohaty iz \u0160kole za znanosti o Zemlji i oceanima (SOES) Sveu\u010dili\u0161ta Southampton \u010dija je baza u Nacionalnom oceanografskom centru u Southamptonu.<\/p>\n\n\n\n

Ve\u0107 se neko vrijeme zna da je dugoro\u010dno zatopljenje u eocenu (prije otprilike 56 do 34 milijuna godina) bilo povezano s relativno visokim razinama atmosferskog uglji\u010dnog dioksida. Me\u0111utim, znanstvenici prije nisu mogli demonstrirati usku vezu izme\u0111u varijacija u atmosferskom uglji\u010dnom dioksidu i kratkoro\u010dnim promjenama globalne klime. Kao bi popunili tu rupu u znanju, autori studije usmjerili su se na jednu od najtoplijih epizoda u klimatskoj povijesti Zemlje \u2013 klimatski optimum srednjeg eocena (MECO), koji se dogodio prije otprilike 40 milijuna godina. Alge koriste fotosintezu kako bi skupljale Sun\u010devu energiju, pretvaraju\u0107i uglji\u010dni dioksid i vodu u organske molekule potrebne za rast. Razli\u010diti izotopi ugljika ugra\u0111eni su u te molekule ovisno o uvjetima okoli\u0161a u kojima alge rastu. Klima u pro\u0161losti stoga se mo\u017ee rekonstruirati analiziraju\u0107i udjele izotopa ugljika u molekulama sa\u010duvanim u fosiliziranim algama.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eiva\u010di su koristili ovaj pristup kako bi rekonstruirali varijacije u razinama uglji\u010dnog dioksida tijekom MECO epizode zatopljenja, koriste\u0107i fosilizirane alge sa\u010duvane u uzorcima sedimenata izva\u0111enim iz morskog dna u blizini Tazmanije u Australiji u sklopu Ocean Drilling Program-a (programa va\u0111enja uzoraka sedimenata bu\u0161enjem na dnu oceana). Korigirali su svoje procjene razina uglji\u010dnog dioksida koriste\u0107i informacije o marinskim ekosustavima u pro\u0161losti dobivene prou\u010davanje promjena u izobilju razli\u010ditih skupina fosilnih planktona. Njihove analize upu\u0107uju da su se razine uglji\u010dnog dioksida u MECO-u morale barem udvostru\u010diti tijekom razdoblja od otprilike 400 000 godina. U vezi s tim otkri\u0107ima, analize dobivene kori\u0161tenjem dviju neovisnih molekularnih zamjena za temperaturu povr\u0161ine mora pokazuju da se klima zagrijala izme\u0111u 4 i 6 stupnjeva Celzija u istom razdoblju.<\/p>\n\n\n\n

“Otkrili smo usku povezanost izme\u0111u razina uglji\u010dnog dioksida i temperature povr\u0161ine mora tijekom \u010ditavog razdoblja, \u0161to sugerira da su pove\u0107ane koli\u010dine uglji\u010dnog dioksida u atmosferi odigrale veliku ulogu u globalnom zatopljenju tijekom MECO-a” ka\u017ee Bohaty. Istra\u017eiva\u010di smatraju vjerojatnim da su povi\u0161ene razine atmosferskog uglji\u010dnog dioksida tijekom MECO-a rezultirale povi\u0161enim globalnim temperaturama, a ne obratno, te obja\u0161njavaju kako je porast uglji\u010dnog dioksida odigrao odlu\u010duju\u0107u ulogu. “Promjena u koli\u010dini uglji\u010dnog dioksida prije 40 milijuna godina bila je prevelika da bi bila rezultat promjene u temperaturi i s njom povezanih povratnih veza” ka\u017ee suvode\u0107i autor Peter Blij sa Sveu\u010dili\u0161ta Utrecht. “Tako velika promjena u uglji\u010dnom dioksidu zasigurno nam daje prihvatljivo obja\u0161njenje za promjene u temperaturi Zemlje.”<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eiva\u010di isti\u010du da je za veliki porast u atmosferskom uglji\u010dnom dioksidu nazna\u010den njihovom analizom trebao prirodni izvor ugljika koji je mogao ispu\u0161tati ogromne koli\u010dine ugljika u atmosferu. Ubrzani porast u razinama atmosferskog uglji\u010dnog dioksida prije otprilike 40 milijuna godina vi\u0161e \u2013 manje se podudara s izdizanjem Himalaja i mogao bi biti povezan s nestajanjem mora izme\u0111u Indije i Azije kao rezultat tektonike plo\u010da \u2013 pomicanja velikog razmjera na stjenovitom omota\u010du Zemlje (litosferi). No, kako obja\u0161njava profesor Paul Pearson sa Sveu\u010dili\u0161ta Cardiff u perspektivnom \u010dlanku koji prati rad objavljen u \u010dasopisu Science, idu\u0107i cilj je otkriti pravi uzrok.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eiva\u010di su Peter Bijl, Alexander Houben, Appy Sluijs, Henk Brinkhuis, Gert-Jan Reichart (Sveu\u010dili\u0161te Utrecht), Jaap Sinninghe Damst\u00e9 and Stefan Schouten (NIOZ Nizozemski kraljevski institut za istra\u017eivanje mora) i Steven Bohaty (SOES). Istra\u017eivanje su sponzorirali Nizozemska organizacija za znanstvena istra\u017eivanja, Sveu\u010dili\u0161te Utrecht i Statoil, a kori\u0161teni su uzorci i podaci dobiveni od Ocean Drilling Programa (ODP).<\/p>\n\n\n\n

Izvor: National Oceanography Centre, Southampton (UK)<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Varijacije u atmosferskom uglji\u010dnom dioksidu prije otprilike 40 milijuna godina bile su usko povezane s promjenama u globalnoj temperaturi, tvrdi se u novim otkri\u0107ima objavljenima u \u010dasopisu Science. Studiju su proveli znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta Utrecht u suradnji s kolegama iz NIOZ Nizozemskog kraljevskog instituta za istra\u017eivanje mora te sa Sveu\u010dili\u0161ta Southampton. “Razumijevanje povezanosti klime na […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21065924,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16373],"tags":[16998],"class_list":["post-2369","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-klima","tag-globalno-zatopljenje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2369","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2369"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2369\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21065925,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2369\/revisions\/21065925"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21065924"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2369"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2369"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2369"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}