{"id":2392,"date":"2010-11-17T23:00:00","date_gmt":"2010-11-17T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/inteligentniji-ljudi-su-none-ptice\/"},"modified":"2021-03-27T11:24:03","modified_gmt":"2021-03-27T10:24:03","slug":"inteligentniji-ljudi-su-nocne-ptice","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/inteligentniji-ljudi-su-nocne-ptice\/","title":{"rendered":"Inteligentniji ljudi su ‘no\u0107ne ptice’"},"content":{"rendered":"

Najnovija istra\u017eivanja dovode u vezu ljudsku inteligenciju i vrijeme odlaska na po\u010dinak. Pametniji ljudi \u010de\u0161\u0107e kre\u0107u na po\u010dinak u kasne no\u0107ne sate, dok oni ni\u017ee inteligencije svoje obveze zavr\u0161avaju tijekom dana i idu spavati ubrzo nakon smrkavanja.<\/p>\n

\"09209829802\"<\/p>\n

Spavanje je osnovna biolo\u0161ka potreba svakog \u017eivog bi\u0107a, koja je u najnovijim istra\u017eivanjima dovedena u vezu s razinom inteligencije. Naime, znanstvenici su utvrdili da ljudi s vi\u0161im indeksom inteligencije (IQ) idu na spavanje kasnije, dok oni s ni\u017eim IQ-om idu na spavanje \u010dim padne mrak. Dosada\u0161nja saznanja pokazuju da nedostatak sna kod ljudi i \u017eivotinja dovodi do poreme\u0107aja poput sklonosti debljanju, visokog krvnog tlaka i skra\u0107enja \u017eivotnog vijeka. Neispavanost, stanje sli\u010dno mamurluku, ima izravan utjecaj na mentalne sposobnosti osobe, te stoga ne \u010dudi podatak da su veliki broj nesre\u0107a skrivili upravo neispavani voza\u010di. \u010cak i mali nedostatak sna ima utjecaja na funkcioniranje organizma.<\/p>\n

Juliette Faraco sa Sveu\u010dili\u0161ta Stanford, navodi da svaki nedostatak sna tra\u017ei nadokna\u0111ivanje odnosno stvara potrebu za produljenim odmorom. Po prvi put je prona\u0111ena veza izme\u0111u ljudske inteligencije i vremena odlaska na spavanje. Grupa istra\u017eiva\u010da sa Semmelweist University predvo\u0111ena Robert Bolizsom je pokazala, uz pomo\u0107 tijekom sna snimljenih encefalograma, da su elementi sna direktno povezani s “kognitivnim postignu\u0107ima u budnom stanju.” Skupina istra\u017eiva\u010da predvo\u0111ena H. Aliassonom je u svojoj studiji pokazala da trajanje pojedinih stadija sna dobro korelira s akademskim uspjehom ispitanika.<\/p>\n

Opse\u017ena istra\u017eivanja Satoshi Kanazawe i njegovih kolege s London School of Economics and Political Science<\/em> su ispitivala zna\u010dajne razlike u vremena lijeganja me\u0111u ljudima, i njihovu povezanost s kvocijentom inteligencije IQ. Kanazawa isti\u010de da su ljudski preci u pravilu bili dnevni tipovi, pa je pomak prema no\u0107nim aktivnostima evolucijski novija pojava \u010de\u0161\u0107a kod ljudi koji pokazuju vi\u0161u razinu kognitivnih mogu\u0107nosti. Istra\u017eivanja vremena lijeganja\/ustajanja su pokazala i neke druge povezanosti. Tako je istra\u017eivanje sa Sveu\u010dili\u0161tu u Bologni ustanovilo vezu izme\u0111u vremena ustajanja i savjesnosti, te sugerira da rano ustaju savjesni ljudi. Uz to je na\u0111ena veza izme\u0111u dobi osobe i vremena odlaska na po\u010dinak. Najvi\u0161e no\u0107nih tipova je uo\u010deno u dobi izme\u0111u 17 do 21 godina starosti, dok se kasnije taj broj se smanjuje.<\/p>\n

Studija psihologinje Marine Giamnietro i kolege iz 2008. upu\u0107uje da su no\u0107ni tipovi slabije pouzdane osobe, manje emocionalne stabilnosti, skloniji depresiji, ovisnosti i poreme\u0107aju prehrambenih navika. Prema istra\u017eiva\u010dima Lambertus Klei na Carnegie Mellon University, Patrick Rietz na University of Pittsburghu i njihovih suradnika i genetika utje\u010de na sklonost ranom ili kasnom ustajanju\/lijeganju. Sli\u010dne podatke navode istra\u017eivanja studije s Max Planck Institute of Psychiatry iz 2008. Identificirane su i molekule peptidne gra\u0111e, neuropeptidni hormoni Hipokretini koji svojim vezivanjem uz receptore na stanicama mozga izazivaju stanje budnosti.<\/p>\n

Ljudi i \u017eivotinje dijele potrebu za snom, premda su me\u0111u njima uo\u010dene i zna\u010dajne razlike. Krave, na primjer, spavaju otvorenih o\u010diju. Konji spavaju stoje\u0107i. Neke ptice mogu spavati u letu, druge stoje\u0107i. Kod dupina spava samo polovina mozga, dok druga polovina ostaje budna. \u0160i\u0161mi\u0161i trebaju 19.9 sati sna svakih 24 sata, lavovi 13.5, \u0161takori 13 ma\u010dke 12.5, kitovi 5.3, jelena 3.1, \u017eirafe 1.9, ve\u0107ina ptica tri do osam, a magarci tri.<\/p>\n

Izvor: Winnipegfreepress.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Najnovija istra\u017eivanja dovode u vezu ljudsku inteligenciju i vrijeme odlaska na po\u010dinak. Pametniji ljudi \u010de\u0161\u0107e kre\u0107u na po\u010dinak u kasne no\u0107ne sate, dok oni ni\u017ee inteligencije svoje obveze zavr\u0161avaju tijekom dana i idu spavati ubrzo nakon smrkavanja. Spavanje je osnovna biolo\u0161ka potreba svakog \u017eivog bi\u0107a, koja je u najnovijim istra\u017eivanjima dovedena u vezu s razinom […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21025056,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16338],"tags":[16625],"class_list":["post-2392","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-psihologija","tag-ptice"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2392","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2392"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2392\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21025056"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2392"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2392"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2392"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}