{"id":2409,"date":"2010-11-19T23:00:00","date_gmt":"2010-11-19T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/nova-terapija-za-lijeenje-multiple-skleroze\/"},"modified":"2020-10-15T15:03:59","modified_gmt":"2020-10-15T13:03:59","slug":"nova-terapija-za-lijecenje-multiple-skleroze","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/nova-terapija-za-lijecenje-multiple-skleroze\/","title":{"rendered":"Nova terapija za lije\u010denje multiple skleroze"},"content":{"rendered":"

Prema rije\u010dima Linde Watkins, zaposlene kao profesor emeritus<\/em> na sveu\u010dili\u0161tu Colorado, Boulder, \u010dini se kako ne\u0107emo morati jo\u0161 dugo \u010dekati na uspje\u0161no lije\u010denje i ubla\u017eavanje simptoma multiple skleroze, odnosno MS-a.<\/p>\n

Nova je terapija zasnovana na lijeku originalno namijenjenom lije\u010denju kroni\u010dne boli. Watkins i njeni kolege s Odsjeka psihologije u neuroznanosti sveu\u010dili\u0161ta Colorado, Boulder, su otkrili da samo jedna injekcija spoja pod nazivom ATL313, kod \u0161takora kroz nekoliko tjedana zaustavlja napredak paralize uzrokovane MS-om. ATL313 je protuupalni lijek razvijen u svrhu ubla\u017eavanja kroni\u010dne boli. Lisa Loram, vi\u0161i suradnik na istra\u017eivanju te vode\u0107i znanstvenik na dijelu istra\u017eivanja provedenom u laboratoriju Linde Watkins, prezentirala je rezultate na godi\u0161njem sastanku Dru\u0161tva neuroznanstvenika odr\u017eanom ovog tjedna u San Diegu.<\/p>\n

Multipla skleroza upalna je bolest tijekom koje imunolo\u0161ki sustav napada mijelin, za\u0161titnu navlaku \u017eivaca u le\u0111noj mo\u017edini i mozgu. Kako bolest napreduje, na mijelinu se \u0161ire povrede, odnosno o\u017eiljci koji uzrokuju trajne neurolo\u0161ke probleme. “Dana\u0161nji lijekovi za multiplu sklerozu usporavaju ili zaustavljaju napredak bolesti, ali je ne lije\u010de”, navodi Watkins. “Ti lijekovi ne vra\u0107aju pacijente u normalno stanje jer o\u017eiljci na \u017eivcima jednostavno ne zarastaju.” Linda Watkins, Lisa Loram i njihovi kolege se nadaju kako \u0107e pomo\u0107u tehnologije za promatranje \u017eivaca le\u0111ne mo\u017edine pro\u0161iriti svoje istra\u017eivanje ne bi li utvrdili zarastaju li o\u017eiljci na \u017eivcima \u0161takora koji su primili injekciju ATL313.<\/p>\n

“Ukoliko smo stvarno otkrili lijek koji poti\u010de zarastanje takvih o\u017eiljaka, pristup lije\u010denju simptoma MS-a ubudu\u0107e \u0107e se drasti\u010dno promijeniti”, isti\u010de Watkins koju su novi rezultati, malo je re\u0107i, iznenadili. Tim je inicijalno krenuo u potragu za lijekom koji bi ubla\u017eavao bol koja prati napredak MS-a. Naime, \u010dak 70-80 % pacijenata koji pate od MS-a, pate i od kroni\u010dne boli koju se tako\u0111er ne mo\u017ee lije\u010diti. “U po\u010detku smo mislili kako ova vrsta spoja umiruje glijalne stanice u le\u0111noj mo\u017edini jer upravo njihova aktivacija tijekom upale i uzrokuje bol”, nastavlja Watkins. Smatra se da u normalnim okolnostima glijalne stanice odr\u017eavaju urednu funkciju \u017eiv\u010danog sustava uklanjanjem otpadnih tvari, a slu\u017ee i kao potpora radu neurona. Rezultati nedavnih radova profesorice Watkins i njenih kolega pokazuju da glijalne stanice u sredi\u0161njem \u017eiv\u010danom sustavu tako\u0111er igraju i klju\u010dnu ulogu u pogor\u0161anju boli jer uzbu\u0111uju neurone odgovorne za prijenos signala za bol.<\/p>\n

“Postalo je o\u010dito da glijalne stanice imaju “Dr. Jekyll \/ Mr. Hyde” osobnost. U normalnim okolnostima, glijalne stanice su od velike koristi za neurone, ali kad pre\u0111u u “Mr. Hyde” na\u010din rada osloba\u0111aju cijeli niz kemijskih spojeva koji uzrokuju razli\u010dite probleme poput neuropatske, ali i ostale tipove kroni\u010dne boli”, obja\u0161njava Watkins. Tijekom istra\u017eivanja utvr\u0111eno je kako bi ATL313 mogao prebaciti glijalne stanice iz “uzbu\u0111enog” u “smireno” stanje rada, zbog \u010dega bi moglo do\u0107i i do zarastanja o\u017eiljaka uzrokovanih MS-om. Na ovom su istra\u017eivanju, uz ve\u0107 spomenute Lindu Watkins i Lisu Loram, sudjelovali i Keith Strand, Derick Taylor, Evan Sloane i Steven Maier sa sveu\u010dili\u0161ta Colorado, Boulder; Jayson Rieger iz kompanije PGxHealth, koja radi kao dio multikompanije Clinical Data Inc., sa sjedi\u0161tem u Newtonu te Natalie Serkova s Anschutz medicinskog kampusa koji funkcionira kao dio sveu\u010dili\u0161ta Colorado, Denver.<\/p>\n

Izvor: University of Colorado at Boulder<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prema rije\u010dima Linde Watkins, zaposlene kao profesor emeritus na sveu\u010dili\u0161tu Colorado, Boulder, \u010dini se kako ne\u0107emo morati jo\u0161 dugo \u010dekati na uspje\u0161no lije\u010denje i ubla\u017eavanje simptoma multiple skleroze, odnosno MS-a. Nova je terapija zasnovana na lijeku originalno namijenjenom lije\u010denju kroni\u010dne boli. Watkins i njeni kolege s Odsjeka psihologije u neuroznanosti sveu\u010dili\u0161ta Colorado, Boulder, su otkrili […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21005686,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16336],"tags":[16864],"class_list":["post-2409","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kemija","tag-multipla-skleroza"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2409","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2409"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2409\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21005686"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2409"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2409"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2409"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}