{"id":2445,"date":"2010-11-28T23:00:00","date_gmt":"2010-11-28T22:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/veliina-sisavaca-eksplodirala-nakon-izumiranja-dinosaura\/"},"modified":"2022-07-13T12:41:16","modified_gmt":"2022-07-13T10:41:16","slug":"velicina-sisavaca-eksplodirala-nakon-izumiranja-dinosaura","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/velicina-sisavaca-eksplodirala-nakon-izumiranja-dinosaura\/","title":{"rendered":"Veli\u010dina sisavaca eksplodirala nakon izumiranja dinosaura"},"content":{"rendered":"\n

Istra\u017eiva\u010di pokazuju da je izumiranje dinosaura prije 65 milijuna godina napravilo put da sisavci postanu ve\u0107i – oko tisu\u0107u puta ve\u0107i nego \u0161to su bili. Studija, koja je objavljena u presti\u017enom \u010dasopisu Science<\/em>, prva je pokazala ovaj novi obrazac u pove\u0107anju tjelesne veli\u010dine sisavaca nakon nestanka dinosaura.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

“U osnovi, dinosauri su nestali i odjednom vi\u0161e nije bilo nikoga drugoga da jede vegetaciju. To je otvoren izvor hrane i sisavci su se okrenuli tom izvoru, a i vi\u0161e je u\u010dinkovitije biti biljo\u017eder kada si velik”, ka\u017ee koautorica rada dr. Jessica Theodor, izvanredni profesor na Department of Biological Sciences <\/em>na University of Calgary<\/em>. Theodor ka\u017ee da osim \u0161to potvr\u0111uje dramati\u010dni rast u veli\u010dini sisavaca nakon dinosaura, studija pokazuje i da je ekosustav bio u mogu\u0107nosti da se relativno brzo obnovi. “Izgubite dinosaure prije 65 milijuna godina, i unutar 25 milijuna godina sustav se obnovi na novi maksimum za \u017eivotinje koje u njemu postoje u pogledu veli\u010dine tijela. To je zapravo prili\u010dno kratki vremenski okvir, geolo\u0161ki gledano,” ka\u017ee znanstvenica. “To je stvarno brzi razvoj.” Theodor navodi da su sisavci rasli najvi\u0161e do oko 10 kilograma kada su dijelili zemlju sa dinosaurima, a nakon toga na maksimalnih 17 tona.<\/p>\n\n\n\n

“Nitko nikada nije pokazalo da ovaj uzorak stvarno postoji. Ljudi su govorili o tome, ali nitko nije oti\u0161ao unatrag i izra\u010dunao”, ka\u017ee Theodor jedna od 20 istra\u017eiva\u010da iz cijelog svijeta koji su radili na istra\u017eivanju. “I\u0161li smo kroz svaki vremenski period i govorili uredu, za ovu grupu sisavaca koja je najve\u0107a \u017eivotinja? I onda smo procijenili njihove tjelesne mase.” Kako bi se dokumentiralo koliko su velikima sisavci narasli nakon `osloba\u0111anja od kompeticije`, koje je rezultat izumiranja dinosaura, znanstvenici su prikupili podatke o maksimalnoj veli\u010dini za glavne skupine kopnenih sisavaca na svakom kontinentu, uklju\u010duju\u0107i Perissodactyla<\/em>, neparnoprsta\u0161e, kao \u0161to su konji i nosorozi; Proboscidea<\/em>, koja uklju\u010duje slonove, mamute i mastodonte; Xenarthra<\/em>, mravojede, ljenjivce i pasance, kao i brojne druge izumrle skupine.<\/p>\n\n\n\n

Rezultati daju naznake o tome \u0161to postavlja ograni\u010denja za veli\u010dinu sisavaca na kopnu; koli\u010dinu dostupnog prostora za svaku \u017eivotinju i klimu u kojoj \u017eive. \u0160to je klima hladnija, to su ve\u0107i sisavci, a ve\u0107e \u017eivotinje bolje zadr\u017eavaju toplinu. To tako\u0111er pokazuje da ni jedna skupina sisavaca ne dominira najve\u0107om veli\u010dinom razreda – apsolutno najve\u0107i sisavac pripada razli\u010ditim grupama tijekom vremena i prostora.<\/p>\n\n\n\n

Izvor: University of Calgary<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Istra\u017eiva\u010di pokazuju da je izumiranje dinosaura prije 65 milijuna godina napravilo put da sisavci postanu ve\u0107i – oko tisu\u0107u puta ve\u0107i nego \u0161to su bili. Studija, koja je objavljena u presti\u017enom \u010dasopisu Science, prva je pokazala ovaj novi obrazac u pove\u0107anju tjelesne veli\u010dine sisavaca nakon nestanka dinosaura. “U osnovi, dinosauri su nestali i odjednom vi\u0161e […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21065958,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[21953,19912,16712,17832],"class_list":["post-2445","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-dinosauri","tag-razvoj","tag-sisavci","tag-velicina"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2445","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2445"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2445\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21065959,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2445\/revisions\/21065959"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21065958"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2445"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2445"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2445"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}