Kada lije\u010dnici \u017eele uspavati pacijente za vrijeme operacije, samo nje\u017eno odvrnu ventil. Me\u0111utim, anesteti\u010dki plinovi pridonose globalnom zatopljenju gotovo kao i rashladni plinovi, koje samo \u0161to nisu zabranjeni u zemljama Europske unije.<\/p>\n\n\n\n
\u0160to je jo\u0161 zanimljivije, nije potrebno prijaviti potro\u0161nju anesteti\u010dkih plinova kao \u0161to je potrebno prijaviti potro\u0161nju ostalih plinova koji uzrokuju efekt staklenika poput ugljikovog dioksida, rashladnih plinova ili didu\u0161ikova monoksida, plin poznat po tome da izaziva smijanje. Rezultati istra\u017eivanja, nedavno provedenog na Sveu\u010dili\u0161tu u Kopenhagenu, pokazuju kako jedan kilogram plina za anesteziju utje\u010de na atmosferu jednako kao i 1620 kilograma ugljikovog dioksida<\/a>.<\/p>\n\n\n\n Istra\u017eivanje je provedeno u suradnji s NASA-inim laboratorijima i anesteziolozima Vi\u0161e medicinske \u0161kole na sveu\u010dili\u0161tu Michigan. “Koli\u010dina plina potrebna za jednu operaciju nije velika, ali u prosjeku svake godine anesteti\u010dki plinovi zna\u010dajno utje\u010du na atmosferu, gotovo kao milijun automobila”, rezultati su istra\u017eivanja, objavljenog u novom izdanju cijenjenog medicinskog \u010dasopisa British Journal of Anaesthesia<\/em>.<\/p>\n\n\n\n Analize plinova za anesteziju proveo je Ole John Nielsen, profesor na katedri za kemiju atmosfere na Sveu\u010dili\u0161tu u Kopenhagenu. On ujedno ima i va\u017enu poruku za cijelu medicinsku zajednicu. “Prou\u010dili smo tri razli\u010dita plina, koji se redovito koriste u pripremi anestezije i nisu svi jednako toksi\u010dni”, obja\u0161njava profesor Nielsen. “Sva su tri opasnija od ugljikovog dioksida, ali dok najbla\u017ei imaju potencijal globalnog zagrijavanja 210 i 510, tre\u0107i uzrokuje \u010dak 1620 puta vi\u0161e \u0161tete od jednake koli\u010dine ugljikovog dioksida”, nastavlja Ole John Nielsen. “Ovo bi otkri\u0107e trebalo trgnuti anesteziologe. Po\u0161to sva tri plina za anesteziju imaju jednak zdravstveni u\u010dinak, ovo bi trebao biti razlog vi\u0161e izabrati onaj koji ima manji utjecaj na globalne klimatske promjene”, zaklju\u010duje profesor Nielsen.<\/p>\n\n\n\n Djelovanje tri anesteti\u010dka plina, izofluran, desfluran i sevofluran, prou\u010deno je na Fordovim laboratorijima za prou\u010davanje atmosfere smje\u0161tenim u blizini Detroita, Michigan. Mads Andersen s NASA-inih Laboratorija za prou\u010davanje avionskih motora na analizi anesteti\u010dkih plinova sura\u0111ivao je s Ole John Nielsenom, koji je bio i njegov mentor na doktorskom studiju. Ina\u010de, Mads Andersen je i osmislio istra\u017eivanje, a ideju je dobio za vrijeme poroda svoje supruge. “Naime, anesteziolozi su mi rekli kako koriste plin koji mi kemi\u010dari poznajemo kao halogenirani spoj. Taj plin pripada skupini freonskih plinova. Freoni su ina\u010de poznati kao plinovi koji doslovno izjedaju ozonski sloj na\u0161e atmosfere, a na popisu su ne\u017eeljenih kemikalija jo\u0161 od 80.-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a”, obja\u0161njava Mads Andersen.<\/p>\n\n\n\n Pored toga, navedeni plinovi mogu se povezati i s HFC-134a, plinom koji \u0107e do sije\u010dnja 2011. godine biti zabranjen u ve\u0107ini zemalja Europske unije. S potencijalnom globalnog zagrijavanja \u010dak 1 300 puta ve\u0107im od ugljikovog dioksida, HFC-134a jednako je opasan kao i najgori od tri prou\u010dena plina za anesteziju. Ipak, \u010dak i profesor Ole John Nielsen nagla\u0161ava kako nije potrebno potpuno zabraniti kori\u0161tenje navedenih anesteti\u010dkih plinova, ali bi u svakom slu\u010daju trebali biti zabrinuti. “Neo\u010dekivana svojstva plinova za anesteziju va\u017ean su podsjetnik kako moramo biti oprezni kada koristimo bilo koji plin. Znanstvena bi zajednica trebala dobro prou\u010diti mogu\u0107e negativne u\u010dinke plinova u atmosferi prije nego li ih ispuste u okoli\u0161” zaklju\u010duje profesor Nielsen.<\/p>\n\n\n\n