{"id":2503,"date":"2010-12-11T23:00:00","date_gmt":"2010-12-11T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/napredak-na-podruju-lijeenja-autizma\/"},"modified":"2020-10-17T01:45:51","modified_gmt":"2020-10-16T23:45:51","slug":"napredak-na-podrucju-lijecenja-autizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/napredak-na-podrucju-lijecenja-autizma\/","title":{"rendered":"Napredak na podru\u010dju lije\u010denja autizma"},"content":{"rendered":"<p style=\"margin-bottom: .0001pt\">\n\u010cini se da su znanstvenici uspjeli prona\u0107i mogu\u0107i sustav lije\u010denja osoba s poreme\u0107ajem u ostvarivanju dru\u0161tvenih kontakata. Znanstvenici medicinske \u0161kole sveu\u010dili\u0161ta <em>Eastern Virginia <\/em>polako se primi\u010du po\u010detku klini\u010dkog testiranja, ali na ograni\u010denom broju pacijenata.<\/p>\n<p style=\"margin-bottom: .0001pt\"><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter\" alt=\"\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/images\/azzra\/autistic_child.jpg\" \/><\/p>\n<p style=\"margin-bottom: .0001pt\">Radi se o novom, potencijalno uspje\u0161nom, pristupu lije\u010denju osoba s poreme\u0107ajem u ostvarivanju dru\u0161tvenih kontakata, preciznije osoba koje pate od spektra poreme\u0107aja karakteristi\u010dnih za autizam. Autizam je stanje koje drasti\u010dno utje\u010de na kvalitetu \u017eivota.<\/p>\n<p style=\"margin-bottom: .0001pt\">&#8220;Osobe koje pate od nekog od oblika autizma nisu nipo\u0161to nezainteresirane za ostvarivanjem dru\u0161tvenih interakcija, a jo\u0161 manje ih do\u017eivljavaju neugodnima. Oni \u010desto ne mogu razumjeti \u0161to druga osoba misli te zbog toga grije\u0161e u interpretaciji dru\u0161tvenih situacija i neverbalnog govora&#8221;, obja\u0161njavaju dr.sc.med. Stephen I. Deutsch, koji je tako\u0111er i profesor psihijatrije i bihevioralnih znanosti na katedri Ann Robinson. &#8220;Na\u017ealost, osobe koje pate od nekog od oblika autizma \u010desto su bolno svjesne svojih socijalnih ograni\u010denja, \u0161to mo\u017ee uzrokovati duboke osje\u0107aje tuge i frustracije.&#8221;<\/p>\n<p style=\"margin-bottom: .0001pt\">Tijekom svog istra\u017eivanja, znanstvenici sveu\u010dili\u0161ta Eastern Virginia prona\u0161li su posebnu vrstu laboratorijskih mi\u0161eva, poznatu pod nazivom BALB\/c mi\u0161evi, koji mogu poslu\u017eiti kao valjan \u017eivotinjski model za prou\u010davanje poreme\u0107aja u socijalizaciji. Naime, za razliku od normalnih mi\u0161eva, kada se na\u0111e u blizini drugog mi\u0161a, BALB\/c mi\u0161 \u0107e odmaknuti \u0161to dalje mo\u017ee i ne\u0107e ostvariti nikakav socijalni kontakt, ba\u0161 kao \u0161to osobe s autizmom \u010desto izbjegavaju uspostavljanje socijalnih kontakata s drugim ljudima.<\/p>\n<p style=\"margin-bottom: .0001pt\">Zahvaljuju\u0107i ovom otkri\u0107u, znanstvenici sada imaju na\u010din provjere u\u010dinkovitosti novih lijekova za lije\u010denje poreme\u0107aja vezanih uz autizam. Naime, promjena u pona\u0161anju BALB\/c mi\u0161eva u blizini drugih mi\u0161eva jasno ukazuje na djelotvornost lijeka na mo\u017edane receptore odgovorne za uspostavljanje socijalnih kontakata. Tijekom istra\u017eivanja kori\u0161ten je lijek D-cikloserin, koji je izvorno razvijen za lije\u010denje tuberkuloze. Kasnija su istra\u017eivanja pokazala kako bi ovaj lijek mogao pozitivno utjecati i na dru\u0161tveno pona\u0161anje. \u010cini se kako je tijekom preliminarnih ispitivanja na sveu\u010dili\u0161tu Eastern Virginia, ovaj lijek pozitivno utjecao na smanjenu dru\u0161tvenost Balb\/c mi\u0161eva. Nakon uzimanja lijeka, Balb\/c mi\u0161evi su se u blizini drugih mi\u0161eva pona\u0161ali kao normalni mi\u0161evi. Doktor Deutsch \u0107e 14. prosinca u velikoj Hofheimer predavaoni sveu\u010dili\u0161ta Eastern Virginia, raspravljati o rezultatima istra\u017eivanja na kvartalnom predavanju o lije\u010denju autizma.<\/p>\n<p style=\"margin-bottom: .0001pt\">Laboratorijska istra\u017eivanja provedena na sveu\u010dili\u0161tu Eastern Virginia dovela su znanstvenike do zanimljive hipoteze: D-cikloserin mo\u017ee pozitivno utjecati na nedostatke u ostvarivanju socijalnih kontakata kod autisti\u010dnih osoba. Ti nedostaci uklju\u010duju nemogu\u0107nost uspostavljanja kontakta o\u010dima kao i druge oblike socijalizacije. Bez tih vje\u0161tina, autisti\u010dna osoba vrlo \u0107e te\u0161ko na\u0107i zaposlenje i zapo\u010deti samostalni \u017eivot.<\/p>\n<p style=\"margin-bottom: .0001pt\">&#8220;Ono \u0161to ovo istra\u017eivanje \u010dini va\u017enim jest \u010dinjenica da osobe s kvocijentom inteligencije izme\u0111u 125 i 130 ostaju nezaposlene isklju\u010divo zbog nedostataka u ostvarenju socijalnih kontakata,&#8221; obja\u0161njava dr.med. Maria R. Urbano, gost predava\u010d psihijatrije i bihevioralnih znanosti. Doktorica Urbano zala\u017ee se za brzu medicinsku primjenu rezultata ovog istra\u017eivanja. O\u010dekuje se skori po\u010detak klini\u010dkog testiranja lijeka D-cikloserina na adolescentima i mladim odraslim osobama koje pate od spektra poreme\u0107aja karakteristi\u010dnih za autizam. Klini\u010dko \u0107e testiranje pokazati ho\u0107e li lijek, za koji se ve\u0107 zna da nije opasan za ljude, pomo\u0107i autisti\u010dnim osobama na na\u010din koji predvi\u0111a animalni model. Ovo je istra\u017eivanje financijski pomogla Hampton Roads Community zaklada.<\/p>\n<p>Izvor: Eastern Virginia Medical School<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u010cini se da su znanstvenici uspjeli prona\u0107i mogu\u0107i sustav lije\u010denja osoba s poreme\u0107ajem u ostvarivanju dru\u0161tvenih kontakata. Znanstvenici medicinske \u0161kole sveu\u010dili\u0161ta Eastern Virginia polako se primi\u010du po\u010detku klini\u010dkog testiranja, ali na ograni\u010denom broju pacijenata. Radi se o novom, potencijalno uspje\u0161nom, pristupu lije\u010denju osoba s poreme\u0107ajem u ostvarivanju dru\u0161tvenih kontakata, preciznije osoba koje pate od spektra [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21016319,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16368],"tags":[16913],"class_list":["post-2503","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-oboljenja-i-poremecaji","tag-autizam"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2503","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2503"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2503\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21016319"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2503"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2503"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2503"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}