{"id":2513,"date":"2010-12-13T23:00:00","date_gmt":"2010-12-13T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/meduza-uzvraa-napad-u-zimi\/"},"modified":"2021-03-27T11:24:01","modified_gmt":"2021-03-27T10:24:01","slug":"meduza-uzvraca-napad-u-zimi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/meduza-uzvraca-napad-u-zimi\/","title":{"rendered":"Meduza uzvra\u0107a napad u zimi"},"content":{"rendered":"<p><img decoding=\"async\" class=\"alignleft\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/images\/azzra\/meduza.jpg\"  >Istra\u017eivanje koje je proveo me\u0111unarodni tim prije gotovo 50 godina, uz sudjelovanje <em> Balearic Oceanography Centre<\/em> na <em>Spanish Institute of Oceanography<\/em> (IEO), potvrdilo je pove\u0107anje u veli\u010dini i intenzitetu proliferacije meduze Pelagia noctiluca.<\/p>\n<p>Postoji nekoliko slo\u017eenih razloga za to prekomjeran ribolov i trenutni porast temperature morske vode. &#8220;Od 2002. godine, ti su organizmi sve \u010de\u0161\u0107i u zimi na sjeveroistoku Atlantika, jer su zime sve toplije te su stoga oni skloni ranijem pojavljivanju i provode tamo vi\u0161e vremena u svom godi\u0161njem ciklusu&#8221;, Mar\u00eda Luz Fernandez de Puelles, jedina \u0161panjolska koautorica studije te istra\u017eiva\u010dica na IEO`s Balearic Oceanography Centre, ka\u017ee SINC.<\/p>\n<p>Studija, koja je objavljena u \u010dasopisu <em>Biology Letters<\/em>, okuplja 50 godina analiza i pokazuje da toplije zime favoriziraju ulazak  povr\u0161inskih struja u Sredozemno more preko Gibraltara, stvaraju\u0107i tako idealne uvjete za meduzu Pelagia noctiluca. Proliferacija te vrste je uzdu\u017e \u0161panjolske obale, gdje postoji vi\u0161e izvora hrane nego u oceanskim podru\u010djima.  &#8220;Pokazali smo da se one mogu brzo razmno\u017eavati ako su uvjeti u redu te da mogu do\u0107i do  velikih gusto\u0107a tijekom cijele godine, osobito ako su zime tople&#8221;, obja\u0161njava biolog.<\/p>\n<p>Me\u0111unarodni tim koristio je molekularne metode kako bi prou\u010davao porast u\u010destalosti ove skupine Cnidaria u Sjevernom moru od 1958. do 2007. godine, razdoblja koje pokriva op\u0107e promjene u hidroklimatskom sustavu iz hladnog u toplo prou\u010davanih od 1980.godine. &#8220;Podaci za Mediteran su puno noviji te ne tako dugi i kontinuirani, ali su dodatno oja\u010dali  istra\u017eivanje&#8221;, ka\u017ee Fernandez de Puelles.<\/p>\n<p>Odrasle meduze Pelagia noctiluca su zapa\u017eene u raznim dijelovima zapadnog Mediterana, uklju\u010duju\u0107i i Balearsko oto\u010dje. Njihova brojnost je posebno bila upe\u010datljiva u jesen i zimu 2007.godine te u prolje\u0107e 2010.godine, kao i u ljetima.  Prema postoje\u0107im podacima za Mediteran te proliferacije imaju 12-godi\u0161nju u\u010destalost, s time da ve\u0107ina od njih ostaje \u010detiri godine. &#8220;Me\u0111utim, od 1998.godine ta razdoblja su postala kra\u0107a i u\u010destalija&#8221;, obja\u0161njava Fern\u00e1ndez de Puelles.<\/p>\n<p><b>Posljedice za ribarstvo i turizam<\/b><br \/> Porast meduza tijekom godine &#8220;direktno&#8221; utje\u010de na ribarstvo, uzgoj riba i turizam &#8220;zbog toksi\u010dnog u\u010dinka meduza i otrova u njihovim lovkama te zato \u0161to se pojavljuju osobito u ljetnim mjesecima, \u0161to ima zna\u010dajan socioekonomski utjecaj&#8221;, ka\u017ee Fernandez de Puelles.  Prema stru\u010dnjacima, pove\u0107anje broja meduza te duljine vremena kada se zadr\u017eavaju prvenstveno je rezultat prekomjernog ribolova, ali hidroklimatski u\u010dinci kao \u0161to su klimatske promjene i trenutno zagrijavanje mora tako\u0111er imaju utjecaj.<\/p>\n<p>Pelagia noctiluca je meduza iz razreda Scyphozoa sa slo\u017eenim i dugim \u017eivotnim ciklusom, s vrlo opse\u017enim rasponom u toplim vodama Atlantika i Mediterana, a koja obi\u010dno \u017eivi u pelagi\u010dkim stani\u0161tima (na podru\u010djima oceana najbli\u017ee povr\u0161ini), ali i na odre\u0111enim dubinama, \u0161to ih \u010dini zahtjevnima za prou\u010davanje. Ova \u017eivotinja mo\u017ee formirati `ogromna cvjetanja`, koja su vidljive sa \u0161panjolskih obala i pla\u017ea.<\/p>\n<p>&#8220;Meduze su vrlo pro\u017edrljivi grabe\u017eljivci na vrhu trofi\u010dke mre\u017ee. Hrane se izravno li\u010dinkama riba i natje\u010du se sa drugim organizmima zooplanktona za hranu, \u0161to zna\u010di da one drasti\u010dno mijenjaju trofi\u010dku strukturu morskog ekosustava&#8221;, ka\u017ee znanstvenik. &#8220;Daljnja istra\u017eivanja trebala bi biti provedena pod utjecajem ovoga&#8221;, zaklju\u010duje znanstvenica. <\/p>\n<p> Izvor: <a href=\"http:\/\/www.fecyt.es\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">FECYT &#8211; Spanish Foundation for Science and Technology<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Istra\u017eivanje koje je proveo me\u0111unarodni tim prije gotovo 50 godina, uz sudjelovanje Balearic Oceanography Centre na Spanish Institute of Oceanography (IEO), potvrdilo je pove\u0107anje u veli\u010dini i intenzitetu proliferacije meduze Pelagia noctiluca. Postoji nekoliko slo\u017eenih razloga za to prekomjeran ribolov i trenutni porast temperature morske vode. &#8220;Od 2002. godine, ti su organizmi sve \u010de\u0161\u0107i u [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":15230,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[16844],"class_list":["post-2513","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-meduza"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2513","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2513"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2513\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15230"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2513"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2513"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2513"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}