![](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/images\/azzra\/neprobojno_staklo.jpg\")
Bez obzira radi li se o uraganu, tornadu ili bomba\u0161kom napadu, vode\u0107i uzrok ozljeda i smrti u takvim situacijama naj\u010de\u0161\u0107e su odlomljeni komadi\u0107i razbijenog stakla.<\/p>\nBez obzira radi li se o uraganu, tornadu ili bomba\u0161kom napadu, vode\u0107i uzrok ozljeda i smrti u takvim situacijama naj\u010de\u0161\u0107e su odlomljeni komadi\u0107i razbijenog stakla.<\/p>\n
Eksplozije i jaki vjetrovi mogu smrskati prozore na zgradama, \u0161to uzrokuje letenje sitnih komadi\u0107a stakla u svim smjerovima. Uzmimo na primjer izvje\u0161\u0107e Pentagona o bomba\u0161kom napadu 1996. godine na tornjeve Khobar u Saudijskoj Arabiji: dvoje od 19 preminulih osoba umrlo je od posljedica ozljeda uzrokovanih smrskanim komadi\u0107ima stakla. Te su ozljede bile toliko te\u0161ke da su mogle uzrokovale smrt i bez dodatnih faktora. Od ostalih 17 preminulih, deset ih je imalo te\u0161ke ozljede tako\u0111er uzrokovane smrskanim staklom, a koje su mogle uzrokovati smrt i bez ozljeda uzrokovanih udarcem tupim predmetom. Dakle, klju\u010dan faktor u 12 od 19 smrti bili su komadi\u0107i smrskanog stakla. Vi\u0161e od 90% ozlije\u0111enih osoba imalo je laceracije na tijelu, od kojih su mnoge bile te\u0161ke.<\/p>\n
Zahvaljuju\u0107i me\u0111unarodnoj donaciji Odjela za unutarnju sigurnost, to\u010dnije Direktorata za razvoj znanosti i tehnologije, tim in\u017eenjera sa sveu\u010dili\u0161ta Missouri i Sydney (Australija) sada radi na razvoju stakla koje se ne\u0107e smrskati za vrijeme potresa, pod jakim naletom vjetra ili zbog eksplozije bombe. Uz to, novo \u0107e staklo biti lak\u0161e, tanje i potpuno prozirno. Postavljanje prozora s neprobojnim staklom na zgrade koje mogu biti potencijalna meta bomba\u0161kih napada ili se pak nalaze na podru\u010djima koja \u010desto poga\u0111aju ekstremni vremenski uvjeti, moglo bi spasiti mnogo \u017eivota. Suvremena neprobojna stakla, onakva kakva \u0161tite vladine zgrade, predsjedni\u010dki automobil ili Papamobil, deblja su od romana od tristotinjak stranica. Takva stakla jednostavno ne stanu u standardni prozorski okvir, zbog \u010dega je proces zamjene standardnih stakla neprobojnima kompliciran i izrazito skup.<\/p>\n
Za razliku od dana\u0161njih neprobojnih stakla, koja se izra\u0111uju od \u010distih polimera, nova su neprobojna stakla na\u010dinjena od plasti\u010dne smjese s me\u0111uslojem od polimera poja\u010danog staklenim vlaknima, a debljina im je svega 0,64 cm. Sanjeev Khanna, voditelj projekta, nedavno je detonirao omanju bombu u blizini prozora s novim neprobojnim staklom. “Rezultati su bili fantasti\u010dni”, nagla\u0161ava Sanjeev Khanna ina\u010de gost predava\u010d mehani\u010dkog in\u017eenjerstva na sveu\u010dili\u0161tu Missouri. “Iako je prozorsko okno napuklo, staklo je ostalo potpuno neo\u0161te\u0107eno.”<\/p>\n
Tajna novog stakla le\u017ei u duga\u010dkim, me\u0111usobno isprepletenim staklenim vlaknima umo\u010denim u teku\u0107u plastiku i poja\u010danim adhezivnim sredstvom. Kona\u010dni se produkt sastoji od sloja prozirne plastike poja\u010dane staklom smje\u0161tene izme\u0111u dva sloja normalnog stakla. \u010cak je i ljepilo koje povezuje ove slojeve prozirno. Novo si neprobojno staklo mo\u017eete zamisliti kao sendvi\u010d: tanki slojevi stakla su kruh izme\u0111u kojih se nalazi teku\u0107a plastika i duga\u010dka staklena vlakna ba\u0161 kao maslac od kikirikija.<\/p>\n
Staklena vlakna imaju promjer izme\u0111u 14 i 25 mikrometara, \u0161to je otprilike za pola tanje od tipi\u010dne vlasi ljudske kose. Zbog manje dimenzije, manja je i mogu\u0107nost pojave defekata \u0161to rezultira manjom vjerojatno\u0161\u0107u pojave napuknu\u0107a. Uz polimerski matriks, jaka staklena vlakna zna\u010dajno pridonose otpornosti gotovog proizvoda. \u0160to je vi\u0161e staklenih vlakana to \u0107e i staklo biti ja\u010de. Dok uobi\u010dajena neprobojna stakla imaju zelenkast odsjaj, posebni proces proizvodnje \u010dini ova stakla potpuno propusna za vidljivu svjetlost.<\/p>\n
In\u017eenjeri predvi\u0111aju kako \u0107e cijena ovih stakla biti u rangu sa cijenama uobi\u010dajenih neprobojnih stakla. Treba naglasiti kako su ova stakla i osjetno lak\u0161a od ostalih. Zbog debljine svega 0,64 cm, ova \u0107e se nova stakla mo\u0107i ugra\u0111ivati u standardne prozorske okvire. Proces zamijene vi\u0161e ne\u0107e biti kompliciran, a ni skup. “Neprobojni prozori koje je lako ugraditi, a koji nisu skupi, mogli bi izazvati interes \u0161ire javnosti. Adekvatna za\u0161tita domova zasigurno \u0107e smanjiti broj \u017ertava”, dodaje John Fortune, koji je na projektu sudjelovao kao predstavnik Odjela za infrastrukturu i geofiziku na S&T-u.<\/p>\n
Sve do danas, staklo je testirano u formi malih prototipova. “U budu\u0107im \u0107e se testiranjima veli\u010dina staklenih plo\u010da pove\u0107ati od dva do \u010detiri puta ne bi li odredili koliki utjecaj na neprobojnost ima veli\u010dina samog stakla”, obja\u0161njava Khanna. Cilj je stvoriti neprobojno staklo veli\u010dine 1,23 m sa 1,68 m, \u0161to je standardna veli\u010dina prozora na zgradi General Services Administration, koje \u0107e ostati neprobojno, ali i jeftino u usporedbi s drugim neprobojnim staklima. Iako ovise o rezultatima budu\u0107ih testiranja, Khanna se nada da \u0107e se novo staklo na\u0107i na komercijalnom tr\u017ei\u0161tu za tri do \u010detiri godine.<\/p>\n