![\"\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/images\/azzra\/bering.jpg\")
C<\/p>\nUzorci dubokih sedimenata izva\u0111eni s dna Beringovog mora upu\u0107uju na to da je regija bila bez leda tijekom \u010ditave godine te da je biolo\u0161ka produktivnost bila visoka tijekom posljednjeg velikog toplog razdoblja u klimatskoj povijesti Zemlje.<\/p>\n
C<\/p>\n
Christina Ravelo, profesorica oceanskih znanosti na Sveu\u010dili\u0161tu California, Santa Cruz, predstavila je nova otkri\u0107a u govoru odr\u017eanom 13. prosinca na jesenskom susretu Ameri\u010dke geofizi\u010dke zajednice (AGU) u San Franciscu. Ravelo i njezin suradnik Kozo Takahasni sa Sveu\u010dili\u0161ta Kyushu u Japanu vodili su ekspediciju u trajanju od devet tjedana u sklopu Integiranog programa za bu\u0161enje oceana (IODP) u Beringovo more pro\u0161log ljeta plove\u0107i na istra\u017eiva\u010dkoj brodici JOIDES Resolution. Istra\u017eiva\u010di su bu\u0161ili 700 metara kroz stijenu i mulj kako bi izvadili sedimente talo\u017eene tijekom toplog pliocenskog razdoblja, prije 3.5 do 4.5 milijuna godina.<\/p>\n
“Dokaz iz toplog pliocenskog razdoblja va\u017ean je za studije trenutne klimatske promjene jer je to bio posljednji put u povijesti Zemlje da su globalne temperature bile vi\u0161e nego danas,” ka\u017ee Ravelo. Razine uglji\u010dnog dioksida u toplom pliocenskom razdoblju tako\u0111er su bile usporedive s dana\u0161njima, i prosje\u010dne temperature bile su nekoliko stupnjeva vi\u0161e, ka\u017ee ona. Klimatolozi su tako\u0111er zainteresirano za ono \u0161to nam to razdoblje mo\u017ee re\u0107i u u\u010dincima globalnog zatopljenja, posebno u polarnim regijama. Trenutna promatranja pokazuju br\u017ee zatopljenje u Arktiku u usporedbi s ostalim mjestima na Zemlji te u usporedbi s onim \u0161to se o\u010dekivalo na temelju globalnih klimatskih modela. Ravelo i njezina skupina prona\u0161li su dokaze poja\u010danog zagrijavanja na polovima tijekom toplog pliocenskog razdoblja. Analize uzoraka sedimenata pokazuju da su prosje\u010dne temperature povr\u0161ine mora u Beringovom moru bile barem 5 stupnjeva Celzija vi\u0161e nego danas, dok su prosje\u010dne globalne temperature bile barem tri stupnja toplije nego danas.<\/p>\n
Uzorci iz ekspedicije pokazali su dokaze dosljedno visoke biolo\u0161ke produktivnosti u Beringovom moru kroz posljednjih pet milijuna godina. Sedimenti sadr\u017ee fosile planktona, kao \u0161to su diatomi, koji sugeriraju sna\u017enu ekologiju organizama koja se odr\u017eala od po\u010detka toplog pliocenskog razdoblja do danas. Osim toga, uzorci iz toplog pliocenskog razdoblja uklju\u010duju i dubokomorske organizme koji tra\u017ee uvjete bogatije kisikom nego \u0161to su dana\u0161nji, \u0161to sugerira da je mije\u0161anje vodenih slojeva u Beringovom moru bilo ve\u0107e nego \u0161to je danas, ka\u017ee Ravelo.<\/p>\n
“Obi\u010dno smatramo da je ocean uslojeniji tijekom toplih razdoblja, s manje vertikalnih pokreta u stupu vode” ka\u017ee ona. “Ako se ocean vi\u0161e mije\u0161ao u razdoblju kad je bio topliji nego danas, onda moramo promijeniti na\u010din razmi\u0161ljanja o oceanskoj cirkulaciji.” Danas Beringovo more nije zale\u0111eno samo tijekom ljeta, no uzorci sedimenata upu\u0107uju da je tijekom toplog pliocenskog razdoblja bilo bez leda \u010ditavu godinu. Prema Ravelo, uzorci ne pokazuju nikakve dokaze oblutaka i ostalog materijala koji bi led donio sa kopna u more te talo\u017eio na morskom dnu nakon \u0161to se otopio. Osim toga, istra\u017eiva\u010di nisu prona\u0161li nikakve mikroorganizme koji se obi\u010dno povezuju s morskim ledom, ka\u017ee ona.<\/p>\n
“Informacije koje smo prona\u0161li dosta nam govore o prilikama tijekom posljednjeg razdoblja globalnog zatopljenja. To bi trebalo pomo\u0107i dana\u0161njim znanstvenicima koji poku\u0161avaju razjasniti kako se oceanska cirkulacija i uvjeti na polovima mijenjaju zbog zagrijavanja Zemlje” ka\u017ee Ravelo.<\/p>\n