![](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/images\/azzra\/celestial_body.jpg\")
Znanstvenici iz cijelog svijeta po drugi puta, skupljim metodama, prou\u010davaju asteroid veli\u010dine auta koji je eksplodirao iznad nubijske pustinje 2008. godine.<\/p>\nZnanstvenici iz cijelog svijeta po drugi puta, skupljim metodama, prou\u010davaju asteroid veli\u010dine auta koji je eksplodirao iznad nubijske pustinje 2008. godine.<\/p>\n
Prvotna istra\u017eivanja su bila usmjerena ka klasifikaciji fragmenata meteorita koji su prikupljeni unutar dva do pet mjeseci nakon \u0161to su bili raspr\u0161eni diljem pustinje i prona\u0111eni pomo\u0107u NASA-ine Near Earth Object astronomske mre\u017ee. Sada u seriji od 20 radova namijenjenih posebnom dvostrukom izdanju \u010dasopisa Meteoritics and Planetary Science, objavljenog 15. prosinca, znanstvenici su pro\u0161irili svoj rad i demonstrirali razli\u010ditosti tih fragmenata s implikacijama o meteoritovom porijeklu.<\/p>\n
U prvom krugu istra\u017eivanja, geofizi\u010dki znanstvenik s Carnegiea Doug Rumble, u suradnji s Muawia Shaddad sa Sveu\u010dili\u0161ta u Khartoumu, pregledao je fragment asteroida nazvan 2008 TC3 i zaklju\u010dio da on pripada u vrlo rijetku kategoriju meteorita zvanu ureiliti. Ureiliti imaju jako razli\u010dit sastav od ve\u0107ine drugih meteorita. Postoji mi\u0161ljenje da svi \u010dlanovi meteoritske obitelji potje\u010du iz istog izvora zvanog ureilitsko roditeljsko tijelo koje bi moglo biti protoplanet.<\/p>\n
Sada je Rumble pro\u0161irio svoj rad i prou\u010dava 11 meteoritskih fragmenata, tra\u017ee\u0107i prisustvo izotopa kisika. Izotopi su atomi istog elementa koji imaju vi\u0161e neutrona u svojoj jezgri. Rumble je objasnio: “Izotopi kisika se mogu koristiti za identificiranje meteoritskog roditeljskog tijela i odre\u0111ivanje da li zaista svi fragmenti potje\u010du iz istog izvora. Svako meteoritsko roditeljsko tijelo u Sun\u010devom sustavu, uklju\u010duju\u0107i Mjesec, Mars i veliki asteroid Vestu, ima distinktivan potpis izotopa kisika po kojem se mo\u017ee prepoznati \u010dak i kada su drugi faktori, poput kemijskog sastava i tipa stijene, druga\u010diji.”<\/p>\n
Rumble i njegov tim su pripremili sitne mrvice tih 11 meteoritskih fragmenata i stavili ih u reakcijsku komoru gdje su ih zagrijavali laserom kako bi pro\u0161li kroz kemijske reakcije i ispustili kisik. Potom su koristili drugu napravu, zvanu maseni spektrometar, za mjerenje koncentracije tih izotopa kisika. Rezultati su pokazali da je cjelokupni raspon izotopa kisika koji je ina\u010de prisutan kod ureilita tako\u0111er bio prisutan i u prou\u010davanim fragmentima.<\/p>\n
“Ve\u0107 je bilo poznato da su fragmenti iz nubijske pustinje do\u0161li od istog asteroida. Uzev\u0161i to u obzir, ovi novi rezultati pokazuju da asteroidov izvor, ureilitsko roditeljsko tijelo, tako\u0111er ima veliki spektar izotopa kisika.” rekao je Rumble. Veliki raspon izotopa kisika prona\u0111en kod ureilita vjerojatno je posljedica okolnosti nastanka roditeljskog tijela. Rumble smatra da su stjenovite komponente roditeljskog tijela bile zagrijavane do to\u010dke otapanja i onda ohla\u0111ene u kristale tako brzo da se prisutni izotopi kisika nisu mogli ravnomjerno raspodijeliti cijelim tijelom.<\/p>\n
Kolekcija 20 radova objavljenih u \u010dasopisu Meteoritics and Planetary Science nudi ogroman uvid u nastanak i sastav ureilita i njihovog pretpostavljenog roditeljskog tijela. <\/p>\n
Izvor: Carnegie Institution<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Znanstvenici iz cijelog svijeta po drugi puta, skupljim metodama, prou\u010davaju asteroid veli\u010dine auta koji je eksplodirao iznad nubijske pustinje 2008. godine. Prvotna istra\u017eivanja su bila usmjerena ka klasifikaciji fragmenata meteorita koji su prikupljeni unutar dva do pet mjeseci nakon \u0161to su bili raspr\u0161eni diljem pustinje i prona\u0111eni pomo\u0107u NASA-ine Near Earth Object astronomske mre\u017ee. Sada […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21016354,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16357],"tags":[17080],"class_list":["post-2544","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-astronomija","tag-meteorit"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2544","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2544"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2544\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21016354"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2544"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2544"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2544"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}