{"id":2547,"date":"2020-02-12T16:50:00","date_gmt":"2020-02-12T15:50:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/alzheimerova-bolest-povean-rizik-nasljeivanja-po-majinoj-strani\/"},"modified":"2020-12-10T18:10:53","modified_gmt":"2020-12-10T17:10:53","slug":"alzheimerova-bolest-povecan-rizik-nasljedivanja-po-majcinoj-strani","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/alzheimerova-bolest-povecan-rizik-nasljedivanja-po-majcinoj-strani\/","title":{"rendered":"Alzheimerova bolest – pove\u0107an rizik naslje\u0111ivanja po maj\u010dinoj strani"},"content":{"rendered":"\n

Je li Alzheimerova bolest nasljedna? Obiteljska anamneza Alzheimerove bolesti znatno pove\u0107ava rizik od razvoja ovog poreme\u0107aja, no zato nova studija objavljena u \u010dasopisu Biological Psychiatry<\/i> <\/a>name\u0107e zaklju\u010dak da je iznimno va\u017eno koji je od va\u0161ih roditelja obolio od Alzheimerove bolesti.<\/p>\n\n\n\n

Alzheimerova bolest je naj\u010de\u0161\u0107i oblik demencije u kasnijoj \u017eivotnoj dobi, koji utje\u010de na preko 5 milijuna starijih osoba samo u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama. U cilju razvoja preventivnih tretmana, potrebno je identificirati one pojedince koji predstavljaju najve\u0107i rizik za razvoj Alzheimerove bolesti. Premda su pojedinci s obiteljskom anamnezom Alzheimerove bolesti izlo\u017eeni pove\u0107anom riziku od razvoja oboljenja, specifi\u010dni biolo\u0161ki i genetski mehanizmi, generatori pove\u0107anog rizika nisu poznati. Svakako bi trebalo uzeti u obzir fenomen zvan genomski upis, gdje se uzorak nasljedne bolesti razlikuje ovisno o tome jesu li rizi\u010dni geni naslije\u0111eni od majke ili oca. Upis se odnosi na tip epigenetske regulacije, \u0161to zna\u010di da se dugotrajne promjene u funkciji gena odvijaju putem regulatornih mehanizama, umjesto mijenjanjem sekvence DNK.<\/p>\n\n\n\n

U najnovijoj studiji, istra\u017eiva\u010di su ocijenili rizik od pojave Alzheimerove bolesti kod zdravih, kognitivno normalnih osoba mjerenjem njihova cerebrospinalna likvora proteina, za koje se zna da su podlo\u017eni promjenama kod Alzheimerove bolesti. Usporedili su pojedince s obiteljskom anamnezom Alzheimerove bolesti, bilo s maj\u010dine, bilo s o\u010deve strane s onima bez obiteljske anamneze. Isklju\u010divo osobe \u010dije su majke imale Alzheimerovu bolest iskazivale su promijenjene razine proteina zvanog amiloid, glavni znak Alzheimerove patologije, kao i proteina uklju\u010denih u oksidativni stres (slobodnih radikala koji su \u0161tetni za mozak, ba\u0161 kao i za ostatak tijela). Nasuprot tome, osobe \u010diji su o\u010devi imali Alzheimerovu bolest te oni bez obiteljske anamneze imali su razine proteina unutar normalnog raspona.<\/p>\n\n\n\n

“Na\u0161i podaci pokazuju da su odrasla djeca majki s Alzheimerovom bole\u0161\u0107u potencijalno izlo\u017eena pove\u0107anom riziku od razvoja bolesti”, obja\u0161njava dr. Lisa Mosconi, glavna autorica istra\u017eivanja. “Stoga je izuzetno va\u017eno razumjeti genetske mehanizme koji sudjeluju u maj\u010dinskom prijenosu Alzheimerove bolesti, trenutno nepoznate. Utvr\u0111ivanje genetskog prediktora oboljenja u kona\u010dnici bi moglo rezultirati preventivnim lije\u010denjem godinama prije pojave klini\u010dkih simptoma.”<\/p>\n\n\n\n

Dr. John Krystal, urednik \u010dasopisa Biological Psychiatry<\/i>, dodaje: “Ovo istra\u017eivanje iznimno je va\u017eno jer smo tek krenuli s razumijevanjem epigenetske kontrole pojedinih gena. Teoretski gledano, jednoga \u0107e dana netko razviti lijek koji \u0107e reducirati rizike povezane s maj\u010dinskom anamnezom Alzheimerove bolesti.” Iz ovog istra\u017eivanja proizlazi da je Alzheimerova bolest nasljedna ali vjerojatno samo prema maj\u010dinoj strani. No isto tako autori upozoravaju da je potrebno provesti daljnja istra\u017eivanja u svrhu ispitivanja korisnosti mjerenja proteina u prediktivne svrhe te radi utvr\u0111ivanja gena potencijalno osjetljivih na Alzheimerovu bolest.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Je li Alzheimerova bolest nasljedna? Obiteljska anamneza Alzheimerove bolesti znatno pove\u0107ava rizik od razvoja ovog poreme\u0107aja, no zato nova studija objavljena u \u010dasopisu Biological Psychiatry name\u0107e zaklju\u010dak da je iznimno va\u017eno koji je od va\u0161ih roditelja obolio od Alzheimerove bolesti. Alzheimerova bolest je naj\u010de\u0161\u0107i oblik demencije u kasnijoj \u017eivotnoj dobi, koji utje\u010de na preko 5 […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21052172,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16366],"tags":[16488,19201,21514],"class_list":["post-2547","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-neuroznanost","tag-alzheimer","tag-alzheimerova-bolest","tag-nasljedno"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2547","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2547"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2547\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21052172"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2547"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2547"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2547"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}