![\"zagadjena-voda\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2010\/12\/zagadjena-voda.jpg\")
<\/p>\nU studiji Sveu\u010dili\u0161ta u Pittsburghu<\/i> navodi se da tretiranje voda nekemijskim putem, koje se smatra “ekolo\u0161kim” ne uspijeva kod sprje\u010davanja\u00a0 rasta bakterija u rashladnim sustavima zastupljenima u bolnicama i velikim zgradama.<\/p>\n
<\/p>\n
Pet ure\u0111aja uzetih kao alternativa kemijskoj obradi vode putem rashladnih sustava temeljenih na vodi omogu\u0107avaju istu stopu rasta bakterija kao i kod netretirane vode, zaklju\u010duju istra\u017eiva\u010di sa Sveu\u010dili\u0161ta u Pittsburghu<\/i> u sklopu dvogodi\u0161nje studije.<\/p>\n
Nekemijske sustave obrade pre\u0161utno se smatra ekolo\u0161kom zamjenom za kemikalije poput klora, kada je u pitanju \u010di\u0161\u0107enje rashladnih sustava na bazi vode, zastupljenih u mnogim velikim zgradama. No u nedavnoj studiji znanstvenika sa Sveu\u010dili\u0161ta u Pittsburghu<\/i> navodi se da su razli\u010dite klase ure\u0111aja za tretiranje vode neu\u010dinkovite te zapravo mogu omogu\u0107iti procvat opasnih bakterija u sustavima hla\u0111enja bolnica, poslovnim uredima i drugim zgradama hla\u0111enima vodenim putem, ba\u0161 kao \u0161to je slu\u010daj i s netretiranom vodom.<\/p>\n
Dvogodi\u0161nja studija skupine znanstvenika s Pitt\u2019s Swanson School of Engineering<\/i> prva je takve vrste koja temeljito istra\u017euje mogu\u0107nost primjene nekemijskih ure\u0111aja za tretiranje (NCD-ova) u kontroli rasta bakterija u rashladnim sustavima na bazi vode. Od pet testiranih NCD-ova, nijedan nije u zna\u010dajnijoj mjeri sprije\u010dio rast bakterija. S druge strane, istra\u017eiva\u010di su otkrili kako standardni tretman klorom kontrolira te organizme, \u010dak i nakon \u0161to su bakterije krenule s razmno\u017eavanjem.<\/p>\n
“Na\u0161i rezultati ukazuju na to da bi rukovatelji opremom, vlasnici zgrada i in\u017eenjeri, trebali pratiti sustave koji se oslanjaju na NCD-ove radi kontrole mikroorganizama”, ustvrdila je Janet Stout, jedna od suradnica na projektu, ina\u010de znanstvena suradnica u Swanson School\u2019s Department of Civil and Environmental Engineering<\/i> i ravnateljica Special Pathogens Laboratory<\/i> s sjedi\u0161tem u Pittsburghu. Stout je sura\u0111ivala s glavnim istra\u017eiva\u010dem Radisavom Vidi\u0107em, ravnateljem i profesorom gra\u0111anskog i ekolo\u0161kog in\u017eenjeringa u sklopu udruge William Kepler Whiteford<\/i>, te Scottom Dudom, apsolventom \u00a0gra\u0111evinarstva na Sveu\u010dili\u0161tu u Pittsburghu<\/i>.<\/p>\n
“Ovi rashladni sustavi energetski su u\u010dinkoviti, te uslijed pravilne primjene vrlo sigurni”, nastavlja Stout. “No, na temelju na\u0161ih rezultata, nekemijski ure\u0111aji samostalno nisu dovoljni za kontrolu rasta mikroorganizama. Jedna od mogu\u0107ih mjera bila bi proglasiti kemijsko tretiranje neophodnim u sprje\u010davanju potencijalnih zdravstvenih opasnosti.”<\/p>\n
Zra\u010dni sustavi koje je skupina znanstvenika istra\u017eila funkcioniraju na temelju protoka rashla\u0111ene vode kroz zgradu. Voda se zagrijava prilikom razmjene temperature s okolnim zrakom i postaje leglo mikroorganizama prije povratka u sredi\u0161nji rashladni toranj kako bi se o\u010distila i ponovno rashladila.<\/p>\n
Ako vra\u0107ena voda nije temeljito o\u010di\u0161\u0107ena, bakterije se mogu pro\u0161iriti kroz sustav, izla\u017eu\u0107i ljude unutar zgrade mogu\u0107im infekcijama \u010dime samo \u0161tete energetskoj u\u010dinkovitosti sustava. Skupina je izgradila dva modela tipi\u010dnih rashladnih tornjeva. Jedan model ostao je neo\u010di\u0161\u0107en, dok je drugi \u010di\u0161\u0107en s pet dostupnih NCD-ova primijenjenih u skladu sa smjernicama proizvo\u0111a\u010da. Svaki ure\u0111aj je testiran tijekom \u010detiri tjedna. Klor je primijenjen triput tijekom istra\u017eivanja ne bi li se demonstriralo da industrijski prihva\u0107en kemijski \u010dista\u010d mo\u017ee ubiti bakterije \u010dak i u te\u0161ko kontaminiranom sustavu.<\/p>\n
Pet testiranih ure\u0111aja predstavljaju razli\u010dite klase NCD-ova, rekao je Vidi\u0107. Pulsiraju\u0107e elektri\u010dne naprave oda\u0161ilju elektromagnetsku energiju koja, teoretski, o\u0161te\u0107uje membrane bakterija i aktivira \u010destice koje bakteriju hvataju u zamku. Elektrostatski ure\u0111aji funkcioniraju sli\u010dno stvaraju\u0107i neprekinuto stati\u010dko polje. Ultrazvu\u010dni ure\u0111aji \u010dine mje\u0161avinu ne\u010diste vode i zraka pod visokim tlakom kroz komoru koja navodno razgra\u0111uje bakterije putem zvu\u010dnih valova.<\/p>\n
Hidrodinami\u010dki kavitacijski ure\u0111aji, u obliku dva sto\u017easta vodotoka sudaraju se ne bi li formirali vakuum ispunjen visoko nabijenim mjehuri\u0107ima koji se sudaraju i vjerojatno deaktiviraju s bakterijom. Kona\u010dno, skupina je testirala magnetski ure\u0111aj, premda su magnetski NCD-ovi namijenjeni sprje\u010davanju nakupljanja minerala, no ne i kontroli rasta bakterija. Studiju je financiralo American Society of Heating, Refrigerating, and Air-Conditioning Engineers<\/i><\/a>.<\/i><\/p>\n Slika 1: Model rashladnog tornja tretiran pulsiraju\u0107im elektri\u010dnim ure\u0111ajem (T2), nije pokazao zna\u010dajna odstupanja u bakterijskoj populaciji od netretiranog tornja tijekom mjesec dana usporednog rada. Sli\u010dni su rezultati postignuti za sve testirane NCD-ove. Bakterijske populacije izra\u017eavaju se po gusto\u0107i \u017eivih stanica (kolonija-formiraju\u0107a jedinka, odnosno CFU) po kvadratnom centimetru.<\/p>\n Slika 2: Nakon tretmana klorom, mikrobna populacija u oba modela spremnika za hla\u0111enje u roku od tri dana pala je za \u010detiri razine.<\/p>\n