![\"\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/images\/azra\/glava.jpg\")
<\/p>\nZnanstvenici UT Southwestern Medical Center<\/i> razvili su pravilo predvi\u0111anja klini\u010dkoga rizika pomo\u0107u faktora kao \u0161to su spol, rasa i zdravstvena anamneza kako bi procijenili potencijalnu opasnost od operativnog zahvata, stoga bi izmijenjena verzija trebala pomo\u0107i pacijentima da donesu primjereniju odluku o vlastitoj privoli na zahvat.<\/p>\n
<\/p>\n
“Bez obzira \u0161to mo\u017ee potrajati dok se ne utvrdi `de\u017eurni krivac`, lije\u010dnici ne \u017eele izazvati mo\u017edani udar dok isti poku\u0161avaju sprije\u010diti, stoga mogu\u0107nost pa\u017eljivog razmatranja prednosti i rizika karotidne kirurgije od presudne je va\u017enosti”, izjavio je dr. Ethan Halm, \u0161ef William T. and Gay Solomon Division of General Internal Medicine<\/i> i glavni autor studije objavljene u \u010dasopisu Stroke<\/i>.<\/p>\n
Istra\u017eiva\u010di su pa\u017enju usmjerili na faktore koji pove\u0107avaju rizik od poslijeoperacijske smrti ili mo\u017edanog udara kod osoba s tihom, odnosno asimptomatskom, karotidnom bolesti kako bi predvidjeli koji su pacijenti iznimno izlo\u017eeni komplikacijama. Osobe s najve\u0107im rizikom bile su \u017eene, nebjelkinje koje su bolovale od pojedinih neurolo\u0161kih i kardiovaskularnih bolesti. Karotidne arterije, prisutne na obje strane vrata, glavne su krvne \u017eile koje opskrbljuju mozak kisikom. Uslijed nagomilavanja masnih naslaga kolesterola poznatijih pod imenom plak te arterije podlije\u017eu su\u017eavanju. Prilikom osloba\u0111anja dijelova plaka, mogu se smjestiti u mozgu, uzrokuju\u0107i mo\u017edani udar. U karotidnoj endarterektomiji (CEA), jednoj od naj\u010de\u0161\u0107ih izvo\u0111enih vrsta vaskularnih operativnih zahvata u SAD-u, kirurg otvara arteriju i uklanja plak. Tiha, odnosno asimptomatska bolest karotidne arterije nerijetko biva otkrivena slu\u010dajno, prilikom obavljanja nevezanih medicinskih testova.<\/p>\n
“Asimptomatski pacijenti u\u017eivaju tek skromnu korist od operativnog zahvata – njihove \u0161anse za pojavu mo\u017edanog udara smanjuju se s 2% godi\u0161nje na 1% godi\u0161nje \u2013 iz razloga \u0161to u startu imaju manje \u0161anse za njegovu incidenciju”, govori dr. Halm. “Kod pacijenata s nizom drugih medicinskih faktora rizika, preliminaran rizik od operativnog zahvata mo\u017ee nadja\u010dati potencijalno dugoro\u010dnu korist.” Ne bi li osmislili prediktivni model s ciljem procjene rizika komu se pacijent izla\u017ee, dr. Halm i suradnici ispitali su slu\u010dajeve New York Carotid Artery Surgery study<\/i> (NYCAS). NYCAS procjenjuje ishode karotidnih operativnih zahvata izvedenih na starijim pacijentima u 167 bolnica u dr\u017eavi New York izme\u0111u sije\u010dnja 1998. i lipnja 1999. Od 9 308 zahvata, 6 553 izvedeno je na asimptomatskim pacijentima. Pacijenti su prosje\u010dne starosti 75 godina. Gotovo 75% pacijenata imalo je hipertenziju, 62% imalo je koronarnu bolest, a 29% imalo je dijabetes. U roku od 30 dana od zahvata, bilo je 55 smrtnih slu\u010dajeva i 165 mo\u017edanih udara.<\/p>\n
Istra\u017eiva\u010di UT Southwestern<\/i> otkrili su da osam faktora slu\u017ee kao neovisni prediktori smrti odnosno mo\u017edanog udara \u2013 \u017eenski spol, pripadnost etni\u010dkoj manjini, te\u0161ka invalidnost, odnosno anamneza mo\u017edanoga udara, arterije su\u017eene za preko 50%, koronarne bolesti, kongestivno zatajenje srca odnosno valvularna bolest srca. Pojedinom faktoru rizika pripisali su po jedan bod, osim za invalidnost koja nosi 2 boda. Pacijenti u skupini 0-2 boda smatraju se niskorizi\u010dnima, oni s 3 boda umjereno rizi\u010dnima, dok su oni s 4 boda smatrani visokorizi\u010dnima. Koriste\u0107i se CEA-8 pravilom, utvrdili su da je 25% NYCAS pacijenata izlo\u017eeno vjerojatnoj smrti i mo\u017edanom udaru \u0161to kudikamo proturje\u010di preporu\u010denim nacionalnim smjernicama.<\/p>\n
Znanstvenici su potom osmislili CEA-7, model pomno prilago\u0111en pacijentu, koji uklanja neoperativnu stenozu. Pacijenti pritome mogu odvagnuti vlastitu odluku, \u010dak i ako nisu svjesni \u010dinjenice da su im arterije preko 50% blokirane. “Ovi modeli prvi su takve vrste osmi\u0161ljeni za asimptomatske bolesnike, prakti\u010dno i jednostavno pomagalo namijenjeno lije\u010dnicima i pacijentima u procjeni onoga \u0161to se smatra dugoro\u010dno najbolje za njih “, zaklju\u010duje dr. Halm. “Ovo nisu jedini faktori koje bi pacijent trebao uzeti u obzir \u2013 zdravlje pojedinca, lije\u010dni\u010dko iskustvo i medicinski tim tako\u0111er valja razmotriti \u2013 no nadamo se da \u0107e uz ove modele pacijenti i lije\u010dnici mo\u0107i preciznije odrediti rizik od komplikacija” Autori trenutno razvijaju interaktivni edukativni program koji poma\u017ee pacijentima bolje razumjeti razli\u010dite medicinske rizike i prednosti u sklopu lije\u010denja asimptomatske karotidne bolesti.<\/p>\n