{"id":2660,"date":"2011-01-26T00:00:00","date_gmt":"2011-01-26T00:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/nanotehnologija-u-medicini\/"},"modified":"2020-10-15T15:01:59","modified_gmt":"2020-10-15T13:01:59","slug":"nanotehnologija-u-medicini","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/nanotehnologija-u-medicini\/","title":{"rendered":"Nanotehnologija u medicini"},"content":{"rendered":"<p>Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje, na temelju prikupljenih podataka, da bi barem dio od 322.000 smrtno stradalih u po\u017earima godi\u0161nje, na svjetskoj razini, bio spa\u0161en odgovaraju\u0107om medicinskom intervencijom.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter\" alt=\"\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/images\/azra\/nano_g.jpg\" \/><\/p>\n<p>Kada su kod stradalog u po\u017earu opekline tako opse\u017ene da na tijelu ne preostaje dovoljno ko\u017ee koja bi se mogla presaditi na o\u0161te\u0107ena mjesta, pribjegava se presa\u0111ivanju ko\u017ee dobivene laboratorijskim uzgojem. Me\u0111utim, proces uzgoja koji kre\u0107e od bolesnikovih vlastitih stanica ko\u017ee je dugotrajan. Tijekom tog vremena pacijenti s opeklinama su izlo\u017eeni velikom riziku od infekcija i dehidracije. Da bi se ubrzalo stvaranje nove ko\u017ee u laboratorijskim uvjetima, u novije se vrijeme pri umna\u017eanju ko\u017enih stanica dodaje polimerna komponenta. Zbog velikog broja izvanrednih svojstava, polimerni materijali su sveprisutni u na\u0161em svakodnevnom \u017eivotu. Sintetski polimeri su materijali iz kojih su izra\u0111ene plasti\u010dne vre\u0107ice ili \u0161alice za jogurt, a prirodni biopolimeri su drvo ili proteini koji grade ljudsko tijelo. U posljednjih nekoliko godina dobiven je sintetski polimerni materijal koji mo\u017ee potaknuti rast i umna\u017eanje ljudskih stanica.<\/p>\n<p>&#8220;Prije otprilike 10 godina znanstvenici su otkrili da je nano gra\u0111a polimera povezana s putom razvoja stani\u010dnih linija. Ovo otkri\u0107e je otvorilo potpuno novo znanstveno podru\u010dje, rubno podru\u010dje izme\u0111u medicine i nanotehnologije&#8221;, navodi profesor Johannes Heitz, sa Sveu\u010dili\u0161tu u Linzu, Austrija i glavni koordinator projekta ModPolEUV. Stanice ljudske ko\u017ee uzgajaju se na polimernim materijalima, dok se ne postigne koli\u010dina odre\u0111ena potrebom presa\u0111ivanja. Me\u0111utim, u mnogim slu\u010dajevima je zamije\u0107eno, da nepravilnosti u strukturi polimernog materijala mogu usporiti, ali i omesti \u017eeljeni proces. Ovaj problem je uspje\u0161no rije\u0161io tim sastavljen od austrijskih, \u010de\u0161kih i poljskih znanstvenika. Razvili su nov na\u010din za postizanje \u017eeljene gra\u0111e polimernih materijala na razini nano strukture. Poljski partner u timu, Vojno tehnolo\u0161ko sveu\u010dili\u0161te u Var\u0161avi, je razvilo novu lasersku tehnologiju koja omogu\u0107ava dobivanje povr\u0161ina polimera \u017eeljene nano strukture. Dobivanje snopa laserske svjetlosti potrebne za stvaranje novih vrsta polimernih materijala rije\u0161io je \u010de\u0161ki partner REFLEX. Novom tehnikom se posti\u017ee stupanj preciznosti od 10 do 20 nanometara, dok konvencionalna tehnika daje maksimalnu preciznost od 100 nanometara. &#8220;Za laboratorijski rast i manipulacije stanicama veliku prednost imaju preciznije strukture&#8221;, ka\u017ee profesor Heitz.<\/p>\n<p>Nano strukture dobivene primjenom nove laserske tehnike imaju sposobnost utjecanja na pona\u0161anje i rast stanica. Razli\u010diti materijali primijenjeni u uzgoju ljudskih mati\u010dnih stanica \u0107e odrediti put diferencijacije. Drugim rije\u010dima: &#8220;primjenom razli\u010ditih polimera iz mati\u010dnih stanica \u0107e se po potrebi dobivati stanice mi\u0161i\u0107a, \u017eivaca, srca, kosti ili bilo koje druge&#8221;, ka\u017ee profesor Heitz. Zbog afiniteta za ljudska tkiva i stanice, polimerni materijali \u0107e se tako\u0111er mo\u0107i primijeniti u dobivanju razli\u010ditih implantata. Ve\u0107 danas se od polimernih materijala izra\u0111uju sr\u010dani zalisci i krvne \u017eile. Koriste\u0107i novu lasersku tehniku, dobivaju se kvalitetniji polimeri, \u0161to \u0107e smanjiti opasnost odbacivanja implantata, kao i omogu\u0107iti stvaranje niza novih materijala jo\u0161 bolje prilago\u0111enih tijelu bolesnika. Ova tehnologija \u0107e vjerojatno do\u017eivjeti i puno \u0161iru primjenu. Uz nano medicinu i biotehnologiju njezino potencijalno tr\u017ei\u0161te \u010dine i mikro-elektronika, mikro-mehanika, te integrirana optika. Za sada je tehnologija laboratorijskog uzgoja stanica uz polimere jo\u0161 uvijek u fazi testiranja i na njenom usavr\u0161avanju rade brojni laboratoriji u cijelom svijetu. Profesor Heitz isti\u010de da je &#8220;laboratorijsko dobivanje organa potrebnih za lije\u010denje ljudi jo\u0161 uvijek samo daleka te\u017enja znanstvenika&#8221;. Ipak ovim projektom smo se pribli\u017eili jo\u0161 jedan korak do ostvarenja tog sna.<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.eurekanetwork.org\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">EUREKA<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje, na temelju prikupljenih podataka, da bi barem dio od 322.000 smrtno stradalih u po\u017earima godi\u0161nje, na svjetskoj razini, bio spa\u0161en odgovaraju\u0107om medicinskom intervencijom. Kada su kod stradalog u po\u017earu opekline tako opse\u017ene da na tijelu ne preostaje dovoljno ko\u017ee koja bi se mogla presaditi na o\u0161te\u0107ena mjesta, pribjegava se presa\u0111ivanju [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21016460,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16365],"tags":[16727],"class_list":["post-2660","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-nanotehnologija","tag-nano"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2660","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2660"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2660\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21016460"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2660"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2660"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2660"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}