{"id":2752,"date":"2011-02-21T00:00:00","date_gmt":"2011-02-21T00:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/zaustavljanje-staklenikih-plinova-ne-spreava-zagrijavanje\/"},"modified":"2020-10-15T16:08:27","modified_gmt":"2020-10-15T14:08:27","slug":"zaustavljanje-staklenickih-plinova-ne-sprecava-zagrijavanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/zaustavljanje-staklenickih-plinova-ne-sprecava-zagrijavanje\/","title":{"rendered":"Zaustavljanje stakleni\u010dkih plinova ne spre\u010dava zagrijavanje"},"content":{"rendered":"

Dok vlade raspravljaju o potencijalnim mjerama kojima bi se moglo obuzdati emisije stakleni\u010dkih plinova, novo istra\u017eivanje sa Sveu\u010dili\u0161ta Washington <\/em>pokazuje da je svijet ve\u0107 osu\u0111en na topliju klimu zbog emisija koje su se do sad doga\u0111ale.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Zatopljenje \u0107e se nastaviti \u010dak i ako se usvoje prijedlozi za najstro\u017ee mogu\u0107e mjere, jer \u0107e jo\u0161 uvijek dolaziti do ne\u0161to emisija stakleni\u010dkih <\/a>plinova koji zadr\u017eavaju toplinu kao \u0161to su uglji\u010dni dioksid i metan. No novo istra\u017eivanje pokazuje da \u010dak i ako se zaustave sve emisije, temperature \u0107e ostati vi\u0161e u odnosu na razine prije industrijske revolucije budu\u0107i da \u0107e se ve\u0107 ispu\u0161teni stakleni\u010dki plinovi vjerojatno zadr\u017eati u atmosferi jo\u0161 tisu\u0107ama godina. U stvari, mogu\u0107e je da bi temperature nastavile rasti \u010dak i kad bi se uklonili svi automobili, sustavi grijanja i hla\u0111enja i ostali izbori stakleni\u010dkih plinova, ka\u017ee Kyle Armour, student doktorskog studija fizike na Sveu\u010dili\u0161tu Washington.<\/p>\n

To bi se dogodilo zato \u0161to bi si\u0107u\u0161ne atmosferske \u010destice poznate kao aerosoli, koje obi\u010dno poni\u0161tavaju u\u010dinak stakleni\u010dkog zatopljavanja odbijanjem sun\u010deve svjetlosti natrag u svemir, potrajale samo nekoliko tjedana nakon \u0161to bi emisije prestale, dok bi se stakleni\u010dki plinovi i dalje odr\u017eali. “Aerosoli bi se brzo isprali i zatim bismo vidjeli iznenadan porast u temperaturi kroz samo nekoliko desetlje\u0107a” ka\u017ee on. Armour je glavni autor rada koji dokumentira istra\u017eivanje, objavljenog nedavno u \u010dasopisu Geophysical Research Letters<\/em>. Njegov koautor je Gerard Roe, izvanredni profesor znanosti o Zemlji i svemiru na Sveu\u010dili\u0161tu Washington<\/em>. Globalna temperatura ve\u0107 je otprilike 1,5 stupnja Fahrenheita vi\u0161a nego \u0161to je bila prije industrijske revolucije, koja je zapo\u010dela na po\u010detku 19. stolje\u0107a.<\/p>\n

Izra\u010duni znanstvenika uzeli su u obzir promatrano zatopljenje, kao i poznate razine ve\u0107 ispu\u0161tenih stakleni\u010dkih plinova i aerosola kako bi vidjeli \u0161to bi se moglo dogoditi kad bi se iznenada zaustavile sve emisije plinova povezane s industrijalizacijom. U najboljem scenariju, globalna temperatura bi se stvarno smanjila, no i dalje bi ostala otprilike pola stupnja F vi\u0161e u odnosu na razine prije industrijske revolucije i vjerojatno ne bi ponovo pala na te razine, ka\u017ee Armour. Postoji i mogu\u0107nost da bi temperature porasle za 3,5 stupnja F u odnosu na razdoblje prije industrijske revolucije, \u0161to je granica nakon koje prema klimatolozima nastupa zna\u010dajno o\u0161te\u0107enje uzrokovano klimom. Naravno, nije realno o\u010dekivati da \u0107e sve emisije iznenada prestati, i Armour primje\u0107uje da je ukupni u\u010dinak aerosola \u2013 \u010destica morske soli ili \u010da\u0111e nastale izgaranjem fosilnih goriva, primjerice \u2013 mo\u017eda i najve\u0107a nesigurnost u klimatolo\u0161kim istra\u017eivanjima. No nesigurnosti ne umanjuju va\u017enost otkri\u0107a, ka\u017ee on.<\/p>\n

Znanstvenici su zahvaljuju\u0107i rezultatima jednad\u017ebi koje su koristili sigurni da bi moralo do\u0107i do bar malo zagrijavanja \u010dak i da se zaustave sve emisije plinova. No ima jo\u0161 nesigurnosti, i stoga je razina pouzdanja ni\u017ea, vezano uz ve\u0107e poraste temperature. Klimatolo\u0161ki modeli koji se koriste u procjenama Me\u0111uvladinog vije\u0107a o promjeni klime uzimaju u obzir znatno u\u017ei raspon mogu\u0107ih u\u010dinaka aerosola ili “forsera”, nego \u0161to se pokazuje u stvarnim klimatskim promatranjima, ka\u017ee Armour. Vije\u0107e koje je dobilo Nobelovu nagradu za mir i koje sponzoriraju Ujedinjene nacije, izra\u0111uje periodi\u010dne procjene klimatske promjene te je u procesu izrade svog novog izvje\u0161taja.<\/p>\n

Kako se nastavljaju emisije stakleni\u010dkih plinova, “klimatsko obvezivanje” na topliji planet sve nam je bli\u017ea, ka\u017ee Armour. On smatra da onima koji osmi\u0161ljavaju mjere za smanjivanje zatopljenja mo\u017ee pomo\u0107i razumijevanje te razine obvezivanja. Tako\u0111er im mo\u017ee pomo\u0107i ako razumiju da, iako \u0107e do odre\u0111enog zatopljenja sigurno do\u0107i, nesigurnosti u trenutnim klimatskim promatranjima \u2013 kao \u0161to je potpuni u\u010dinak aerosola \u2013 zna\u010de da bi zatopljenje moglo biti ve\u0107e nego \u0161to model sugerira. “Nije to argument kojim \u017eelimo potaknuti ispu\u0161tanje aerosola” ka\u017ee on. “To je argument kako bismo trebali pametni pri zaustavljanju emisija plinova. I to je poziv na akciju jer znamo za zatopljenje na koje smo se osudili onime \u0161to smo ve\u0107 ispustili, kao i da \u0107e postati jo\u0161 gore \u0161to dulje nastavimo s ispu\u0161tanjem plinova.”<\/p>\n

Izvor: University of Washington<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dok vlade raspravljaju o potencijalnim mjerama kojima bi se moglo obuzdati emisije stakleni\u010dkih plinova, novo istra\u017eivanje sa Sveu\u010dili\u0161ta Washington pokazuje da je svijet ve\u0107 osu\u0111en na topliju klimu zbog emisija koje su se do sad doga\u0111ale. Zatopljenje \u0107e se nastaviti \u010dak i ako se usvoje prijedlozi za najstro\u017ee mogu\u0107e mjere, jer \u0107e jo\u0161 uvijek dolaziti […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21016542,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16373],"tags":[16708],"class_list":["post-2752","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-klima","tag-staklenicki-plin"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2752","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2752"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2752\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21016542"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2752"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2752"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2752"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}