U izoliranoj skupini otoka u Pacifi\u010dkom vatrenom prstenu, stanovnici podnose vulkane, tsunamije, gustu maglu, strme klifove te duge i prohladne zime. Hm, zvu\u010di doma\u0107e?<\/p>\n\n\n\n
Barem mo\u017ee biti za stanovnike Kurilskog oto\u010dja, arhipelaga dugog oko 1300 kilometara koji se prote\u017ee od Japana do Rusije. Otoci, nastali kolizijom litosfernih plo\u010da, danas su gotovo napu\u0161teni, no antropolozi su otkrili da su tisu\u0107e ljudi \u017eivjele ovdje uz prekide jo\u0161 od 6000. p.K., opstaju\u0107i unato\u010d prirodnim katastrofama. “\u017delimo identificirati granice prilagodljivosti, odnosno koliko su ljudi `elasti\u010dni`” ka\u017ee Ben Fitzhugh, izvanredni profesor antropologije na Sveu\u010dili\u0161tu Washington.<\/p>\n\n\n\n
“Promatramo otoke kao mjerilo ljudske sposobnosti naseljavanja i uzdr\u017eavanja samih sebe.” Shva\u0107anje zbog \u010dega su stanovnici ostali i kako su pre\u017eivjeli mo\u017ee nam dati informacije kako se prilagoditi modernim povredivostima, uklju\u010duju\u0107i klimatsku promjenu. Otkri\u0107a tako\u0111er imaju implikacije za ponovno `stajanje na noge` nakon suvremenih katastrofa, kao \u0161to je tsunami koji se dogodio u Indoneziji 2004., uragani Katrina i Rita ili pro\u0161logodi\u0161nji potres na Haitiju. Fitzhugh vodi me\u0111unarodnu skupinu antropologa, arheologa, geologa i znanstvenika koji prou\u010davaju Zemlju i atmosferu u prou\u010davanju povijesti ljudskog naseljavanja Kurilskog oto\u010dja. O otkri\u0107ima skupine raspravljalo se 20. velja\u010de tijekom predavanja<\/p>\n\n\n\n
“Razine povredivosti i prilagodljivosti na primjeru ljudskog naseljavanja Kurilskog oto\u010dja” na godi\u0161njem skupu Ameri\u010dkog udru\u017eenja za napredak znanosti u Washington D.C.-u. Znanstvenici prou\u010davaju otoke u sredi\u0161njem dijelu Kurila, od otoka Urup na jugu do otoka Onekotan na sjeveru \u2013 oko 75 posto oto\u010dnog lanca. Tijekom tri ekspedicije prona\u0161li su male zemunice, lon\u010dariju, kameno oru\u0111e, bodljikave vr\u0161ke harpuna i druge ostatke \u017eivota oto\u010dana vezanog uz ribarenje i hranjenje stoke. Znanstvenici smatraju da su ljudska naselja postojala u tri razli\u010dita vala, od kojih je prvi bio od 6000. p.K., dok je najnoviji zapo\u010deo 1200. godine. Fitzhugh je prona\u0161ao dokaze da su nakon vulkanskih erupcija i tsunamija ljudi napustili naselja, ali su se s vremenom vratili. Fitzhugh i njegova istra\u017eiva\u010dka skupina otkrili su da su mobilnost, socijalne mre\u017ee i poznavanje lokalnog okoli\u0161a pomogli autohtonom stanovni\u0161tvu da pre\u017eive.<\/p>\n\n\n\n
“Imati ro\u0111ake i prijatelje na drugim Kurilima zna\u010dilo je da su, kad bi do\u0161lo do lokalne katastrofe, ljudi mogli privremeno iseliti i doseliti se svojim ro\u0111acima na obli\u017enjim otocima” ka\u017ee. Poznavanje i razumijevanje lokalnog okoli\u0161a tako\u0111er je pomoglo ljudima u pre\u017eivljavanju u stalno maglovitom, mra\u010dnom i prohladnom okoli\u0161u. Budu\u0107i da magla mo\u017ee potpuno obaviti otoke, stanovnici nisu mogli ploviti izme\u0111u otoka na na\u010din da samo usmjere brod prema destinaciji. Fitzhugh i njegovi suradnici pretpostavljaju da su autohtoni Kurilci umjesto toga koristili kretanje ptica, vodene struje i temperaturu vode za navigaciju. Fitzhugh ka\u017ee da je smanjenje stanovni\u0161tva Kurila manje povezano s okoli\u0161nim izazovima, a vi\u0161e s promjenama u socijalnim i politi\u010dkim utjecajima, kao \u0161to su sukobi izme\u0111u Rusije i Japana radi kontrole nad Kurilima. Dodaje da kao globalno dru\u0161tvo u razdoblju promjena u okoli\u0161u moramo za\u0161tititi sposobnost malih i osjetljivih populacija da se same odr\u017eavaju.<\/p>\n\n\n\n
“To nije ne\u0161to \u0161to \u0107e prirodno postati jedan od glavnih prioriteta velikih politi\u010dkih sustava bez uskla\u0111enih nastojanja” ka\u017ee Fitzhugh. Rad je dio Projekta Biokompleksnost Kurila koji financiraju Nacionalna zaklada za znanost i Sveu\u010dili\u0161te Washington, uz dodatnu potporu Ruske akademije znanosti i Japanskog dru\u0161tva za promicanje znanosti.<\/p>\n\n\n\n