{"id":2781,"date":"2023-08-18T21:21:00","date_gmt":"2023-08-18T19:21:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/jesmo-li-moralni-kao-to-mislimo\/"},"modified":"2023-08-18T21:57:23","modified_gmt":"2023-08-18T19:57:23","slug":"jesmo-li-moralni-kao-sto-mislimo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/jesmo-li-moralni-kao-sto-mislimo\/","title":{"rendered":"Jesmo li moralni kao \u0161to mislimo?"},"content":{"rendered":"\n<p>Na pitanje, bismo li ukrali, ve\u0107ina nas \u0107e odgovoriti nije\u010dno. Bismo li poku\u0161ali spasiti utopljenika? To ovisi o tome postoji li strah od duboke vode. Brojna ranija istra\u017eivanja su se bavila moralnim odlukama ljudi. No, kako se na\u0161a predvi\u0111anja vlastitih djelovanja, podudaraju s na\u0161im stvarnim postupcima u situacijama koje nude priliku da postupimo moralno ali i druga\u010dije?<\/p>\n\n\n\n<p>Istra\u017eiva\u010di Rimma Teper, Michael Inzlicht i Elizabeth Page-Gould sa Sveu\u010dili\u0161ta Toronto Scarborough ispitivali su razlike izme\u0111u na\u0161eg uvjerenja da \u0107emo u odre\u0111enoj situaciji postupiti moralno i na\u0161eg stvarnog djelovanja. Istra\u017eili su i razloge za nesklad, tako lako uo\u010dljiv, u svakodnevnom \u017eivotu. Dobivene rezultate su objavili u \u010dasopisu Psychological Science, glasilu udruge Association of Psychological Science. Studija je pokazala da su u datoj situaciji sudionici ispitivanja postupali moralnije nego \u0161to su predvidjeli.<\/p>\n\n\n\n<p>Vode\u0107i autor istra\u017eivanja psiholog Teper, me\u0111utim, navodi da su neka druga provedena ispitivanja pokazala upravo suprotno, te da se ljudi u nekim drugim okolnostima pona\u0161aju manje moralno nego \u0161to su sami prognozirali.<\/p>\n\n\n\n<p>Postavlja se pitanje gdje le\u017ee uzroci neslaganja izme\u0111u moralnog rasu\u0111ivanja i moralnog djelovanja? U emocijama. Emocije poput straha, krivnje, ljubavi igraju sredi\u0161nju ulogu u svim na\u0161im razmi\u0161ljanjima i pona\u0161anjima. U \u010dasu dok zami\u0161ljamo kako \u0107emo djelovati u nekoj situaciji, mi nismo svjesni intenziteta emocija koje \u0107e nas preplaviti i dovesti do kr\u0161enja vlastitih principa, ka\u017ee Teper.<\/p>\n\n\n\n<p>Ova studija je ispitivala mlade \u0161kolskog uzrasta. Ispitanici su podijeljeni u tri skupine. Jedna je dobila zada\u0107u rije\u0161iti 15 matemati\u010dkih zadataka na ra\u010dunalu. Ovoj grupi ispitanika je priop\u0107eno da u programskom softveru postoji pogre\u0161ka, zbog koje se nakon pritiskanja razmaknice na tastaturi na zaslonu automatski prikazuje to\u010dan odgovor na pitanje iz testa. Tako\u0111er je napomenuto da ispitiva\u010di ne mogu kontrolirati da li je tijekom rje\u0161avanja testa kori\u0161tena razmaknica. Ovoj grupi ispitanika je obe\u0107ana nagrada u iznosu od 5 dolara za postignutih 10 ili vi\u0161e to\u010dnih odgovora u matemati\u010dkom testu. Druga grupa u\u010denika je upoznata s okolnostima pod kojima su u\u010denici prve skupine rje\u0161avali test, kao i s mogu\u0107no\u0161\u0107u prevare tijekom rje\u0161avanja. Od njih je zatra\u017eeno da prognoziraju u kojoj \u0107e mjeri njihovi vr\u0161njaci, ispitanici iz prve skupine, varati pri rje\u0161avanju testa. Tre\u0107a skupina je rje\u0161avala test bez mogu\u0107nosti prevare.<\/p>\n\n\n\n<p>Tijekom ispitivanja pra\u0107eno je uzbu\u0111enje ispitanika mjerenjem broja otkucaja njihova srca, na\u010dina disanja, znojenja dlanova, \u0161to su znaci poja\u010danog uzbu\u0111enja. Najja\u010de je uzbu\u0111enje ustanovljeno u ispitanika koji su bili dovedeni pred dilemu: varati ili ne. U tom trenutku je njihovo prosu\u0111ivanje bilo pod utjecajem emocija koje su odredile na\u010din njihova djelovanja.<\/p>\n\n\n\n<p>Ispitanici \u010dija je jedina zada\u0107a bila predvidjeti postupak vr\u0161njaka iz skupine izlo\u017eene moralnoj dilemi nisu pokazivali znakove uzbu\u0111enja. U predvi\u0111anju koliko \u0107e njihovih vr\u0161njaka podle\u0107i izazovu i posegnuti za prevarom navodili su brojke vi\u0161e od onih stvarno ustanovljenih. U\u010denici koji su rje\u0161avali test bez mogu\u0107nosti da varaju tako\u0111er nisu bili uzbu\u0111eni. Uzbu\u0111enje u\u010denika iz prve grupe bilo je povezano s moralnom dilemom koju su trebali razrije\u0161iti.<\/p>\n\n\n\n<p>Kod ispitanika se istovremeno mije\u0161aju brojne emocije razli\u010ditog intenziteta: <a href=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/zasto-je-kod-nekih-ljudi-strah-od-javnog-nastupa-veci-od-straha-od-smrti\/\">strah<\/a>, krivnja, napetost, koje se me\u0111usobno sukobljavaju. Postupak ispitanika ovisi o tome koja emocija \u0107e nadvladati sve ostale. Pritom visina obe\u0107ane nagrade, posebno kada se radi o ve\u0107im iznosima mo\u017ee sna\u017eno utjecati na intenzitet emocija osobe koja se nalazi pred odlukom varati ili ne.&#8221; Time \u0107emo se pozabaviti u budu\u0107im istra\u017eivanjima,&#8221; ka\u017ee Teper.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Situacija u koju smo doveli svoje ispitanike pokazala je svjetliju stranu ljudske prirode&#8221;, navodi suautor Michael Inzlicht . &#8220;No, najbitniji dio na\u0161eg nalaza je saznanje da su emocije ono \u0161to usmjerava na\u0161e djelovanje pravim ili krivim smjerom.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\"><em>Izvor: Association for Psychological Science<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Na pitanje, bismo li ukrali, ve\u0107ina nas \u0107e odgovoriti nije\u010dno. Bismo li poku\u0161ali spasiti utopljenika? To ovisi o tome postoji li strah od duboke vode. Brojna ranija istra\u017eivanja su se bavila moralnim odlukama ljudi. No, kako se na\u0161a predvi\u0111anja vlastitih djelovanja, podudaraju s na\u0161im stvarnim postupcima u situacijama koje nude priliku da postupimo moralno ali [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1654,"featured_media":21067575,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16338],"tags":[18516,21645,23464,19494,23465],"class_list":["post-2781","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-psihologija","tag-istrazivanje","tag-krada","tag-moral","tag-psihologija","tag-varanje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2781","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1654"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2781"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2781\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21067576,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2781\/revisions\/21067576"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21067575"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2781"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2781"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2781"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}