{"id":2796,"date":"2011-03-13T10:54:03","date_gmt":"2011-03-13T10:54:03","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/napokon-pronali-atlantidu\/"},"modified":"2020-10-15T15:01:19","modified_gmt":"2020-10-15T13:01:19","slug":"napokon-pronasli-atlantidu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/napokon-pronasli-atlantidu\/","title":{"rendered":"Napokon prona\u0161li Atlantidu?"},"content":{"rendered":"

Me\u0111unarodna skupina stru\u010dnjaka predvo\u0111ena ameri\u010dkim arheolozima mo\u017eda je u mo\u010dvarnom podru\u010dju ju\u017ene \u0160panjolske napokon prona\u0161la Atlantidu, mitski grad kojeg je po pretpostavkama potopio gigantski tsunami.<\/p>\n

Kako bi rije\u0161io tu misteriju, tim arheologa radio je dvije godine i koristio se digitalnim mapiranjem, podzemnim radarima, podvodnom tehnologijom i satelitskim fotografijama potopljena grada u blizini Cadiza, u ju\u017enom, ali atlantskom dijelu \u0160panjolske. Tamo, potopljenu u prostranim mo\u010dvarama nacionalnog parka Donana, stru\u010dnjaci smatraju da su prona\u0161li drevnu Atlantidu.<\/p>\n

Snaga tsunamija<\/strong><\/p>\n

`To je snaga tsunamija`, rekao je glavni istra\u017eiva\u010d Richard Freund, profesor na sveu\u010dili\u0161tu Hartfordu u Connecticutu. `Te\u0161ko je razumjeti da val mo\u017ee izbrisati otok promjera sto kilometara`, dodao je. Freund je tako\u0111er rekao da je u sredi\u0161noj \u0160panjolskoj otkriven i \u010dudan niz `memorijalnih gradova`, koje su po uzoru na Atlantidu gradili stanovnici izbjegli s nje. To je znanstvenicima dalo dodatne dokaze i uvjerenost da su blizu Cadiza prona\u0161li `glavni grad`.<\/p>\n

`Prona\u0161li smo ne\u0161to \u0161to im daje vjerodostojnost`<\/strong><\/p>\n

Stanovnici Atlantide koji su se uspjeli spasiti pobjegli su na kopno i tamo izgradili nove gradove, rekao je Freund. Otkri\u0107a njegove skupine bit \u0107e predstavljena u nedjelju nave\u010der u posebnoj emisiji `Tra\u017ee\u0107i Atlantidu` na televiziji National Geographica. Iako je nemogu\u0107e sa sigurno\u0161\u0107u znati da se ba\u0161 radi o Atlantidi, Freund je rekao da ga je pronalazak spomen-gradova uvjerio da je u pravu. `Prona\u0161li smo ne\u0161to \u0161to jo\u0161 nitko nije vidio, ne\u0161to \u0161to nam daje dodatnu vjerodostojnost, posebno u arheologiji, i cijeloj pri\u010di daje puno vi\u0161e smisla`, rekao je.<\/p>\n

Tisu\u0107ljetni misterij<\/strong><\/p>\n

Gr\u010dki filozof Platon pisao je o Atlantidi prije 2600 godina, opisav\u0161i je kao otok smje\u0161ten ispred `Heraklovih stupova` kako se Gibraltarski tjesnac nazivao u Antici. Koriste\u0107i se Platonovim opisima, znanstvenici su su fokusirali na spoj Atlantika i Mediterana kao najvjerojatniju lokaciju te izgubljene civilizacije. Freund ka\u017ee da su tsunamiji u tom podru\u010dju dobro dokumentirani. Jedan od najve\u0107ih, veli\u010dine dana\u0161nje deseterokatnice, pogodio je Lisabon 1755. godine.<\/p>\n

Rasprave o tome je li Atlantida uop\u0107e postojala traju tisu\u0107ama godina. Platonovi `Dijalozi` iz 360 godine prije Krista jedini su poznati povijesni izbor o tom mitskom gradu. Platon je zapisao da je otok nazvan Atlantida `u jednom danu i no\u0107i… nestao u morskim dubinama`. Freund i njegova skupina planiraju dodatna iskapanja na mjestu na kojem vjeruju da se nalazi Atlantida i oko tajanstvenih 200 kilometara udaljenih gradova na \u0161panjolskom kopnu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Me\u0111unarodna skupina stru\u010dnjaka predvo\u0111ena ameri\u010dkim arheolozima mo\u017eda je u mo\u010dvarnom podru\u010dju ju\u017ene \u0160panjolske napokon prona\u0161la Atlantidu, mitski grad kojeg je po pretpostavkama potopio gigantski tsunami. Kako bi rije\u0161io tu misteriju, tim arheologa radio je dvije godine i koristio se digitalnim mapiranjem, podzemnim radarima, podvodnom tehnologijom i satelitskim fotografijama potopljena grada u blizini Cadiza, u ju\u017enom, […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21016572,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16331],"tags":[16870],"class_list":["post-2796","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-arheologija-i-paleontologija","tag-atlantida"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2796","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2796"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2796\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21016572"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2796"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2796"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2796"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}