![](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/images\/homoseksualnost.jpg\")
Spolna orijentacija mi\u0161eva u velikoj je mjeri odre\u0111ena razinama neurotransmitera serotonina, koji se ponekad naziva i hormonom sre\u0107e, pokazalo je novo istra\u017eivanje.<\/p>\nSpolna orijentacija mi\u0161eva u velikoj je mjeri odre\u0111ena razinama neurotransmitera serotonina, koji se ponekad naziva i hormonom sre\u0107e, pokazalo je novo istra\u017eivanje.<\/p>\n
Poznato je da 5-hidroksitriptamin, odnosno serotonin, regulira spolna pona\u0161anja i funkcije poput erekcije, ejakulacije i orgazma, kako kod mi\u0161eva, tako i kod ljudi. Ova kemikalija uglavnom umanjuje spolnu aktivnost, pa, primjerice, antidepresivi koji pove\u0107avaju njezine razine u mozgu \u010desto smanjuju seksualne apetite.<\/p>\n
Neurolog Yi Rao iz Nacionalnog instituta za biolo\u0161ke znanosti i Sveu\u010dili\u0161ta u Pekingu sa svojim je suradnicima otkrio da serotonin kod sisavaca igra klju\u010dnu ulogu u odabiru spolnih partnera.<\/p>\n
Kineski je tim uzgojio genetski modificirane mi\u0161eve kojima su nedostajali neuroni ili pak proteini neophodni za stvaranje serotonina u mozgu. Nijedna od ove dvije skupine nije mogla stvarati neurotransmiter.<\/p>\n
Za razliku od mi\u0161eva iz kontrolne skupine, modificirane jedinke nisu pokazivale ve\u0107u sklonost parenju s raspolo\u017eenim \u017eenkama nego s mu\u017ejacima, niti su preferirale nju\u0161kanje \u017eenskih spolnih organa ili le\u017eaja. Naprotiv, GM mi\u0161evi su \u010de\u0161\u0107e nego \u0161to je to uobi\u010dajeno snubili mu\u017ejake i pjevali im svoje ultrazvu\u010dne ljubavne pjesme.<\/p>\n
Dok su se svi mu\u017ejaci s uobi\u010dajenim razinama serotonina radije uspinjali na \u017eenke, gotovo 50 posto mi\u0161eva s manjkom serotonina pokazivalo je ve\u0107e sklonosti prema mu\u017ejacima, a oko 60 posto ih je vi\u0161e vremena provodilo u nju\u0161kanju mu\u0161kih spolnih organa ili le\u017eaja.<\/p>\n
Kada su stru\u010dnjaci GM mu\u017ejacima ubrizgali serotonin i tako povisili njegove razine, oni su postali vi\u0161e privu\u010deni \u017eenkama. Me\u0111utim, previsoke razine serotonina smanjile su spolnu \u017eelju \u017eivotinja, \u0161to pokazuje da one moraju ostati u odre\u0111enim okvirima.<\/p>\n
`Rezultati na\u0161eg istra\u017eivanja neminovno otvaraju pitanje ima li serotonin istu ulogu u spolnoj orijentaciji i kod drugih \u017eivotinja`, napisali su autori studije koja je pro\u0161li tjedan predstavljena u \u010dasopisu Nature.<\/p>\n
No jedan od suautora Zhou-Feng Chen sa Sveu\u010dili\u0161ta u Washingtonu upozorava da na temelju ovih rezultata ne bi trebalo ishitreno zaklju\u010divati da serotonin na isti na\u010din i u istoj mjeri odre\u0111uje spolnu orijentaciju ljudi.<\/p>\n
Stru\u010dnjakinja za pona\u0161anje glodavaca Elaine Hull s Florida State Universityja ka\u017ee da otkri\u0107e mo\u017ee imati implikacije u homoseksualnom ili biseksualnom pona\u0161anju ljudi. `Me\u0111utim, mnogi \u0107e iz toga htjeti izvesti vi\u0161e zaklju\u010daka no \u0161to ih istra\u017eivanje nudi`, istaknula je Hull.<\/p>\n
Neke ranije studije pokazale su da postoje odre\u0111ene razlike u veli\u010dini nekih dijelova mozga homoseksualaca i heteroseksualaca. Primjerice, britansko ameri\u010dki znanstvenik Simon LeVay je post-mortem usporedbama mozgova mu\u0161kih homoseksulaca te mu\u0161kih i \u017eenskih heteroseksualaca\/ki utvrdio da je tre\u0107a intersticijska jezgra anteriornog hipotalamusa (INAH 3) vi\u0161e nego dvostruko ve\u0107a kod heteroseksualnih mu\u0161karaca nego kod heteroseksualnih \u017eena i homoseksualnih mu\u0161karaca. Valja istaknuti kako je poznato da hipotalamus, izme\u0111u ostalog, utje\u010de na lu\u010denje, odnosno regulaciju razina serotonina, me\u0111utim, mogu\u0107a povezanost ovih \u010dinjenica jo\u0161 nije razja\u0161njena.<\/p>\n
Znanstvenici pretpostavljaju da bi evolucijski gledano homoseksualnost mogla biti nusproizvod tzv. homosocijalnosti, odnosno istospolnog prijateljstva i emocionalnog povezivanja radi bolje suradnje u obavljanju zajedni\u010dkih poslova poput lova. Neki je tako\u0111er povezuju s brigom za potomstvo – pojedinci bez vlastitih potomaka mogli su doprinositi brizi za tu\u0111u djecu, \u0161to je bilo va\u017eno za opstanak.<\/p>\n
Izvor: tportal.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Spolna orijentacija mi\u0161eva u velikoj je mjeri odre\u0111ena razinama neurotransmitera serotonina, koji se ponekad naziva i hormonom sre\u0107e, pokazalo je novo istra\u017eivanje. Poznato je da 5-hidroksitriptamin, odnosno serotonin, regulira spolna pona\u0161anja i funkcije poput erekcije, ejakulacije i orgazma, kako kod mi\u0161eva, tako i kod ljudi. Ova kemikalija uglavnom umanjuje spolnu aktivnost, pa, primjerice, antidepresivi koji […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21016591,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16366],"tags":[16869,22081],"class_list":["post-2816","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-neuroznanost","tag-homoseksualnost","tag-serotonin"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2816","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2816"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2816\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21016591"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2816"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2816"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2816"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}