![](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/images\/teleportacija.jpg\")
\u010cini se da se znanost iz godine u godinu sve vi\u0161e pribli\u017eava tehnolo\u0161koj razini pretkazanoj u znanstvenofantasti\u010dnom serijalu `Zvjezdane staze`.<\/p>\n\u010cini se da se znanost iz godine u godinu sve vi\u0161e pribli\u017eava tehnolo\u0161koj razini pretkazanoj u znanstvenofantasti\u010dnom serijalu `Zvjezdane staze`.<\/p>\n
Neke od naprava, poput mobitela, ve\u0107 su ostvarile predvi\u0111anja kultnog ZF serijala, dok su druge, poput detektora bolesti, na dobrom putu.<\/p>\n
Pro\u0161li tjedan fizi\u010dari su objavili novi uspjeh na istoj stazi – s jednog mjesta na drugo teleportirali su `\u010destice` zrake svjetlosti. Iako to ostvarenje ne zna\u010di da \u0107emo u skorijoj budu\u0107nosti mo\u0107i teleportirati cijele predmete ili ljude, ipak je rezultat vrlo zanimljiv jer se temelji na principu koji bi to jednoga dana trebao omogu\u0107iti – vrlo neobi\u010dnoj pojavi u kvantnoj fizici koja se zove sprega \u010destica. Prema kvantnoj teoriji, \u010destice se mogu povezati na takav na\u010din da mogu trenutno komunicirati \u010dak i kada su jako udaljene jedna od druge. Ono \u0161to se doga\u0111a jednoj \u010destici utje\u010de istovjetno i trenutno na drugu.<\/p>\n
Ta pojava je toliko neobi\u010dna da ju je Einstein nazivao `sablasnim djelovanjem na daljinu`.<\/p>\n
Tim istra\u017eiva\u010da pod vodstvom Moriyukija Leeja sa Sveu\u010dili\u0161ta u Tokiju odlu\u010dio je teleportirati svjetlost tako da je na jednom mjestu uni\u0161ti, a na drugom stvori sli\u010dno kao u procesu teleportacije u `Zvjezdanim stazama`. Transporteri Enterprisea skenirali su tijela, atom po atom, razgra\u0111ivali ih te rekonstruirali na nekom drugom mjestu.<\/p>\n
Lee i njegovi kolege u\u010dinili su istu stvar tako \u0161to su jedan `paket` svjetlosti povezali s jednom polovicom para spregnutih \u010destica. Potom su uni\u0161tili svjetlost s kojom je \u010destica bila povezana. No \u010destica je zadr\u017eala vezu s dugom \u010desticom para, uklju\u010duju\u0107i informaciju o svjetlosti, \u0161to je pak omogu\u0107ilo znanstvenicima da na drugom mjestu obnove jedinicu svjetlosti identi\u010dne konfiguracije.<\/p>\n
Rezultati istra\u017eivanja predstavljeni su u novom broju \u010dasopisa Science.<\/p>\n
Iako to nije prva teleportacija \u010destica svjetlosti u povijesti, u novom je istra\u017eivanju obavljen zna\u010dajno slo\u017eeniji zadatak od prija\u0161njeg. Naime, tim nije teleportirao bilo kakvo svjetlo \u2013 ono se nalazilo u posebnom kvantnom stanju koje se zove stanje Schr\u00f6dingerove ma\u010dke. Osim toga, u ranijim teleportacijama uglavnom su se uvijek gubili dijelovi informacija.<\/p>\n
Schr\u00f6dingerova ma\u010dka je zami\u0161ljeni eksperiment kojim je austrijski fizi\u010dar Erwin Schr\u00f6dinger 1935. poku\u0161ao ukazati na odre\u0111eni paradoks u shva\u0107anju kvantne teorije. U tom eksperimentu u zami\u0161ljenu \u010deli\u010dnu kutiju stavljate ma\u010dku i bo\u010dicu koja sadr\u017ei vrlo male koli\u010dine radioaktivnog materijala, tako da vjerojatnost da \u0107e za vrijeme izvo\u0111enja eksperimenta od oko sat vremena do\u0107i do raspada u kojem \u0107e biti izba\u010dena jedna \u010destica iznosi 50 posto. U kutiju spremite i Geigerov broja\u010d koji mo\u017ee otkriti je li do\u0161lo do raspada. Geigerov broja\u010d pove\u017eete s \u010deki\u0107em koji \u0107e, u slu\u010daju da ure\u0111aj otkrije zra\u010denje, udariti u bo\u010dicu s cijanidom koja se tako\u0111er nalazi u kutiji. Ako se to dogodi, ma\u010dka \u0107e uginuti. Prema kvantnoj fizici, ne znamo je li se raspad dogodio ili nije jer se rezultat odr\u017eava na razini statistike s vjerojatno\u0161\u0107u od 50 posto sve dok ne obavimo izravno mjerenje. Dakle, kvantno-mehani\u010dki mo\u017eemo re\u0107i da je ma\u010dka u tzv. superponiranom stanju izme\u0111u \u017eivota i smrti, a \u0161to se stvarno dogodilo saznat \u0107emo ako otvorimo kutiju.<\/p>\n
Schr\u00f6dinger je tim zami\u0161ljenim eksperimentom htio pokazati koliko bizarno djeluju ideje kvantne mehanike kada se pro\u0161ire s mikrosvijeta – s \u010destica na svakodnevne objekte.<\/p>\n
No znanstvenici danas znaju da kvantna teorija, koliko god bila bizarna, odli\u010dno funkcionira u praksi, a eksperimenti potvr\u0111uju da i neobi\u010dna superpozicija sa svojim brojnim istovremenim mogu\u0107nostima stvarno postoji.<\/p>\n
Poput Schr\u00f6dingerove ma\u010dke, i svjetlost mo\u017ee biti istovremeno u dva stanja, odnosno mo\u017ee istovremeno imati dvije suprotne faze. Faze svjetlosti mogu se usporediti s konopcem za preskakanje koji se u odre\u0111enom trenutku nalazi ispod nogu ili iznad glave. Svjetlost \u0107e odabrati jedno od tih stanja \u2013 gornje ili donje – tek kada izvr\u0161imo izravno mjerenje. U me\u0111uvremenu \u0107e prebivati u oba stanja istovremeno s vjerojatno\u0161\u0107u od 50 posto.<\/p>\n
Philippe Grangier iz francuskog Opti\u010dkog instituta rekao je da je nova studija va\u017ean korak kako u stvaranju slo\u017eenog stanja Schr\u00f6dingerove ma\u010dke kod svjetlosti, tako i u teleportaciji predmeta. Me\u0111utim, isti\u010de da \u0107e pro\u0107i jo\u0161 dosta vremena prije nego \u0161to \u0107e se mo\u0107i teleportirati ne\u0161to bitno slo\u017eenije.<\/p>\n
`Trenutno nemamo mogu\u0107nosti teleportirati \u010dak ni bakteriju. Mislim da u skorijoj budu\u0107nosti ne\u0107emo mo\u0107i teleportirati cijelu ma\u010dku`, rekao je Grangier.<\/p>\n
Rezultati \u0107e ipak pomo\u0107i znanstvenicima koji rade na razvoju superbrzih kvantnih ra\u010dunala i drugih ure\u0111aja koji se temelje na manipulacijama na kvantnoj razini.<\/p>\n
`U\u010dimo upravljati kvantnim svijetom, a to je dug i bolan proces, osobito za eksperimentalne znanstvenike kao \u0161to sam ja. Prije nekoliko godina sve ovo bilo je tek na razini ideje, a sada se pretvara u eksperimentalnu realnost`, objasnio je Grangier.<\/p>\n
Izvor: tportal.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\u010cini se da se znanost iz godine u godinu sve vi\u0161e pribli\u017eava tehnolo\u0161koj razini pretkazanoj u znanstvenofantasti\u010dnom serijalu `Zvjezdane staze`. Neke od naprava, poput mobitela, ve\u0107 su ostvarile predvi\u0111anja kultnog ZF serijala, dok su druge, poput detektora bolesti, na dobrom putu. Pro\u0161li tjedan fizi\u010dari su objavili novi uspjeh na istoj stazi – s jednog mjesta […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21013457,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16333],"tags":[17329],"class_list":["post-2829","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-fizika","tag-teleportacija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2829","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2829"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2829\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21013457"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2829"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2829"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2829"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}