![](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/images\/ljubomora947.jpg\")
Proteklih nekoliko desetlje\u0107a ljubomora je bila promatrana u kontekstu nepo\u017eeljnih emocija koje uni\u0161tavaju svaki odnos i dovode do kraja svake bliske veze. Takvo gledi\u0161te potkrijepljeno je \u010dinjenicama da je ova emocija \u010dest uzrok razvoda, ali i nasilja u intimnim odnosima koje nerijetko dovodi do ubojstva partnera. No, da bismo shvatili procese i mehanizme koji utje\u010du na ljubomoru, potrebno je istra\u017eiti samu prirodu i porijeklo te emocije.<\/p>\n
Teorija prirodnog odabira Charles Darwina osnova je svih evolucijskih obja\u0161njenja, a u znatnoj mjeri utjecala je i na istra\u017eivanja ljubomore. Prirodnim odabirom su se razvile razli\u010dite psiholo\u0161ke adaptacije koje su olak\u0161avale pre\u017eivljavanje i reprodukciju u okolini na\u0161ih predaka. Ljubomora se pojavila upravo kao jedan od mehanizama koji su olak\u0161avali reprodukciju. Naime, ta intenzivna emocija motivira pona\u0161anja \u010diji je cilj uklanjanje opasnosti od suparnika i sprje\u010davanje napu\u0161tanja od strane partnera.<\/p>\n
Seksualna i emocionalna nevjera<\/strong><\/p>\n Me\u0111utim, pritisci prirodnog odabira kroz evolucijsku povijest nisu bili jednaki za mu\u0161karce i za \u017eene. Nevjera ili napu\u0161tanje od strane partnera ima razli\u010dite posljedice za njihovu uspje\u0161nu reprodukciju. Prvo, kod svih 4000 vrsta sisavaca i 257 vrsta primata*, uklju\u010duju\u0107i i ljude, oplodnja se odvija u tijelu \u017eenke. Ta \u010dinjenica je uzrok glavnog problema s kojim su se mu\u0161karci suo\u010davali – problem sigurnosti o\u010dinstva. Sa stajali\u0161ta mu\u0161ke reproduktivne uspje\u0161nosti, ono \u0161to bi najvi\u0161e moglo ugroziti sigurnost o\u010dinstva jest seksualna nevjera partnerice. Osim \u0161to time gubi mogu\u0107nost oplodnje i reprodukcije, mu\u0161karac \u010dija je \u017eena bila nevjerna ima i znatno ve\u0107u vjerojatnost da ula\u017ee resurse u dijete koje ne nosi njegov genetski kod. Budu\u0107i da takvo roditeljsko ulaganje ima visoku cijenu, prirodnim odabirom je nastao mehanizam kojim bi mu\u0161karac mogao izbje\u0107i takve gubitke, a to je pove\u0107ana osjetljivost na seksualnu nevjeru partnerice. S druge strane, oplodnja unutar \u017eene osigurava sigurnost u maj\u010dinstvo. No, to ima svoju cijenu jer \u017eene time ula\u017eu u potomstvo vi\u0161e nego mu\u0161karci (ula\u017eu u potomstvo i tijekom intrauterinog razvoja, doje i sl.). Stoga su se \u017eenski preci susretali s jednim drugim adaptivnim problemom, tj. problemom gubitka partnerovih ulaganja u obliku ekonomske i emotivne potpore. Gubitak tih resursa mo\u017ee dovesti do te\u017eeg podizanja potomstva jer potomstvo o kojem se mu\u0161karac ne ostaje brinuti ima manju \u0161ansu za pre\u017eivljvanjem.<\/p>\n Pod pretpostavkom da \u0107e se mu\u0161karac brinuti za \u017eenu (i potomstvo) s kojom je ostvario emotivnu vezu, emocionalna povezanost partnera s drugom \u017eenom mo\u017ee biti indikator gubitka resursa. Zbog toga su \u017eenski preci trebali razviti pove\u0107anu osjetljivost na znakove emocionalne nevjere.<\/p>\n Pretpostavka o postojanju spolnih razlika u ljubomori potvr\u0111ena je u brojnim istra\u017eivanjima u kojima je otkriveno da mu\u0161karci seksualnu nevjeru smatraju neugodnijom te da bi prije oprostili emocionalnu. Suprotno, \u017eene emocionalnu nevjeru vide kao onu koja bi izazvala ve\u0107i stupanj ljubomore, dok bi bile spremnije oprostiti seksualnu nevjeru svom partneru. Dodatno, mu\u0161karci izjavljuju da bi u slu\u010daju da njihova partnerica otkrije da su bili nevjerni prije zanijekali da su u nevjeru bile uklju\u010dene i emocije te bi poku\u0161ali spasiti postoje\u0107u vezu izgovorom da je to bio \u201esamo” spolni odnos. S druge strane, \u017eene vi\u0161e nego mu\u0161karci izjavljuju da bi u istoj situaciji poku\u0161ale smanjiti vjerojatnost da ih partner napusti izgovorom da nije bilo seksualnog odnosa.<\/p>\n Sli\u010dni rezultati dobiveni su u razli\u010ditim ljudskim kulturama, \u0161to upu\u0107uje na zaklju\u010dak da je ovakav obrazac zadr\u017eavanja partnera uistinu univerzalan te pod utjecajem naslije\u0111enih mehanizama na\u0161ih predaka.<\/p>\n Izvor: biologija.com.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Proteklih nekoliko desetlje\u0107a ljubomora je bila promatrana u kontekstu nepo\u017eeljnih emocija koje uni\u0161tavaju svaki odnos i dovode do kraja svake bliske veze. Takvo gledi\u0161te potkrijepljeno je \u010dinjenicama da je ova emocija \u010dest uzrok razvoda, ali i nasilja u intimnim odnosima koje nerijetko dovodi do ubojstva partnera. No, da bismo shvatili procese i mehanizme koji utje\u010du […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21016607,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16345],"tags":[16652],"class_list":["post-2836","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-evolucija","tag-osjecaj"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2836","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2836"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2836\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21016607"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2836"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2836"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2836"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}