Najpoznatiji matemati\u010dar dana\u0161njice, \u010dovjek koji je prvi dokazao jedan od tri sredi\u0161nja problema moderne matematike i topologije, a potom hladno odbio milijun dolara nagrade, nakon godina samoizolacije pristao je da se o njemu snimi dokumentarac. Komsomolskaja pravda ju\u010der je objavila prve izvatke iz filmskog intervjua.<\/p>\n\n\n\n
Grigorij Pereljman, 44-godi\u0161nji ruski znanstvenik \u017eidovskog porijekla, \u017eivi s majkom u tipi\u010dnoj `hru\u0161\u010dovki`, staroj sovjetskoj vi\u0161ekatnici izvan centra Sankt Peterburga. Nakon \u0161to je zabezeknuo svijet odbiv\u0161i bogatu Milenijsku nagradu ameri\u010dkog instituta Clay, Pereljman se navodno zabarikadirao u stan\u010di\u0107u, \u017eivi skromno i ne pripu\u0161ta blizu medije.<\/p>\n\n\n\n
No zato ga, \u010dini se, \u010dim iza\u0111e do du\u0107ana salije\u0107u razni paparazzi novog doba, za \u010dije \u0107e mobitelske snimke platiti listovi poput Komsomolskaje pravde. Isti list pi\u0161e da se za Pereljmana poja\u010dano interesiraju tajne slu\u017ebe, i to ne samo ruske, jer \u010dovjek hoda `ispred svog vremena`.<\/p>\n\n\n\n
Pereljman, \u010dovjek koji je prvi dokazao sto godina staru Poincareovu hipotezu, pristao je snimiti dokumentarac u re\u017eiji Aleksandra Zabrovskog, profesionalnog novinara koji se iz Rusije preselio u Izrael, ali se vratio specijalno da bi privolio Pereljmana na snimanje. Navodno je uspio prvotno pridobiv\u0161i povjerenje matemati\u010dareve majke. Zatim je fragmente iz dokumentarnog razgovora dostavio KP-u. Evo \u0161to je taj list objavio:<\/p>\n\n\n\n
Grigorije Jakovljevi\u010du, jo\u0161 kao \u0161kolarac predstavljali ste SSSR na matemati\u010dkoj olimpijadi u Budimpe\u0161ti. I osvojili zlatnu medalju…<\/em><\/p>\n\n\n\n Pripremaju\u0107i se za olimpijadu, poku\u0161avali smo rje\u0161avati zadatke u kojima se nu\u017eno tra\u017eilo umije\u0107e apstraktnog mi\u0161ljenja. Glavni smisao svakodnevnih treninga bio je odmak od matemati\u010dke logike. Za pronalazak ispravnog rje\u0161enja bilo je nu\u017eno mo\u0107i si predo\u010diti `komadi\u0107 svijeta`.<\/p>\n\n\n\n Nisu li takvi zahtjevi malo previ\u0161e komplicirani za \u0161kolarce?<\/em><\/p>\n\n\n\n Ako govorimo o uvjetovanim i neuvjetovanim refleksima, dijete od ro\u0111enja spoznaje svijet. Ako se mogu trenirati ruke i noge, za\u0161to se ne bi moglo trenirati i mozak?<\/p>\n\n\n\n Sje\u0107ate li se nekog zadatka te vrste koji se \u010dini nerje\u0161ivim?<\/em><\/p>\n\n\n\n Nerje\u0161ivog… Vjerojatno ne. Te\u0161ko rje\u0161ivog. Tako je to\u010dnije. Znate biblijsku pri\u010du o tome da je Isus Krist hodao po vodi kao po suhom? E, ja sam morao izra\u010dunati kojom je brzinom on morao hodati po vodi, a da ne potone.<\/p>\n\n\n\n Jesu li izra\u010duni bili uspje\u0161ni?<\/em><\/p>\n\n\n\n Nema tu nikakve posebne zagonetke. Zahvaljuju\u0107i na\u0161im u\u010diteljima, ve\u0107 smo dovoljno izu\u010dili topologiju \u2013 znanost koja omogu\u0107ava razumijevanje svojstava prostora i kori\u0161tenje formula na na\u010din da se razumije njihova primjena. To nam poma\u017ee do\u0107i do brzih i to\u010dnih rezultata. Pobjedu na olimpijadi tada nisam smatrao posebno va\u017enim doga\u0111ajem \u2013 bila je to samo jedna iz mnogih etapa spoznaje u voljenoj znanosti.<\/p>\n\n\n\n Pereljman je pri\u010dao i o dvojbama koje je imao kao mladi\u0107 biraju\u0107i fakultet:<\/em><\/p>\n\n\n\n `Imao sam pravo bez ispita upisati bilo koju \u0161kolu u Sovjetskom Savezu. Kolebao sam se izme\u0111u mehmata (prirodoslovno-matemati\u010dki fakulteti) i konzervatorija (najvi\u0161e muzi\u010dke \u0161kole). Izabrao sam matematiku… I danas mi je zanimljivo misliti na ta vremena. Stra\u0161no smo napredovali, u intenzivnom spoznajnom procesu znali bismo zaboraviti koji je dan u tjednu, koje godi\u0161nje doba…`<\/p>\n\n\n\n S tek ne\u0161to vi\u0161e od 20 godina ve\u0107 ste sami otvorili novu stranicu u znanosti…<\/em><\/p>\n\n\n\n Nikakve ja stranice nisam otkrivao… Samo sam nastavio istra\u017eivati probleme prou\u010davanja trodimenzionalnog prostranstva univerzuma. To je jako zanimljivo.<\/p>\n\n\n\n Poku\u0161avali ste pojmiti nepojmljivo?<\/em><\/p>\n\n\n\n Upravo tako… Samo \u0161to sve nepojmljivo ujedno jest pojmljivo. Doktorsku disertaciju pisao sam pod mentorstvom akademika Aleksandrova (matemati\u010dar i filozof, op.a.). Tema nije bila slo\u017eena: Sedlaste povr\u0161ine u euklidskoj geometriji. Mo\u017eete li si predstaviti ekvivalentne povr\u0161ine u beskona\u010dnosti, neravnomjerno udaljene jedna od druge? Nama je bilo nu\u017eno izmjeriti `\u0161upljine` izme\u0111u njih.<\/p>\n\n\n\n To je teorija?<\/em><\/p>\n\n\n\n To je ve\u0107 praksa. Po kakvoj \u0107e orbiti poletjeti svemirski brod prema sazvije\u017e\u0111u Veliki pas? Kakve \u0107e prepreke imati na putu… Ili, ako ho\u0107ete, jo\u0161 jednostavnije \u2013 isplati li se kositi sijeno izme\u0111u tri bre\u017euljka? Koliko ljudi i strojeva treba za to? \u010cemu onda ministarstvo poljoprivrede… Postoji formula. Koristi je. Ra\u010dunaj, i nikakvih se kriza ne\u0107e\u0161 bojati.<\/p>\n\n\n\n Nisu li va\u0161e teze skolastika?<\/em><\/p>\n\n\n\n One su kota\u010d, sjekira, \u010deki\u0107, nakovanj \u2013 \u0161to god \u017eelite, jedino nisu skolastika. Dajte da razjasnimo. Osobenosti suvremene matematike sastoje se u izu\u010davanju izmi\u0161ljenih objekata. Nema u prirodi vi\u0161edimenzionalnih prostranstava, nema skupina, polja ni prstenova, \u010dija svojstva matemati\u010dari intenzivno prou\u010davaju. Kako tehnika stalno stvara nove aparate, svemogu\u0107e strojeve, tako se i u matematici prave njihove analogije – logi\u010dke tehnike za analiti\u010dare u bilo kojoj sferi znanosti. I svaka matemati\u010dka teorija, ako je to\u010dna, prije ili kasnije nalazi svoju primjenu.<\/p>\n\n\n\n Naprimjer, mnoge generacije matemati\u010dara i filozofa poku\u0161avale su aksiomatizirati filozofiju (aksiom – temeljno na\u010delo \u010dija se valjanost prihva\u0107a bez dokazivanja, op.a.). Kao rezultat tih nastojanja stvorena je teorija logi\u010dkih funkcija nazvanih po Georgeu Booleu. Ona je za\u010detak kibernetike i op\u0107e teorije upravljanja koje su, skupa s dostignu\u0107ima drugih znanosti, dovele do stvaranja ra\u010dunala te suvremenih po(d)morskih, zra\u010dnih i svemirskih brodova… U povijesti matematike postoje deseci takvih primjera.<\/p>\n\n\n\n Zna\u010di, svaka va\u0161a teoretska razrada ima primjenjivo zna\u010denje?<\/em><\/p>\n\n\n\n Svakako. Za\u0161to je bilo nu\u017eno tu\u0107i se toliko godina oko dokazivanja Poincareovog teorema? Pojednostavljeno, bit se mo\u017ee izlo\u017eiti ovako: ako je trodimenzionalna povr\u0161ina po ne\u010demu sli\u010dna sferi, tada je se mo\u017ee rastegnuti u sferu. Poincareovu hipotezu nazivaju formulom univerzuma zbog njene va\u017enosti pri izu\u010davanju slo\u017eenih fizikalnih procesa u teoriji stvaranja svemira, i zbog toga \u0161to ona odgovara na pitanje o formi univerzuma. Njeno dokazivanje odigrat \u0107e veliku ulogu u razvoju nanotehnologije.<\/p>\n\n\n\n Dakle, `sna\u017ena`, `vitalna` izvje\u0161\u0107a `pionira` te znanstvene grane…<\/em><\/p>\n\n\n\n Totalna su besmislica. Poku\u0161aj da se podigne ku\u0107a na pijesku… Ja sam nau\u010dio izra\u010dunavati \u0161upljine u prostoru, moji drugovi i ja poznajemo mehanizme ispunjavanja socijalnih i ekonomskih `\u0161upljina`. \u0160upljine postoje svugdje. Njihovo izra\u010dunavanje otvara velike mogu\u0107nosti… Ja znam kako upravljati univerzumom. I recite \u2013 za\u0161to bih tr\u010dao za onim milijunom?!<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Najpoznatiji matemati\u010dar dana\u0161njice, \u010dovjek koji je prvi dokazao jedan od tri sredi\u0161nja problema moderne matematike i topologije, a potom hladno odbio milijun dolara nagrade, nakon godina samoizolacije pristao je da se o njemu snimi dokumentarac. Komsomolskaja pravda ju\u010der je objavila prve izvatke iz filmskog intervjua. Grigorij Pereljman, 44-godi\u0161nji ruski znanstvenik \u017eidovskog porijekla, \u017eivi s majkom […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21052163,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16329],"tags":[21963],"class_list":["post-2837","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-matematika-i-ekonomija","tag-grigori-perelman"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2837","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2837"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2837\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21052163"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2837"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2837"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2837"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}