Satelitske snimke otkrile su dramati\u010dno ubrzanje uni\u0161tavanja pra\u0161uma u Brazilu. U travnju je u usporedbi s prethodnim mjesecom nestalo pet puta vi\u0161e \u0161uma u pokrajini Mato Grosso. Kako je upozorio WWF, zbog \u0161irenja poljoprivrednih povr\u0161ina, uzgoja soje i ispa\u0161e stoke u o\u017eujku je uni\u0161teno 75 \u010detvornih kilometara ki\u0161nih \u0161uma u toj pokrajini, a ve\u0107 u travnju \u010dak 405 \u010detvornih kilometara.<\/p>\n\n\n\n
U susjednom Peruu mediji upozoravaju na golema ulaganja u industriju koja \u0107e izravno utjecati na gubitak \u0161uma. U toj ju\u017enoameri\u010dkoj zemlji prostire se 68 milijuna hektara tropskih ki\u0161nih \u0161uma, \u0161to je najve\u0107a povr\u0161ina pra\u0161uma nakon Brazila i Konga. Na\u017ealost, industrija u njima vidi izvor drveta, energije i mineralnih sirovina. Kako je procijenila banka Interamericano de Desarrollo, ulaganja u rudarstvo i energetiku do 2021. godine dosegnut \u0107e 80 milijardi ameri\u010dkih dolara, \u0161to \u0107e uni\u0161titi 56 do 91 posto \u0161uma u Peruu.<\/p>\n\n\n\n
Na drugom kraju svijeta indonezijska vlada pristala je produ\u017eiti moratorij na nove koncesije za sje\u010du \u0161uma, ali tek nakon nove uplate subvencije bogatih zemalja. Dio je to programa Norve\u0161ke za raspodjelu milijardu dolara zemljama u razvoju u kojima su ugro\u017eene tropske \u0161ume.<\/p>\n\n\n\n
Na dana\u0161nji Me\u0111unarodni dan bioraznolikosti Ban Ki-moon, tajnik Ujedinjenih naroda, upozorio je na `alarmantnu deforestaciju i degradaciju \u0161umskih podru\u010dja`. Pozvao je vlade zemalja, potpisnice Konvencije o biolo\u0161koj raznolikosti (CBD), na po\u0161tivanje sporazuma iz Nagoye o zajedni\u010dkom kori\u0161tenju dobrobiti koje pru\u017eaju genetski resursi planeta Zemlje, uklju\u010duju\u0107i genetsku raznolikost svjetskih \u0161uma.<\/p>\n\n\n\n
Na sastanku zemalja potpisnica CBD-a lani u studenome u japanskom gradu Nagoyi prihva\u0107en je globalni Protokol o pristupu genetskim resursima te pravednoj i jednakopravnoj raspodjeli dobrobiti koje proizlaze iz njihova kori\u0161tenja, koji stupa na snagu 2012. godine. Prema tom protokolu, velike kompanije iz razvijenih zemalja morat \u0107e pravedno raspodijeliti dobit od iskori\u0161tavanja genetskih resursa bioraznolikosti i prethodno ishoditi valjane dozvole lokalnih vlasti. Radi se o spre\u010davanju biopiratstva, odnosno patentiranja prirodnih i tradicionalno upotrebljavanih pripravaka.<\/p>\n\n\n\n
`Dobrobiti od \u0161uma su dalekose\u017ene. \u0160ume \u010duvaju vodu, stabiliziraju tlo, spremi\u0161te su bioraznolikosti i imaju zna\u010dajan doprinos regulaciji klime i razine stakleni\u010dkih plinova koji uzrokuju klimatske promjene. Ovogodi\u0161nji Me\u0111unarodni dan biolo\u0161ke raznolikosti posve\u0107en je upozorenju da nam je potrebna hitna akcija`, poru\u010dio je Ki-moon.<\/p>\n\n\n\n
Kampanji se pridru\u017eio glumac Edward Norton poru\u010div\u0161i da smo `mi dosad trebali \u0161ume, a one sada trebaju nas`. Norton govori u kratkom dokumentarnom filmu `Of men and forests` o bogatstvu svjetskih \u0161uma, njihovom nastajanju, raznolikosti koje kriju i va\u017enosti za o\u010duvanje \u017eivota te prijetnjama, prvenstveno poljoprivredi, hidroelektranama i sje\u010di drve\u0107a. Film donosi nove snimke veli\u010danstvenih \u0161umskih krajolika, kao i kadrove njihova uni\u0161tavanja.<\/p>\n\n\n\n
Ovogodi\u0161nji Me\u0111unarodni dan bioraznolikosti poklapa se s Me\u0111unarodnom godinom \u0161uma, koja je progla\u0161ena na prijedlog Hrvatske kao \u010dlanice UN-ova foruma za \u0161ume. Prema podacima Hrvatskih \u0161uma u na\u0161oj zemlji ukupna povr\u0161ina \u0161uma i \u0161umskih zemlji\u0161ta iznosi 2,68 milijuna hektara, \u0161to je 47 posto kopnene povr\u0161ine dr\u017eave. Velikom ve\u0107inom radi se o prirodnim \u0161umama, \u0161to predstavlja rijetkost u Europi.<\/p>\n\n\n\n
Veliki dio tih \u0161uma za\u0161ti\u0107en je kao nacionalni, park prirode ili nekim drugim rangom za\u0161tite odre\u0111enim Zakonom o za\u0161titi prirode. Od 2007. godine progla\u0161ena je Ekolo\u0161ka mre\u017ea koja obuhva\u0107a 47 posto kopnenog i 39 posto morskog teritorija Hrvatske i dva koridora, koridor za morske kornja\u010de te koridor Palagru\u017ea-Lastovo-Pelje\u0161ac, podru\u010dje va\u017eno za selidbu ptica. Unutar Ekolo\u0161ke mre\u017ee ograni\u010dene su gospodarske aktivnosti kako bi se trajno o\u010duvale prirodne vrijednosti, a to \u010desto smeta odre\u0111enim industrijskim, energetskim i politi\u010dkim krugovima koji nastoje utjecati na mijenjanje granica za\u0161tite.<\/p>\n\n\n\n
Sve takve inicijative – gradnje, regulacije tokova, sje\u010de, \u0161irenje gra\u0111evinskih podru\u010dja i sli\u010dno \u2013 moraju pro\u0107i propisanu proceduru prema Zakonu o za\u0161titi prirode, unutar kojeg je izuzetno va\u017ena uloga javnosti i nevladinih organizacija. Javnost mo\u017ee osporiti trvdnje iz studija i administrativnim organima prokazati neki projekt kao \u0161tetan za prirodu, premda, primjerice, investitor vje\u0161to prikriva takve utjecaje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Satelitske snimke otkrile su dramati\u010dno ubrzanje uni\u0161tavanja pra\u0161uma u Brazilu. U travnju je u usporedbi s prethodnim mjesecom nestalo pet puta vi\u0161e \u0161uma u pokrajini Mato Grosso. Kako je upozorio WWF, zbog \u0161irenja poljoprivrednih povr\u0161ina, uzgoja soje i ispa\u0161e stoke u o\u017eujku je uni\u0161teno 75 \u010detvornih kilometara ki\u0161nih \u0161uma u toj pokrajini, a ve\u0107 u […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21067640,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16372],"tags":[16990],"class_list":["post-2857","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekologija-i-okolis","tag-sume"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2857","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2857"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2857\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21067641,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2857\/revisions\/21067641"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21067640"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2857"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2857"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2857"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}