![\"\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/images\/umjetni-mozak.jpg\")
<\/p>\nNije toliko sporna ugradnja implantanata koja ljudski \u017eivot mo\u017ee u\u010diniti kvalitetnijim ili bar podno\u0161ljivijim, koliko mogu\u0107nost da se u skoroj budu\u0107nosti do\u0111e do onog stupnja kiborgizacije kada \u0107e postati upitno gdje je granica izme\u0111u \u010dovjeka i kiborga.<\/p>\n
<\/p>\n
Dr. Igor \u010cati\u0107, umirovljeni profesor tehnologije na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, niz godina aktivan je u raznim podru\u010djima znanosti i filozofije, a ve\u0107 se desetak bavi fenomenom ugradnje umjetnih implantanata u ljudsko tijelo. Nedavno je na 10. lo\u0161injskim danima bioetike odr\u017eao intrigantno predavanje o toj sve aktualnijoj temi. Svojedobno je lucidno predvidio kako \u0107e suvremena tehnika omogu\u0107iti kiborzima da zabrane postojanje \u010dovjeka. Koliko smo daleko od predvi\u0111anja dr. \u010cati\u0107a, poku\u0161ali smo doznati u razgovoru s njim nakon povratka s Lo\u0161injskih dana.<\/p>\n
Ova dosjetka da \u0107e kiborzi zabraniti postojanje prirodnih ljudi javila mi se tijekom pro\u0161logodi\u0161njih predavanja na tu temu u Zagrebu i Sisku. Na ovogodi\u0161njim Lo\u0161injskim danima bioetike ona je formulirana na sljede\u0107i na\u010din: `Industrija anorganskih i organskih polimera odlu\u010dila je, putem industrij\u00e2 \u010dipova, plastike i gume omogu\u0107iti kiborzima da donesu odluku o zabrani postojanja prirodnih ljudi. Rok je 31.12. 2049.`<\/p>\n
Koliko god na prvi pogled dosjetka, postavlja se pitanje koliko smo blizu takvoj `odluci`. Zapravo moje bavljenje kiborzima potaknuto je prikazom rezultata istra\u017eivanja britanskog znanstvenika Kevina Warwicka. Vjerojatno potkraj 2000., Hrvatska televizija je prikazala u jednoj emisiji rezultate eksperimentiranja tog znanstvenika s ugra\u0111enim \u010dipom u ruci. Tada je bilo zami\u0161ljeno da gibanjem ruke s ugra\u0111enim \u010dipom omogu\u0107ava otvaranje vrata gara\u017ee vlasnika. Jedna re\u010denica u toj emisiji privukla je moju pozornost. Warwick je najavio da je njegov cilj preno\u0161enje misli putem ra\u010dunala. Na moje izravno pitanje Warwick je odgovorio: `Ne\u0107emo jo\u0161 mo\u0107i prenositi misli putem ra\u010dunala, ali tijekom velja\u010de ili o\u017eujka 2002. prenijet \u0107u svoje seksualno uzbu\u0111enje putem ra\u010dunala na svoju \u017eenu.` Re\u010deno, ostvareno. Pripremaju\u0107i referat za lo\u0161injske Dane bioetike 2005. saznao sam da su ve\u0107 u svibnju 2002. jednoj obitelji na Floridi ugra\u0111eni \u010dipovi, a ve\u0107 2005. \u010dip je imalo nekoliko tisu\u0107a osoba, ka\u017ee nam dr. \u010cati\u0107.<\/p>\n
Kako bi znanost izbjegla opasnost da, donose\u0107i preuranjene stavove, dovodi u pitanje ne\u010diji identitet, pitamo na\u0161eg sugovornika kada i pod kojim uvjetima mo\u017eemo smatrati da ljudsko bi\u0107e postaje kiborg.<\/p>\n
Potrebno je prvo precizirati \u0161to zna\u010di kiborg. Rije\u010d kiborg iskovala su 1960. dva NASA-ina znanstvenika, M. Clynes i N. Kline. Kiborg je kratica od kiberneti\u010dki organizam i ozna\u010dava hibrid \u010dovjeka i stroja. Me\u0111utim, podrobnija ra\u0161\u010dlamba pojma kiborg pokazuje da se ta rije\u010d svodi na povezivanje prirodnog \u010dovjeka i ugra\u0111enog, implantiranoga, umjetnog dijela. Prema tome, ve\u0107 smo i sada svi kiborzi, ali razli\u010ditog stupnja kiborgizacije, odgovara dr. \u010cati\u0107 i dodaje da upravo radi na istra\u017eivanju o tome koji se organi i udovi ve\u0107 danas presa\u0111uju i ugra\u0111uju i \u0161to \u0107e biti mogu\u0107e u neposrednoj budu\u0107nosti.<\/p>\n
Nova era kiborgizacije najavljivana je ve\u0107 po\u010detkom 21. stolje\u0107a. Zanimalo nas je koliki je pomak od tada napravljen prema \u00bbbioni\u010dkom bi\u0107u<\/p>\n
Pojam bioni\u010dkog bi\u0107a je definicijsko pitanje. Jedna definicija glasi da je bioni\u010dko bi\u0107e ono koje je pod djelomi\u010dnom ili potpunom upravom elektromehani\u010dkih naprava. Ugra\u0111eni organi ili, jednog dana, umjetna krv ne mogu se smatrati elektromehani\u010dkim napravama. Stoga ostajemo pri ranijoj definiciji kiborga\u00ab, odgovara na\u0161 sugovornik.<\/p>\n
Ono pak \u0161to nam se s bioeti\u010dkog stajali\u0161ta \u010dinilo najspornijim nije toliko ugradnja implantanata koja ljudski \u017eivot mo\u017ee u\u010diniti kvalitetnijim ili bar podno\u0161ljivijim, koliko mogu\u0107nost da se u skoroj budu\u0107nosti, uz ubrzani razvoj tehnologije, do\u0111e do onog stupnja kiborgizacije kada \u0107e postati upitno gdje je granica izme\u0111u \u010dovjeka i kiborga.<\/p>\n
To je definicijsko pitanje. To\u010dno je da su po ovdje navedenoj definiciji kiborga kiborzi me\u0111u nama. Fizi\u010dki \u0107e uvijek jedan dio biti prirodan, onaj po ro\u0111enju. U osnovi nije problem koliko toga je zamijenjeno nego o \u010demu je rije\u010d. Rije\u010d je zapravo o razini kiborgizacije, ka\u017ee \u010cati\u0107 i isti\u010de potrebu pravodobnog definiranja razina ili kategorija kiborga.<\/p>\n
Smatra da se razlikuju \u010detiri kategorije kiborga, odnosno \u010detiri skupa tehnika: prvu kategoriju ili tehnike nadomje\u0161tanja obuhva\u0107a fizi\u010dko nadomje\u0161tanje udova, organa i ostalih dijelova ljudskog tijela koji nedostaju uz djelomi\u010dno ili potpuno vra\u0107anje njihovih funkcija. Obilje\u017eje druge kategorije ili tehnika normalizacije \u010dini dodavanje ili poja\u010davanje odre\u0111enih funkcija organizma pri \u010demu se on dovodi u stanje koje se smatra normalnim za ljudska bi\u0107a. \u010cati\u0107 smatra da prve dvije kategorije kiborga nisu eti\u010dki sporne. Problemi se javljaju prelaskom u tre\u0107u kategoriju ili pod tehnike pobolj\u0161anja koje obuhva\u0107aju pro\u0161irenje ve\u0107 postoje\u0107ih funkcija organizma, tj. stvaranje bolje verzije \u010dovjeka. \u010cetvrta kategorija ili tehnike preoblikovanja ozna\u010dava dodavanje organa ili funkcija koje nisu karakteristi\u010dne za ljudsku vrstu s ciljem da joj se omogu\u0107i egzistencija u ina\u010de nepovoljnom okru\u017eju kao \u0161to je boravak u podmorju, svemiru i sli\u010dno.<\/p>\n
Na\u0161 sugovornik smatra da posebne eti\u010dke dvojbe izazivaju tehnike pobolj\u0161avanja ljudi ugradnjom, za sada, \u010dipova.<\/p>\n
Ve\u0107 u jako ranom razdoblju bavljenja ovim podru\u010djem nagla\u0161eno je da ugradnja radiofrekvencijskoidentifikacijskih (RFID) \u010dipova mo\u017ee biti zloupotrijebljena. Ve\u0107 je tada nagla\u0161eno da \u0107e neki koristiti takve \u010dipove za kontrolu ljudi koji rade u posebnim slu\u017ebama, znatno prije nego \u0161to se pojavilo \u010dipiranje Jamesa Bonda u filmu `Casino Royal`. Ono \u0161to posebno zabrinjava je projekt razvoja umjetnog mozga. U \u010dlanku J. Fieldsa `Artificial brain – 10 years away` opisan je rad na umjetnom mozgu. Skra\u0107eno, da bi opisali model mozga i otkrili pravila kojim se obavlja komunikacija te na\u010din na koji su dijelovi mozga povezani, \u010dlanovi tima H. Makrama stvorili su trodimenzionalni model na superra\u010dunalu. Umjetni mozak bit \u0107e na\u010dinjen od anorganskih polimera poput silicija te metala poput zlata i bakra, a imat \u0107e sposobnost razvijanja misli neovisno o inputu s drugih strana te mogu\u0107nost osje\u0107anja. Me\u0111u znanstvenicima prevladava strah da bi taj mozak mogao biti vi\u0161e zao nego dobar. Najavljeno je da \u0107e kompletan i funkcionalan umjetni ljudski mozak biti stvoren 2018. godine. To otvara brojne eti\u010dke dvojbe vezane uz ovaj projekt, upozorava dr. \u010cati\u0107.<\/p>\n
U kojem smjeru mo\u017eemo o\u010dekivati daljnji razvoj kiborgizacije i gdje je granica koja \u0107e u bliskoj budu\u0107nosti strogo dijeliti \u010dovjeka od kiborga? I na\u0161 sugovornik koji se poslijednje desetlje\u0107e bavi ovom temom priznaje da je to pitanje za njega novo. \u00bbDefinicijski, osim nekih izuzetaka poput djece, svi smo mi kiborzi. Striktno, popravci nedostataka obuhva\u0107enih u prve dvije kategorije kiborga udaljuje \u010dovjeka od njegova prirodnog stanja, ali ne bitno. To je rekonstrukcija koja je po\u017eeljna. Me\u0111utim, ugradnjom, primjerice, \u010dipova ili posebnih rje\u0161enja poput tre\u0107e ruke ili naprava koje \u0107e omogu\u0107iti slobodni boravak u svemiru ili podmorju \u010dini izvorno, prirodno ljudsko bi\u0107e pravim kiborgom. Posebni oblik kiborgizacije je preoblikovanje \u010dovjeka raznim operativnim zahvatima koji nisu nu\u017eno vezani uz usadnju, gdje se mijenja oblik i izgled dijela tijela. Ali mo\u017ee biti i povezano s ugradnjom implantanata poput silikonskih grudi, ka\u017ee \u010cati\u0107.<\/p>\n
Da bismo na vrijeme izbjegli novi oblik diskriminacije, ali i uva\u017eili potrebu da se \u010dovjek za\u0161titi od svemo\u0107i tehnike i njezine neeti\u010dne primjene, \u010cati\u0107 upozorava kako moramo posegnuti za kiborgoetikom koju definira kao humanu bioetiku i tehnoetiku. To zna\u010di da o eti\u010dkim problemima kiborgizacije ljudskog bi\u0107a trebaju, osim stru\u010dnjaka za obje etike, sudjelovati i lije\u010dnici te tehni\u010dari.<\/p>\n
Kiborgizacija tre\u0107e i \u010detvrte kategorije kiborga neminovno \u0107e dovesti do kontrolirane elite s ugra\u0111enim RFID-\u010dipovima ili umjetnim mozgovima kao \u0161to je to danas zabava `zlatne mlade\u017ei` u Nizozemskoj. A to vodi diskriminaciji. Da bi se to izbjeglo, valja provesti kiborgoeti\u010dku raspravu, zaklju\u010duje Vjesnikov sugovornik.<\/p>\n
Izvor: vjesnik.hr<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Nije toliko sporna ugradnja implantanata koja ljudski \u017eivot mo\u017ee u\u010diniti kvalitetnijim ili bar podno\u0161ljivijim, koliko mogu\u0107nost da se u skoroj budu\u0107nosti do\u0111e do onog stupnja kiborgizacije kada \u0107e postati upitno gdje je granica izme\u0111u \u010dovjeka i kiborga. Dr. Igor \u010cati\u0107, umirovljeni profesor tehnologije na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, niz godina aktivan je u […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21016631,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16361],"tags":[17810,16493],"class_list":["post-2863","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biotehnologija","tag-kiborg","tag-mozak"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2863","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2863"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2863\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21016631"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2863"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2863"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2863"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}