Erotske i pornografske slike, crte\u017ei i skulpture stari su koliko i sama civilizacija, iako koncept pornografije kako ga danas shva\u0107amo nije postojao sve do viktorijanske ere.<\/p>\n\n\n\n
Proizvodnja pornografskih filmova po\u010dela je gotovo odmah nakon pojave pokretnih celuloidnih zapisa 1895. Najstariji sa\u010duvan pornografski film po imenu `Lear` snimljen je 1896. u Francuskoj.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, pornografija je jo\u0161 donedavno bila relativno te\u0161ko dostupna. Po\u010detkom druge polovice pro\u0161log stolje\u0107a trebalo je imati vlastite projektore, naj\u010de\u0161\u0107e tzv. super-osmice, ili oti\u0107i u posebna kina u kojima se ona prikazivala. Pojavom VHS-a i DVD-a krajem stolje\u0107a ona je ve\u0107 bila nadohvat ruke, no jo\u0161 uvijek trebalo je pretrpjeti neugodnost prilikom posu\u0111ivanja filmova za odrasle. Danas je za pristup pornografiji, i to uglavnom besplatan, dovoljno tek nekoliko klikova na internetu.<\/p>\n\n\n\n
Ta \u010dinjenica ponovno je probudila zanimanje politi\u010dara i znanstvenika za psiholo\u0161ko djelovanje pornografije. Neka istra\u017eivanja pokazala su da pretjerano konzumiranje ili ovisnost o pornografiji uzrokuju probleme u odnosima. No ostalo je otvoreno pitanje kako djeluje umjereno izlaganje pornografskim sadr\u017eajima tipi\u010dno za ve\u0107inu konzumenata.<\/p>\n\n\n\n
Suprotno uvjerenjima ve\u0107ine ljudi, nove su studije utvrdile da konzumiranje pornografije ne uzrokuje agresivnost, ne poti\u010de seksizam i ne \u0161teti odnosima. Ako i ima neki mjerljiv efekt, onda je on uglavnom pozitivan. Naime, prema izvje\u0161\u0107u predstavljenom u novom broju uglednog znanstvenog \u010dasopisa Scientific American (SciAm), rezultati vi\u0161e istra\u017eivanja pokazali su da je mogu\u0107e da zna\u010dajno smanjuje stopu seksualnih zlo\u010dina.<\/p>\n\n\n\n
Najve\u0107u zabrinutost javnosti, ali i stru\u010dnjaka, dosad je izazivala ideja da pornografija neizravno \u0161kodi \u017eenama jer ohrabruje seksizam, podi\u017ee seksualna o\u010dekivanja i na taj na\u010din lo\u0161e utje\u010de na odnose. Neki su ljudi smatrali da ona \u010dak poti\u010de nasilje prema \u017eenama. Me\u0111utim, konkretni podaci ne podr\u017eavaju tu percepciju. `Apsolutno nema dokaza da pornografija \u010dini i\u0161ta lo\u0161e`, rekao je Milton Diamond, direktor Pacifi\u010dkog centra za seks i dru\u0161tvo na Havajskom sveu\u010dili\u0161tu u Manoi. `To je isklju\u010divo moralni, a ne \u010dinjeni\u010dni problem.`<\/p>\n\n\n\n
Jedno od prvih istra\u017eivanja utjecaja pornografije na mlade, koje navodi i SciAm, proveli su 2007. dr. Aleksandar \u0160tulhofer, predstojnik Katedre za seksologiju na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, i njegovi kolege dr. Vesna Bu\u0161ko i Ivan Landripet.<\/p>\n\n\n\n
Prema izvje\u0161\u0107u koje je hrvatski tim objavio u \u010dasopisu Archives of Sexual Behavior, konzumenti mainstream, nenasilne pornografije nisu ni manje ni vi\u0161e seksualno zadovoljni od onih koji je ne koriste. Obje skupine osje\u0107aju iste razine intimnosti u svojim odnosima i dijele isti opseg spolnog iskustva. No rezultati su ne\u0161to druga\u010diji kada je rije\u010d o korisnicima nasilne ili feti\u0161isti\u010dke pornografije. Konzumenti te vrste filmova \u010de\u0161\u0107e masturbiraju, imaju vi\u0161e spolnih partnera u \u017eivotu i osje\u0107aju malo manje intimnosti u odnosima od konzumenata nenasilne pornografije.<\/p>\n\n\n\n
Dr. \u0160tulhofer za tportal je rekao da \u010dinjenicu da je njihov rad pokazao da je seksualno zadovoljstvo manje kod onih koji imaju vrlo specifi\u010dan ukus u pornografiji ne treba definirati kauzalno, odnosno da sklonost parafilijskoj (perverznoj) pornografiji – i njezina uporaba \u2013 ra\u0111a nezadovoljstvo.<\/p>\n\n\n\n
`Mo\u017eda je tim osobama naprosto te\u017ee ostvariti stabilnu seksualnu i intimnu \u017eelju pa otuda manje seksualno zadovoljstvo`, rekao je poznati hrvatski seksolog.<\/p>\n\n\n\n
`Na\u0161e trenutno istra\u017eivanje slijedi jedan drugi pravac: bavimo se pitanjem ima li izlo\u017eenost i konzumacija pornografije za posljedicu izra\u017eenije rizi\u010dno pona\u0161anje (npr. kondom je vrlo rijedak prizor u pornografiji pa otuda mo\u017eda i manja sklonost njegovoj uporabi kod konzumenata). Na\u0161e dosada\u0161nje analize sugeriraju da bi veza izme\u0111u pornografije i seksualnih rizika mogla biti tek prividna. \u010cini se, naime, da su i pornografiji i seksualno rizi\u010dnom pona\u0161anju sklonije osobe koje obilje\u017eava tzv. tra\u017eenje uzbu\u0111enja, odnosno oni koji su i ina\u010de skloni tra\u017eenju stalno novih izazova i uzbu\u0111enja.`<\/p>\n\n\n\n
\u010cini se da seksizam ne poti\u010de ni redovno kori\u0161tenje pornografije. Naime, dr. Alan McKee, stru\u010dnjak s Queensland University of Technology u Australiji, 2007. godine je sastavio upitnik za istra\u017eivanje seksisti\u010dkih sklonosti. Svojim je ispitanicima poslao pornografski materijal i objavio ga na internetu. Reakcije 1023 sudionika pokazale su da koli\u010dina pornografije koju su konzumirali nije utjecala na negativne stavove prema \u017eenama. U tom istra\u017eivanju je najvi\u0161e seksisti\u010dkih stavova zabilje\u017eeno kod slabije obrazovanih starijih ljudi, glasa\u010da desnih politi\u010dkih stranaka iz ruralnih podru\u010dja.<\/p>\n\n\n\n
Jedna od najo\u0161trijih uobi\u010dajenih kritika na ra\u010dun pornografije je da ona poti\u010de seksualnu agresiju. Me\u0111utim, statisti\u010dki pokazatelji o broju silovanja govore suprotno. Neki stru\u010dnjaci \u010dak vjeruju da konzumiranje pornografije ili kori\u0161tenje aplikacije za pronalazak partnera za sex na stranicama poput FindaFuckBuddy.net, mo\u017ee smanjiti \u017eelju za silovanjem tako \u0161to omogu\u0107uje sigurno i privatno osloba\u0111anje od devijantnih seksualnih \u017eelja.<\/p>\n\n\n\n
`Broj silovanja i seksualnih napada u SAD-u je na najni\u017eim razinama od 1960-ih godina`, rekao je Christopher J. Ferguson, profesor psihologije i kaznenog zakona na Texas A&M International Universityju. Iste statistike zabilje\u017eene su u proteklih 40 godina i u drugim zemljama – od nekada restriktivnog Japana i Kine do Danske. Prema studiji koju je 2006. objavio dr. Anthony D`Amato, profesor prava na Northwestern Universityju, ameri\u010dke savezne dr\u017eave s najslabijim pristupom internetu, a time i online pornografiji, od 1980. do 2000. zabilje\u017eile su porast broja silovanja od 53 posto, dok je u zemljama s najboljim pristupom internetu registriran pad istog nasilja od 27 posto.<\/p>\n\n\n\n
Iako studije ukazuju tek na povezanost pornografije i smanjenja broja seksualnih zlo\u010dina, a ne predstavljaju pouzdane dokaze da je u tome klju\u010dan njezin utjecaj, znanstvenici isti\u010du da trendovi ne govore u prilog teorijama o negativnom djelovanju pornografije.<\/p>\n\n\n\n
`Trendovi se jednostavno ne sla\u017eu s teorijama da pornografija utje\u010de na porast broja silovanja i seksualnih napada`, rekao je Ferguson. `Mislim da sada mo\u017eemo re\u0107i da dokaza jednostavno nema te da je vrijeme da se odustane od tog uvjerenja.`<\/p>\n\n\n\n
Jedno istra\u017eivanje iz 2009. godine pokazalo je da u do\u017eivljaju i djelovanju pornografije va\u017enu ulogu ima osobna represija. Dr. Michael P. Twohig, psiholog s Utah State Universityja, ispitao je 299 studenata smatraju li svoje kori\u0161tenje pornografije problemati\u010dnim \u2013 primjerice, misle li da ona uzrokuje \u0161tetne seksualne misli ili pote\u0161ko\u0107e u pronala\u017eenju odgovaraju\u0107eg spolnog partnera. Rezultati su pokazali da koli\u010dina gledanja pornografskih materijala nije ni na koji na\u010din utjecala na mentalno stanje konzumenata. Naprotiv, presudan utjecaj imala je potreba za samorepresijom – \u0161to je neka osoba vi\u0161e poku\u0161avala potisnuti potrebu za seksom ili pornografijom, to je ozbiljnije do\u017eivljavala pornografiju kao problem.<\/p>\n\n\n\n
Studija otkriva da potiskivanje \u017eelje za gledanjem pornografije iz moralnih ili vjerskih razloga mo\u017ee pove\u0107ati seksualne probleme. `Sve ovisi o osobnim stavovima i vrijednostima`, objasnio je Twohig. Drugim rije\u010dima, djelovanje pornografije \u2013 bilo pozitivno ili negativno \u2013 nema gotovo ni\u0161ta sa samim medijem, ve\u0107 isklju\u010divo ovisi o tome kako gledamo na nju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Erotske i pornografske slike, crte\u017ei i skulpture stari su koliko i sama civilizacija, iako koncept pornografije kako ga danas shva\u0107amo nije postojao sve do viktorijanske ere. Proizvodnja pornografskih filmova po\u010dela je gotovo odmah nakon pojave pokretnih celuloidnih zapisa 1895. Najstariji sa\u010duvan pornografski film po imenu `Lear` snimljen je 1896. u Francuskoj. Me\u0111utim, pornografija je jo\u0161 […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21066763,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16337],"tags":[23342,16633,18516,16503,16650],"class_list":["post-2937","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvene-znanosti","tag-erotski","tag-film","tag-istrazivanje","tag-pornografija","tag-studija"],"modified_by":"Geek Hr","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2937","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2937"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2937\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21069632,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2937\/revisions\/21069632"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21066763"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2937"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2937"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2937"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}