planete <\/a>i njihovi sateliti istog datuma i u istoj to\u010dki svakih 2268 milijuna dana tj. svakih 6300 godina od 360 dana nalaze u istoj ravnini na nebu. Ali naravno to nije sve od njihovog astronomskog znanja. Kao \u0161to smo ve\u0107 rekli njihovo astronomsko znanje je ogromno, pa je logi\u010dno da ono nije ograni\u010dilo samo na na\u0161 planetarni sustav. Oni su poznavali i zagonetno zvije\u017e\u0111e Sirijus B koje je otkriveno tek 1862. godine i to teleskopom s promjerom od 40 cm. I opet, po stoti put se moramo pitati kako su oni mogli vidjeti ne\u0161to \u0161to smo mi tek uspjeli vidjeti prije gotovo 150 godina? A me\u0111u ostalim planetima u na\u0161em sun\u010devom sustavu otkrili su i 10. planet, Nibiru. Prema njihovim zapisima taj planet je \u010detiri puta ve\u0107i od Zemlje. On kru\u017ei elipti\u010dnom putanjom unutar Mlije\u010dne staze i ulazi u Sun\u010dev sustav svakih 3600 godina. Suvremeni znanstvenici su otkrili postojanje nepoznatog planeta na rubu na\u0161eg Sun\u010devog sustava za kojeg vjeruju da je Nibiru. Taj planet je vrlo velik, mogu\u0107e da je i do pet puta ve\u0107i od Zemlje. Dok znanstvenici NASA-e opovrgavaju bilo kakve navode da postoji Nibiru, navode\u0107i da bi se on davno otkrio i da bi do sada bio vidljiv golim okom. No gdje se danas nalazi Nibiru nije poznato, ali \u010dak i da znanstvenici znaju, ne vjerujem da bi tu informaciju podijelili s nama obi\u010dnim smrtnicima. U njihovim zapisima tako\u0111er stoji da su taj planet nastanjivala bi\u0107a visoke civilizacije koji su se zvali Anunnakiji.<\/p>\n\n\n\nPrema zapisima koje su nam ostavili Sumerani, Anunnaki su prvi put na Zemlju sletjeli prije 450.000 godina. Oni nisu do\u0161li da bi se igrali Boga, nego su do\u0161li radi va\u0111enja ruda koje su im bile potrebne za njihov planet. Vladar domovine Anunnakija zvao se Anu i imao je sina Enkija koji je bio glavni geneti\u010dki znanstvenik. Shvatio je da je to prete\u017eak posao za njegove ljude pa je dao svome sinu zadatak. Enki je od svog oca dobio zadatak da stvori novo bi\u0107e, roba radnika, putem genetskog in\u017eenjeringa. Bi\u0107e je moralo biti dovoljno napredno da obavlja slo\u017eene poslove, naprednije od \u017eivotinja, a manje napredno od njih samih da mogu opravdati za\u0161to ih tretiraju kao robove. Nakon mnogo neuspjeha, Enki je uspio. Stvorio je Homo sapiensa.<\/p>\n\n\n\n
Vo\u0111e Anunnakija bili su zadovoljni te su ih stavili da rade u rudnicima u Mezopotamiji na podru\u010dju dana\u0161njeg Iraka. No Enki je \u017eelio vi\u0161e. \u017delio je stvoriti bi\u0107e po svom ugledu, sli\u010dno ne samo fizi\u010dki nego i mentalno, intelektualno, emotivno i duhovno, uklju\u010duju\u0107i i vidovnja\u010dke sposobnosti. Ostali Anunnakiji bili su ljuti i poku\u0161ali su uni\u0161titi Enkijevu kreaciju. Do\u0161lo je do ledenog doba i Velikog potopa. U poku\u0161aju sabota\u017ee, Enki se dosjetio kako spasiti svoju kreaciju, ljude. Naredio je Noi da sagradi arku i tako je spasio ljude.<\/p>\n\n\n\n
Drevni narodi smatrali su da su njihovi Bogovi besmrtni. No njihova tzv. besmrtnost je bio njihov dug \u017eivotni vijek. Enki je vodio prvu grupu Anunnakija na Zemlju prije 450.000 godina, a ipak je bio prisutan sve do 2024. godine prije Krista. No oni su ipak mogli umrijeti, mogli su biti ubijeni npr. u ratu. Zecharia Sitchin vjeruje da je Anunnakijev dug \u017eivotni vijek rezultat toga kako je \u017eivot evoluirao na njihovoj planeti, koja kru\u017ei oko Sunca 3600 zemaljskih godina, \u0161to zna\u010di da je jedna njihova godina 3600 na\u0161ih. Me\u0111utim, Neil Freer, tvrdi da su Anunnaki produ\u017eili svoj \u017eivotni vijek pomo\u0107u napredne biomedicinske tehnologije. U nekim tekstovima se otkriva da su Anunnakiji ponekad uspjeli o\u017eivjeti mrtve. Oni su mogli letjeli avionom do bilo koje to\u010dke na svijetu. Bogovi svih drugih zemalja bili su ba\u0161 oni samo \u0161to su imali druga imena.<\/p>\n\n\n\n
Sumerani su detaljno opisivali sve te naprave i ure\u0111aje u svojim zapisima, pa si mi danas postavljamo pitanja na koja nemamo odgovor: kako su oni to mogli znati 4000. godina prije Krista; kako su mogli tako detaljno opisati letjelice s kojima su Anunnakiji do\u0161li sa svog planeta na na\u0161u Zemlju? Moderna povijest tvrdi kako oni nisu mogli imati sve te ure\u0111aje.<\/p>\n\n\n\n
Po svemu ovome Sumerani su bili jedna vrlo tajanstvena civilizacija. Da li je stvarno mogu\u0107e da su bili razvijeniji nego \u0161to smo mi? Da su imali znanje koje mo\u017eda mi nikada ne\u0107emo imati a koje nam je nerazumljivo kako su oni ga imali? Opisivali su predmete koje u ono vrijeme nisu mogli imati. To je znak da su ipak ili imali posjetioce iz svemira ili odnekud drugdje dolazili do podataka. Ako je tako odakle? Sumerani su nestali iznenada, a razlog njihovog nestanka je i danas nepoznat. Mo\u017eda kada se jednog dana budu uspjeli de\u0161ifrirati preostale glinene plo\u010dice koje su ostavili za sobom, budemo saznali njihovo podrijetlo i razlog njihovog nestanka.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Sumerani su bili najstariji stanovnici Mezopotamije. Prvi podaci o njima potje\u010du iz 4. tisu\u0107lje\u0107a prije Krista. Sumer je bila najstarija civilizacija Zemlje koja je procvjetala iz ni\u010dega oko 3800. godine prije Krista a iznenada se ugasila 2024. prije Krista. Njihova kultura smatra se najstarijom na svijetu. \u017divjeli su u gradovima i selima. Prema legendi, gradove […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21050744,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16341],"tags":[21512,16854,16851],"class_list":["post-2974","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-na-rubu-znanosti","tag-mezopotamija","tag-misterij","tag-sumerani"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2974","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2974"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2974\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21050744"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2974"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2974"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2974"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}