Dva kostura prona\u0111ena u jednoj spilji u Ju\u017enoafri\u010dkoj Republici vjerojatno pripadaju vrsti koja je bila izravni predak Homo erectusa, a time i suvremenih ljudi, objavili su u \u010detvrtak znanstvenici.<\/p>\n
Drevni je par prije dva milijuna godina sna\u0161la traumati\u010dna smrt. Odrasla \u017eenka i mladi mu\u017ejak vjerojatno su propali kroz svod podzemne spilje i ostali zarobljeni u njoj nekoliko dana ili \u010dak tjedana prije nego \u0161to su umrli od gladi. Ostatke para, mo\u017eda majke i sina, bujice vode odnijele su potom u podzemno jezerce u kojem su se postupno okamenili.<\/p>\n
Neobi\u010dna sudbina koja ih je zadesila, zahvaljuju\u0107i kojoj su kosturi odli\u010dno o\u010duvani, omogu\u0107ila je znanstvenicima jedinstven uvid u prirodu tih hominida. Stru\u010dnjaci koji su ih istra\u017eili uvjereni su da bi oni mogli biti izravni preci suvremenih ljudi.<\/p>\n
Drevni fosili prona\u0111eni su u sedimentima podzemne spilje u Malapi oko 40 km od Johannesburga. Pronalazak dijela fosila najavljen je jo\u0161 pro\u0161le godine, me\u0111utim u nizu radova koji su u \u010detvrtak objavljeni u uglednom \u010dasopisu Science znanstvenici su prvi put predstavili podrobnu analizu njihove anatomije.<\/p>\n
Na temelju skeniranja u visokoj rezoluciji i preciznih mjerenja lubanje, karlice, \u0161ake i stopala, autori studije zaklju\u010dili su da je Australopithecus sediba, odnosno `ju\u017eni majmun` izravni predak Homo erectusa, drevnog stvorenja iz kojeg su se razvili ljudi.<\/p>\n
Voditelj tima Lee Berger, paleoantropolog s University of Witwatersrand u Johannesburgu, isti\u010de da su kosturi neobi\u010dna mje\u0161avina primitivnih – majmunolikih i suvremenih osobina.<\/p>\n
`Istra\u017eili smo klju\u010dne dijelove anatomije koji se uvijek koriste u identificiranju jedinstvenih svojstava ljudskih bi\u0107a`, rekao je Berger za BBC. `Svako od njih moglo se razviti neovisno, me\u0111utim malo je vjerojatno da su se ona sva razvila zajedno ako A. sediba nije povezan s na\u0161im naslje\u0111em.`<\/p>\n
`U ovom otkri\u0107u A. sedibe izvanredno je to \u0161to nitko nije o\u010dekivao da \u0107emo ikada prona\u0107i vrstu koja bi bila vjerodostojan prijelazni oblik. Ovo su kosturi koje \u0107emo prou\u010davati toliko dugo koliko \u0107emo istra\u017eivati i ljudsku vrstu, a to nam daje priliku da napravimo malu pauzu`, izjavio je Berger za Guardian.<\/p>\n
Ako bude potvr\u0111eno, novo \u0107e otkri\u0107e isklju\u010diti druge fosile koje su neki znanstvenici predstavljali kao mogu\u0107e drevne ljudske pretke.<\/p>\n
Prema postoje\u0107im teorijama, ljudska se vrsta razvila iz Homo erectusa koji je \u017eivio prije vi\u0161e od milijun godina. Mnogi paleontolozi smatraju da se ta \u017eivotinja razvila iz jo\u0161 primitivnijih hominida – Homo habilisa ili Homo rudolfensisa. No istra\u017eivanje fosila A. sedibe pokazuje da je anatomija tih stvorenja, iako su starija od navedenih kandidata, u odre\u0111enim elementima bila razvijenija od mla\u0111ih kandidata. Drugim rije\u010dima, \u010dini se da je A. sediba najvjerodostojniji kandidat za pretka H. erectusa.<\/p>\n
Izuzetna svojstva A. sedibe<\/strong><\/p>\n U datiranju ostataka A. sedibe kori\u0161tene su najsuvremenije precizne tehnologije kojima je utvr\u0111eno da su stari izme\u0111u 1,977 i 1,98 milijuna godina. To pak zna\u010di da su dovoljno stari da budu preci H. erectusa.<\/p>\n Skeniranjem rendgenskim zrakama u European Synchrotron Radiation Facilityju u Grenobleu znanstvenici su uspjeli stvoriti virtualan odljev mozga mladog mu\u017ejaka. Na temelju odljeva zaklju\u010dili su da je imao zapreminu od oko 440 prostornih centimetara, odnosno da je bio velik poput grejpa srednje veli\u010dine, \u0161to zna\u010di da je bio znatno manji od mozga slavnog fosila nazvanog Lucy i starog oko 3,2 milijuna godina. No zanimljivo je da je njegov oblik puno sli\u010dniji ljudskom, osobito u prednjem dijelu. To vjerojatno ukazuje na po\u010detke reorganizacije mozga koji su bili klju\u010dni za razvoj suvremenih ljudi.<\/p>\n Karlica A. sedibe je kratka i \u0161iroka poput ljudske, a stariji fosili poput Lucy imali su plosnatiju karlicu. Prema uvrije\u017eenoj teoriji, ljudska se karlica razvila zajedno s ve\u0107im mozgom i tako omogu\u0107ila ra\u0111anje djece s ve\u0107im glavama.<\/p>\n Desna \u0161aka \u017eenke vrlo je cjelovita i vi\u0161e nalikuje ljudskoj \u0161aci od bilo kojeg drugog fosila majmuna. Njezini su prsti u odnosu na palac kra\u0107i nego kod \u010dimpanzi. Istovremeno, \u010dini se da su bili opremljeni sna\u017enijim mi\u0161i\u0107ima potrebnim za hvatanje, \u0161to pak pokazuje da je A. sediba dosta vremena provodio u kro\u0161njama drve\u0107a.<\/p>\n Stopalo fosila uglavnom je nalik na ljudsko, a na njemu su uo\u010dljivi i tragovi luka i Ahilovih tetiva. No peta mu je bila vi\u0161e nalik na majmunsku, a imao je i ni\u017eu goljeni\u010dnu kost. Znanstvenici vjeruju da su ta svojstva omogu\u0107ila hominidu karakteristi\u010dan hod po tlu.<\/p>\n Profesor Chris Stringer iz londonskog Prirodoslovnog muzeja isti\u010de da to otkri\u0107e ipak jo\u0161 nije i kraj pri\u010de. `Mogu\u0107e je da je postojalo nekoliko razli\u010ditih vrsta australopitekusa koji su svi istovremeno razvijali ljudske oblike nakon \u0161to su po\u010deli jesti meso, proizvoditi oru\u0111e i prevaljivati ve\u0107e udaljenosti`, objasnio je Stringer, a prenosi tportal.hr<\/p>\n