![](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/images\/kristalna-lubanja.jpg\")
Arheolozi \u010desto znaju prona\u0107i stvari koje zapravo ne bi smjele postojati; npr. 1500 godina stari modeli aviona, ra\u010dunala iz anti\u010dke Gr\u010dke, \u017earulje iz Egipta, kristale lubanje iz pra\u0161uma Ju\u017ene Amerike.<\/p>\nArheolozi \u010desto znaju prona\u0107i stvari koje zapravo ne bi smjele postojati; npr. 1500 godina stari modeli aviona, ra\u010dunala iz anti\u010dke Gr\u010dke, \u017earulje iz Egipta, kristale lubanje iz pra\u0161uma Ju\u017ene Amerike.<\/p>\n
1927. godine britanski arheolog i avanturist Fredric Mitchell Hedges i njegova k\u0107er su zajedno bili u potrazi za nestalim civilizacijama koje su povezane sa Atlantidom. Njegova k\u0107er je nekim \u010dudom prona\u0161la lubanju izra\u0111enu od \u010distog kristala. Pri vijest o pronalasku lubanje odmah su do\u0161li domoroci iz obli\u017enjih mjesta, pali na koljena i molili se. Jedan stari Maya je objasnio da je lubanja stara, preko 100 000 godina i da je samo jedna od ukupno 13 lubanja koje su neprocjenjivo blago njegovih predaka. Ona sadr\u017ee informacije o nastanku \u010dovjeka, odgovore na pitanja o najve\u0107im tajnama i ako se svih 13 lubanja spoje, po\u010dinju razgovarati.<\/p>\n
Detaljnija pretraga lubanje, koja je u\u010dinjena 1970. godine u laboratorijima Hewlett-Packarda, potvrdila je sljede\u0107e navode:<\/p>\n
– lubanja je izra\u0111ena od \u010distog kristala i suprotno njenoj prirodnoj osovini. Pri takvoj obradi bi trebala zapravo se raspasti u tisu\u0107u dijelova<\/p>\n
– vjerojatno je prvo grubo obra\u0111ena dijamantnim oru\u0111em, te kasnije sa smjesom vode i pijeska glatko polirana. Procijenjeno radno vrijeme: preko 300 godina. \u201eova prokleta stvar zapravo ne bi smjela postojati” izjavio je jedan od znanstvenika.<\/p>\n
Postavlja se pitanje da li su Maya bili u stanju izraditi predmete koje ni danas, sa najmodernijom tehnologijom nismo u stanju napraviti? Da li su prija\u0161nje civilizacije bile naprednije i razvijene vi\u0161e od nas?<\/p>\n
Odgovori na ovakva pitanja nisu jednostavna, jer znanstvenici i arheolozi uvijek prona\u0111u predmete koje nije mogu\u0107e smjestiti u poznati tok povijesti. Oni se isti\u010du iz toga i nazivaju se Out of place artefacts. Tome pripadaju i baterije iz doba prije na\u0161eg vremenskog ra\u010dunanja, slike \u017earulja iz starog Egipta, \u017eeljezni predmeti prona\u0111eni u sedimentima pijeska iz kamenog doba, pa i ra\u010dunala iz anti\u010dke Gr\u010dke. Jedan od takvih predmeta je i bagdadska baterija. 1936. godine, u Khujut Rabu austrijski istra\u017eiva\u010d dr. Wilhelm Konig je iskopao jednu \u010dudnu glinenu posudu staru preko 2000 godina. Unutar te posude se nalazio bakreni cilindar, koji je omotavao \u017eeljeznu polugu. Omot je tako postavljen, da ga je bilo mogu\u0107e popuniti sa nekom teku\u0107inom. U srediti te teku\u0107ine, od bakra i elektri\u010dno, nalazila bi se spomenuta \u017eeljezna poluga. Znanstvenici nisu mogli na\u0107i odgovor i tada je dr. Konig postavio svoju smjelu tezu: Ta glinena posuda mogla je biti baterija. Prema toj tezi, elektri\u010dna struja nije otkrivena 1798. godine nego skoro 2000 godina ranije.<\/p>\n
Mnoge istra\u017eiva\u010dke grupe uspjele su dokazati da je ta glinena posuda mogla proizvoditi elektri\u010dnu struju. Znanstvenici su sami takvu identi\u010dnu posudu napravili, te je ispunili sa sokom od gro\u017e\u0111a: izme\u0111u bakrenog cilindra i \u017eeljezne poluge je bio napon od 0,5 Volt. Sa malim naporom Partareni su zna\u010di mogli da proizvode struju. Ali, za \u0161ta? Sijalice, telefoni, motori ili fliperi tada nisu postojali.<\/p>\n
Ili jesu? “Vec je starom Egiptu postojalo elektri\u010dno osvjetljenje” , tvrde Peter Krass i Reinhard These, autori knjige o sijalici iz Egipta. Glavna osnova njihove argumentacije je reljef iz Dendere. Na tom reljefu, nastao oko 50 p.n.e., vidljiv je egipatski sve\u0107enik koji dr\u017ei u rukama ogromni predmet u obliku balona. U unutra\u0161njosti tog balona vidljiva je zmija koja se kre\u0107e prema nebu. Za Krassa i Habeck-a indicija je jasna: Taj reljef je tehni\u010dki nacrt, balon je \u017earulja, a zmija je bakrena spirala u \u017earulji. Sa takvim elektri\u010dnim osvjetljenjem, Egip\u0107ani su osvjetljavali tamne hodnike piramida. S time bi bilo obja\u0161njeno za\u0161to hodnici u piramidama nisu za\u010da\u0111eni po zidovima i plafonima.<\/p>\n
Interesantna pretpostavka – ali ne i dokaziva. Bagdadska baterija proizvodi struju, ali jako malo. Da bi sijalicu od samo 1 Watt (jako slabu \u017earulju) upotrijebili, potrebno bi bilo 40 bagdadskih baterija spojiti – sabrana te\u017eina: 80 kg. “Za osvjetljenje svih hodnika jedne piramide, potrebno bi bilo 116 milijuna baterija!, sa ukupnom te\u017einom od 233 600 tona!”, obja\u0161njava fizi\u010dar i matemati\u010dar Frank D\u00f6rneburg. Te dodaje: “Za\u0161to ni jedan primjerak baterije nije prona\u0111en? Ni jedan!” Pored toga: Ni danas ne postoje tolike sijalice kao navodno predstavljene na spomenutom reljefu. Iz dobrog razloga: One bi bile bi opasne po \u017eivot. Snaga implozije jednog staklenog predmeta koji nema zrak u sebi, raste sa veli\u010dinom tog predmeta – a veli\u010dina “sijalice” iz Dandere bi imala pritisak zraka od 63 tone.<\/p>\n
Egiptolozi imaju druga\u010dije obja\u0161njenje za “\u017earulju” iz Egipta: Egipatski reljefi uvijek imaju simboli\u010dno zna\u010denje: Stvarnost nikad nije predstavljena. Stilizacija ponekad ide tako daleko da je mogu\u0107e iz malih isje\u010daka rekonstruirati kompletna djela.<\/p>\n
U reljefu oni prepoznaju \u010damac boga sunca, Ra, koji zavr\u0161ava u cvijetu lotosa. (Drugi to shva\u0107aju kao “kablove” u “dr\u0161ci” \u017earulje). U mitologiji Egip\u0107ana, sunce nave\u010der umire, da bi se ujutro ponovo rodilo. Stoga je zmija kao simbol ponovnog ra\u0111anja. Na “\u0161alteru” ispod “\u017earulje” bog Heh pru\u017ea svoje ruke prema nebu i usmjerava Sunce prema nebu. Kontroverzni dio reljefa predstavlja “navoje \u017earuljne dr\u0161ke”. Ni egiptolozi to\u010dno ne znaju kako da se odrede, odnosno tuma\u010de, ti “navoji”. Mogao bi zna\u010diti “horizont”, i tada bi reljef predstavljao boga sunca, \u0161to u jutro Nove Godine, putuje ka nebu.<\/p>\n
Jedno je sigurno: Radnici koji su klesali taj reljef, svoj posao nisu radili pri elektri\u010dnom osvjetljenju, ve\u0107 pri sjaju baklji. Iz doline kraljeva prona\u0111eni su detaljni zapisi o upotrebi baklji; kome su dodijeljene, koliko komada i koliko ih je vra\u0107eno. A, plafoni i zidovi hodnika \u0161to nisu za\u010da\u0111eni? Izmi\u0161ljeni su! U stvarnosti su ti zidovi i plafoni toliko za\u010da\u0111eni, da je potrebno bilo odre\u0111ene hodnike restaurirati.<\/p>\n
Ako baterija iz Bagdada nije slu\u017eila za osvjetljenje – \u010demu je onda slu\u017eila? Jedino logi\u010dno i uvjerljivo obja\u0161njenje: za pozla\u0107ivanje figura. Za galvanizaciju dovoljno je imati malu ja\u010dinu i napon struje.<\/p>\n
Uspje\u0161no je u\u010dinjen i taj eksperiment. Jedna mala figura je uspje\u0161no pozla\u0107ena. Postavljena je bila u posudu napunjenu sa mje\u0161avinom zlatnog praha i priklju\u010dena sa baterijom. Ve\u0107 poslije dva sata, figura je bila oblo\u017eena zlatom – pozla\u0107ena. Tako je to moglo biti.<\/p>\n
Ipak, mnogo pitanja ostaje: Da li su baterije zaista bile upotrebljavane za pozla\u0107ivanje? Da li su Partareni uop\u0107e poznavali proizvodnju zlatnog praha potrebnog za galvanizaciju? I za\u0161to arheolozi pronalaze i sli\u010dne “baterije” u kojima, umjesto \u017eeljeznih poluga, se nalaze bakrene poluge u bakrenoj spirali? Sa dva ista metala nije mogu\u0107e proizvesti struju. Da li je te posude onda slu\u010dajno mogu\u0107e upotrijebiti za galvanizaciju, dok zapravo slu\u017ee za ne\u0161to drugo?<\/p>\n
Na\u0161e pretke ne bi smjeli podcjenjivati. \u0160to su stvarno mogli i sta su pojedinci mogli, poslije par stolje\u0107a te\u0161ko je znati. Vjerojatno su postojali genijalci i genijalni izumi o kojima su nestali svi tragovi i za koje nikad saznati ne\u0107emo. Ako nau\u010dnici danas prona\u0111u takvu stvar, onda se na\u0111u pred novom zagonetkom.<\/p>\n
Izvor: MysteryWithus<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Arheolozi \u010desto znaju prona\u0107i stvari koje zapravo ne bi smjele postojati; npr. 1500 godina stari modeli aviona, ra\u010dunala iz anti\u010dke Gr\u010dke, \u017earulje iz Egipta, kristale lubanje iz pra\u0161uma Ju\u017ene Amerike. 1927. godine britanski arheolog i avanturist Fredric Mitchell Hedges i njegova k\u0107er su zajedno bili u potrazi za nestalim civilizacijama koje su povezane sa Atlantidom. […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21016741,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16341],"tags":[],"class_list":["post-2984","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-na-rubu-znanosti"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2984","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2984"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2984\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21016741"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2984"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2984"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2984"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}