![](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/images\/otapajuci-led.jpg\")
Sjeverozapadni prolaz ove je godine ponovno bez leda, a stru\u010dnjaci upozoravaju da bi se cijelo polarno podru\u010dje moglo odmrznuti ve\u0107 kroz 30-ak godina.<\/p>\nSjeverozapadni prolaz ove je godine ponovno bez leda, a stru\u010dnjaci upozoravaju da bi se cijelo polarno podru\u010dje moglo odmrznuti ve\u0107 kroz 30-ak godina.<\/p>\n
Arkti\u010dki led otopio se do razina kakve nisu zabilje\u017eene otkad su po\u010dela satelitska promatranja 1972. Znanstvenici vjeruju da u posljednjih 8.000 godina njegova zapremina nikada nije bila manja. Snimke \u0161to su ih objavili fizi\u010dari sa sveu\u010dili\u0161ta Bremen otkrivaju da je arkti\u010dki led jo\u0161 8. rujna pokrivao povr\u0161inu od oko 4,24 milijuna \u010detvornih kilometara, a predstoji mu jo\u0161 najmanje tjedan dana otapanja. Dosada\u0161nji minimum od 4,27 milijuna \u010detvornih kilometara izmjeren je 17. rujna 2007. godine.<\/p>\n
Njema\u010dki istra\u017eiva\u010di isti\u010du kako nema sumnje da su rekordi izazvani ljudskim utjecajem na klimatske promjene. `Smanjivanje povr\u0161ine leda vi\u0161e se ne mo\u017ee objasniti prirodnim varijacijama vremena iz godine u godinu`, rekao je Georg Heygster, \u010delnik Instituta za fiziku okoli\u0161a u Bremenu.<\/p>\n
`\u010cini se da je jasno da je to nova posljedica ljudskog utjecaja na globalno zagrijavanje. Klimatski modeli pokazuju da je smanjivanje povr\u0161ina leda povezano s globalnim zagrijavanjem, koje je, zahvaljuju\u0107i albedo efektu, najizra\u017eenije na Arktiku`, rekao je.<\/p>\n
Albedo efekt povezan je sa snagom refleksije sun\u010devih zraka \u2013 bjelji led reflektira vi\u0161e zraka u svemir nego tamnije more. Na taj na\u010din toplija voda se jo\u0161 vi\u0161e zagrijava, a hladniji led jo\u0161 vi\u0161e hladi.<\/p>\n
Arkti\u010dki led svake se godine topi i ponovno smrzava. Me\u0111utim, brzina ovih promjena, koja je gotovo dvostruko ve\u0107a nego \u0161to je bila 1972. iznenadila je znanstvenike. Procjenjuje se da se svake godine pove\u0107ava za 10 posto. Prosje\u010dne arkti\u010dke temperature u posljednjih su 50-ak godina rasle gotovo dvostruko br\u017ee od globalnih.<\/p>\n
Jedno drugo novo istra\u017eivanje pokazalo je da se ne smanjuje samo povr\u0161ina arkti\u010dkog leda, ve\u0107 i njegova debljina. Na temelju zapisa o temperaturama zraka, vjetrova i morske vode, znanstvenici iz Polarnog znanstvenog centra na University of Washington u Seattleu pro\u0161li su tjedan objavili da je zapremina arkti\u010dkog leda ve\u0107 dosegnula najni\u017ee razine iz 2010. te da \u0107e uskoro postaviti nove rekorde. Prema prikupljenim podacima, zapremina leda pro\u0161li je tjedan bila ne\u0161to manja od 9.000 prostornih kilometara \u0161to je pak upola manje od njegove prosje\u010dne zapremine.<\/p>\n
`Zapremina leda sada pada br\u017ee nego u isto vrijeme pro\u0161le godine kada je zabilje\u017een rekord`, rekao je Axel Schweiger.<\/p>\n
Ako se sada\u0161nji trendovi nastave, Arktik bi u ljetnim mjesecima mogao ostati bez leda ve\u0107 kroz 30 godina, \u0161to je 40 godina prije nego \u0161to je predvi\u0111eno pro\u0161logodi\u0161njim izvje\u0161\u0107em Me\u0111unarodnog panela za klimatske promjene (IPCC).<\/p>\n
Arktik je bez leda posljednji put nedvojbeno bio prije nekih 125.000 godina na vrhuncu posljednjeg interglacijalnog razdoblja tzv. Eemiana.<\/p>\n
`Ovo zapanjuju\u0107e nestajanje leda jo\u0161 je jedno upozorenje da smo suo\u010deni s klimatskim promjenama te da one imaju razorne posljedice posvuda u svijetu`, rekla je Shaye Wolf, znanstvena direktorica u Centre for Biological Diversity u San Franciscu.<\/p>\n
Arkti\u010dki led ima klju\u010dnu ulogu u reguliranju Zemljine klime jer reflektira svjetlost Sunca i tako zadr\u017eava niske temperature u polarnom podru\u010dju. Znanstvenici stoga isti\u010du da je njegovo otapanje istovremeno i posljedica i pokreta\u010d globalnog zatopljenja s lokalnim i globalnim konsekvencama.<\/p>\n
Alarmantne dokaze o promjenama na Arktiku pro\u0161li je tjedan predstavio i Alan Hubbard, glaciolog sa Sveu\u010dili\u0161ta Aberystwyth koji ve\u0107 nekoliko godina istra\u017euje gle\u010der Petermann na sjeveru Grenlanda. Gle\u010der, koji sa\u010dinjava oko \u0161est posto ledenog pokriva\u010da, dug je oko 300 kilometara, a visok oko kilometar. U kolovozu pro\u0161le godine od njega se odlomio komad povr\u0161ine oko 260 \u010detvornih kilometara. Promatranja pokazuju da se on do srpnja ove godine ve\u0107 potpuno otopio.<\/p>\n
`Bio sam zapanjen. Bilo je to kao da sam vidio Grand Canyon pun leda, a nakon \u0161to sam se vratio dvije godine kasnije, zatekao sam ga ispunjenog vodom`, rekao je Hubbard, a prenosi tportal.hr<\/a><\/p>\n Pogledajte video u kojem se navodi kako bi do kompletnog otapanja Artkti\u010dkog leda moglo do\u0107i i ranije, vec do 2020. godine.
\n