![](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/images\/evolucija44.jpg\")
Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da tek ne\u0161to vi\u0161e od 50 posto Hrvata prihva\u0107a teoriju evolucije. Slovenci su u tome znatno bolji s vi\u0161e od 60 posto, dok se Britanci s oko 70 posto nalaze blizu vrha, iza bloka razvijenih zemalja kojim dominiraju Skandinavci.<\/p>\n
No unato\u010d prili\u010dno dobrim rezultatima koje su pokazali Britanci (kliknite za grafikon), poznati popularizator znanosti, biolog David Attenborough i ugledni evolucijski biolog Richard Dawkins isti\u010du da u njihovoj zemlji treba poduzeti radikalne korake da bi se kreacionizam i inteligentni dizajn prestali promovirati u \u0161kolama kao znanstveno utemeljene ideje.<\/p>\n
Naime, njih su dvojica dio skupine od 30-ak britanskih znanstvenika koja je ovih dana potpisala izjavu prema kojoj je pou\u010davanje kreacionisti\u010dkih pogleda neprihvatljivo bez obzira predstavlja li se u okvirima znanstvenog obrazovanja ili ne. U otvorenom pismu oni upozoravaju da \u010dlanovi dviju organizacija \u2013 Truth in Science i Creation Ministries International – putuju Velikom Britanijom i predstavljaju se kao znanstvenici, a svoje kreacionisti\u010dke ideje kao znanost.<\/p>\n
`Kreacionizam i inteligentni dizajn nisu znanstvene teorije, no neki vjerski fundamentalisti predstavljaju ih kao takve da bi propagirali svoje stavove po \u0161kolama koje se javno financiraju`, isti\u010de se u dokumentu i dodaje: `Trebale bi postojati zakonske smjernice po kojima se ovakve ideje ne bi smjele prezentirati kao znanstvene teorije u javno financiranim \u0161kolama.`<\/p>\n
Otvoreno pismo su, me\u0111u ostalima, potpisali sir Paul Nurse, predsjednik najstarije znanstvene organizacije na svijetu – britanskog Kraljevskog dru\u0161tva, neurobiolog, prof. Colin Blakemore i teorijski fizi\u010dar Jim Al-Khalili.<\/p>\n
Organizacija Truth in Science odbacila je optu\u017ebe da pou\u010dava kreacionizam po \u0161kolama. `Mi samo \u017eelimo ukazati na znanstvene slabosti neodarvinizma i ohrabriti mlade na kriti\u010dniji pristup prema pou\u010davanju evolucije u \u0161kolama i na sveu\u010dili\u0161tima`, stoji u njihovu priop\u0107enju.<\/p>\n
Iako pou\u010davanje evolucije u britanskim osnovnim \u0161kolama nije obavezno, mnoge su ve\u0107 uvele programe u kojima se u\u010de neki njezini aspekti. Prijedlog da se ona doda u nacionalni kurikulum, koji je 2009. prihvatila laburisti\u010dka vlada, pro\u0161le godine odbacila je koalicijska vlast te se to pitanje trenuta\u010dno razmatra u ministarstvu obrazovanja.<\/p>\n
Kako se mo\u017ee vidjeti i s grafikona, Sjedinjene Dr\u017eave prednja\u010de u kreacionisti\u010dkim uvjerenjima unato\u010d \u010dinjenici da je ta zemlja jedan od predvodnika u financiranju i razvoju znanosti te da je teorija evolucije najpotvr\u0111enija teorija u povijesti \u2013 njoj u prilog govore istra\u017eivanja u brojnim znanstvenim granama, od paleontologije i geologije do genetike i molekularne biologije.<\/p>\n
SAD je jedina dr\u017eava u kojoj je pitanje u\u010denja evolucije u \u0161kolama ispolitizirano, a naj\u017ee\u0161\u0107e protivljenje u\u010denju teorije evolucije u ameri\u010dkim \u0161kolama dolazi iz redova kr\u0161\u0107anskih fundamentalista. Ameri\u010dki Federalni sud zabranio je kreacionisti\u010dko u\u010denje u \u0161kolama, me\u0111utim njegovi zagovornici ne samo da ne odustaju od svoga cilja, nego svoje djelovanje posljednjih godina poku\u0161avaju pro\u0161iriti i u Europu.<\/p>\n
Dawkins je prije tjedan dana u medijima izrazio uvjerenje da je evolucija toliko va\u017ena za na\u0161e shva\u0107anje svijeta da bi trebala postati sastavnim dijelom osnovno\u0161kolskog obrazovnog programa, odnosno da bi je trebalo u\u010diti ve\u0107 od pete godine \u017eivota. `Moramo prestati nazivati evoluciju teorijom`, rekao je tom prigodom Dawkins i dodao: `U uobi\u010dajenom smislu rije\u010di ona je \u010dinjenica. Ona je \u010dvrsto dokazana kao bilo koja znanstvena \u010dinjenica.`<\/p>\n
Dr. Vinkovi\u0107: U Hrvatskoj je gore nego \u0161to se \u010dini<\/p>\n
U Hrvatskoj se evolucija pou\u010dava tek u biologiji osmog razreda osnovnih \u0161kola u okviru teme `Podrijetlo \u010dovjeka`. No zato velik dio djece ve\u0107 od prvog razreda u sklopu vjeronauka u\u010di o `Adamu i Evi`, \u0161to se o\u010dituje i u rezultatima navedenog istra\u017eivanja.<\/p>\n
Hrvatski fizi\u010dar s PMF-a u Splitu, prof. Dejan Vinkovi\u0107 isti\u010de da je situacija znatno lo\u0161ija nego \u0161to se to mo\u017ee zaklju\u010diti iz grafikona. Naime, njegova su istra\u017eivanja pokazala da u Hrvatskoj ima dosta ljudi koji \u0107e u ispitivanjima re\u0107i da prihva\u0107aju evoluciju, a zapravo vjeruju u inteligentni dizajn, odnosno u ne\u0161to suptilniju verziju kreacionizma. Problem je u tome \u0161to su u na\u0161oj zemlji takva istra\u017eivanja rijetka, a i ta malobrojna su prili\u010dno neprecizna jer ne postavljaju prava pitanja.<\/p>\n
`U Hrvatskoj nemamo jasne podatke o tome koliko ljudi vjeruje u inteligentni dizajn, a koliko u evoluciju. Rijetka istra\u017eivanja koja su se bavila tim pitanjem nisu razdvojila ta dva pojma`, rekao je za tportal dr. Vinkovi\u0107.<\/p>\n
Tako je, primjerice, u istra\u017eivanju koje je 2004. proveo Institut za dru\u0161tvena istra\u017eivanja \u010dak 72 posto Hrvata potvrdno odgovorilo na pitanje vjeruju li da je svijet i \u010dovjeka stvorio Bog; 16 posto ih je reklo `sumnjam`, a 12 posto `ne vjerujem`.<\/p>\n
Vinkovi\u0107 isti\u010de da se, ako uzmemo da vjerovanje u Boga na ovakvom pitanju korelira i s kreacionizmom i inteligentnim dizajnom (vjerski diskurs po kojem je evolucija bez Boga mogu\u0107a gotovo da ne postoji osim kod nekih naprednijih teologa koji su se skrasili u Big Bangu i ostalo prepustili znanosti), onda mo\u017eemo re\u0107i da iz kombinacije tog i gore spomenutog istra\u017eivanja slijedi da teoriju evolucije u pravom smislu rije\u010di podr\u017eava samo 12 posto Hrvata, dok ih 46 posto vjeruje u inteligentni dizajn.<\/p>\n
Unato\u010d takvim pora\u017eavaju\u0107im \u010dinjenicama, \u010dini se da se u na\u0161im politi\u010dkim i akademskim krugovima vrlo malo ili gotovo uop\u0107e ne raspravlja o tom problemu. Mogu\u0107e je da me\u0111u na\u0161im znanstvenicima ne postoji kriti\u010dna masa onih koji u tome vide neki problem ili mo\u017eda nemaju dovoljno hrabrosti za pokretanje takve osjetljive diskusije.<\/p>\n
`Hrvatska znanstvena zajednica je gotovo potpuno inertna prema toj temi, pa \u010dak i kada evoluciju la\u017eima napadaju \u010dlanovi HAZU-a`, isti\u010de Vinkovi\u0107.<\/p>\n
`Rekao bih da je pozadina toga dvostruka. S jedne strane na\u0161a akademska zajednica op\u0107enito dovoljno ne poti\u010de i ne cijeni promociju znanosti u javnosti. S druge strane osjetan je strah od ulaska u javnu debatu oko tema koje se ti\u010du vjere. Rezultat je \u0161irenje pseudoznanstvenih ideja poput kreacionizma i inteligentnog dizajna u sve sfere \u017eivota, od javnog zdravstva i obrazovanja do medija i politike`, zaklju\u010dio je dr. Vinkovi\u0107, a prenosi tportal.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da tek ne\u0161to vi\u0161e od 50 posto Hrvata prihva\u0107a teoriju evolucije. Slovenci su u tome znatno bolji s vi\u0161e od 60 posto, dok se Britanci s oko 70 posto nalaze blizu vrha, iza bloka razvijenih zemalja kojim dominiraju Skandinavci. No unato\u010d prili\u010dno dobrim rezultatima koje su pokazali Britanci (kliknite za grafikon), […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21016752,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16339],"tags":[],"class_list":["post-2996","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-hrvatska-u-znanosti"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2996","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2996"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2996\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21016752"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2996"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2996"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2996"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}