{"id":430,"date":"2019-12-15T20:00:00","date_gmt":"2019-12-15T19:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/jos-jedna-opasnost-za-pusace-bakterije-iz-duhana\/"},"modified":"2020-10-15T14:46:29","modified_gmt":"2020-10-15T12:46:29","slug":"jos-jedna-opasnost-za-pusace-bakterije-iz-duhana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/jos-jedna-opasnost-za-pusace-bakterije-iz-duhana\/","title":{"rendered":"Jo\u0161 jedna opasnost za pu\u0161a\u010de &#8211; bakterije iz duhana"},"content":{"rendered":"<p>Osim svih od ranije poznatih negativnih spojeva koje pu\u0161enjem unosimo u svoj organizam, znanstvenici su otkrili da u cigaretama postoje \u017eive bakterije.<\/p>\n<p>Odavno nam je poznato da pu\u0161enjem postajemo ovisnici o jednom od najpoznatijih alkaloida &#8211; nikotinu, kao i to da uvla\u010denjem duhanskog dima u svoj organizam svjesno unosimo katran i druge \u0161tetne sastojke, ali ovih nas je dana posebno trgnulo novo otkri\u0107e &#8211; duhanske bakterije.<\/p>\n<p>Sada znamo da osim te\u0161kih metala i kancerogenih spojeva pu\u0161enjem unosimo \u017eive bakterije u svoje tijelo! Mnoge od tih bakterija patogene su za \u010dovjeka, pa bi u tome djelomi\u010dno mogao le\u017eati razlog \u010dinjenice da pu\u0161a\u010di puno \u010de\u0161\u0107e obolijevaju od nekih bolesti nego nepu\u0161a\u010di. Jesu li te bakterije uzrok plu\u0107nih bolesti? Napadaju li na\u0161e srce i krvotok? Jesu li one razlog slabijem imunitetu pu\u0161a\u010da? Podlije\u017eu li pu\u0161a\u010di upravo zbog njih infekcijama \u010de\u0161\u0107e od ostalih? Na ta pitanja odgovor \u0107emo dobiti u nekim drugim istra\u017eivanjima, mada sa sigurno\u0161\u0107u ve\u0107 sada mo\u017eemo re\u0107i kako udisanje \u017eivih patogena nikako nije bezazleno. Pu\u0161enje o\u0161te\u0107uje gotovo svaki na\u0161 organ. Pokazalo se da je pu\u0161enje rizi\u010dni faktor i za naj\u010de\u0161\u0107e respiratorne bolesti &#8211; gripu, prehladu, bakterijsku upalu plu\u0107a, itd.<\/p>\n<p>Ovo je prvi put da se u istra\u017eivanju bakterija u duhanu koristila metoda DNK mikrozra\u010denja da bi se procijenio bakterijski metagenom. I sami su znanstvenici bili iznena\u0111eni brojem i opsegom bakterijskih vrsta koje su prona\u0161li. U prija\u0161njim su istra\u017eivanjima znanstvenici uspjeli dokazati da je na malim uzorcima duhana iz cigareta mogu\u0107e uzgojiti kulture bakterija, ali ovom su metodom u duhanu prona\u0161li ve\u0107 postoje\u0107e organizme. Prona\u0161li su \u0161irok spektar raznih vrsta bakterija od kojih su neke za \u010dovjeka bezopasne, ali i mnogo onih koje mogu ozbiljno ugroziti ljudsko zdravlje. Istra\u017eiva\u010di nisu istra\u017eivali neke posebno ra\u0111ene vrste cigareta, ve\u0107 one koje su dostupne na \u0161irokom tr\u017ei\u0161tu: Camel, Kool Filter Kings, Lucky Strike Original Red i Marlboro Red. U svim ovim vrstama cigareta prona\u0111ene su iste vrste bakterija. Neke od prona\u0111enih vrsta ve\u0107 od prije direktno povezujemo sa infekcijama plu\u0107a i krvi, antraksom, bolestima koje se prenose hranom, te respiratornim infekcijama. Tako su u duhanu prisutne i: <em>acinetobacter<\/em>, <em>bacillus<\/em>, <em>burkhloderia<\/em>, <em>clostridium<\/em>, <em>pseudomonas aeruginosa<\/em>, <em>klebsiella<\/em> itd.<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di vjeruju, sude\u0107i po tragovima nikotina koji su prona\u0111eni na nekim povijesnim lokalitetima, da duhan postoji jo\u0161 od 6000 godine pr.n.e., ali je u \u0161iroku uporabu u\u0161ao tek u 16. stolje\u0107u, kada ga je na francuski dvor iz Portugala donio Jean Nicot. Danas je na svijetu 1.2 milijardi pu\u0161a\u010da starijih od 15 godina, \u0161to zna\u010di da gotovo 1\/6 svjetskog stanovni\u0161tva izravno udi\u0161e bakterije koje su \u0161tetne za \u010dovjeka, a brojka \u0107e se, u najbla\u017eem slu\u010daju, udvostru\u010diti dodamo li joj broj pasivnih pu\u0161a\u010da. Ovi podaci dovoljno govore o tome koliko je ljudi na svijetu ugro\u017eeno ovim \u0161tetnim mikroorganizmima.<\/p>\n<p>Neke otporne vrste bakterija, vjeruju znanstvenici, pre\u017eive izgaranje cigarete i ulaze izravno u na\u0161 di\u0161ni sustav i krvotok. Sjetite se koliko novaca potro\u0161ite na sredstva za \u010di\u0161\u0107enje kako biste \u017eivjeli u sigurnom ku\u0107anstvu bez bakterija koje mogu ugroziti va\u0161e zdravlje i \u017eivot. Zatim se sjetite koliko novca potro\u0161ite kupuju\u0107i cigarete koje bakterije vra\u0107aju u va\u0161u okolinu. Kako izbjegavanje bakterija ne bi bilo Sizifov posao, jedino je rje\u0161enje prestati pu\u0161iti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Osim svih od ranije poznatih negativnih spojeva koje pu\u0161enjem unosimo u svoj organizam, znanstvenici su otkrili da u cigaretama postoje \u017eive bakterije. Odavno nam je poznato da pu\u0161enjem postajemo ovisnici o jednom od najpoznatijih alkaloida &#8211; nikotinu, kao i to da uvla\u010denjem duhanskog dima u svoj organizam svjesno unosimo katran i druge \u0161tetne sastojke, ali [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21023520,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16369],"tags":[16742,16909],"class_list":["post-430","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ovisnost-i-lijecenje","tag-bakterija","tag-duhan"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/430","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=430"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/430\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21023520"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=430"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=430"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=430"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}