{"id":440,"date":"2009-12-15T23:00:00","date_gmt":"2009-12-15T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/otkriven-bizaran-nacin-disanja-kod-bakterija\/"},"modified":"2020-10-15T14:56:49","modified_gmt":"2020-10-15T12:56:49","slug":"otkriven-bizaran-nacin-disanja-kod-bakterija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/otkriven-bizaran-nacin-disanja-kod-bakterija\/","title":{"rendered":"Otkriven bizaran na\u010din disanja kod bakterija"},"content":{"rendered":"<p>Bakterije napu\u0107uju ogromnu povr\u0161inu koju im Zemlja stavlja na raspolaganje. Mo\u017eemo prona\u0107i kolonije bakterija na najnepristupa\u010dnijim mjestima na planetu, najhladnijima, najtoplijima i najmra\u010dnijima. Mnoge su vrste u stanju \u017eivjeti bez kisika ispod povr\u0161ine zemlje.<\/p>\n<p>Neki su od tih organizama u stanju i \u201edisati kamenje\u201c, pogotovo minerale \u017eeljeza. Iskori\u0161tavanje \u017eeljeza u respiraciji je jedan od najuobi\u010dajenijih procesa respiracije na mjestima gdje kisik nije prisutan.<\/p>\n<p>Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS) nedavno je objavio \u010dlanak koji opisuje pre\u017eivljavanje nekih bakterija upravo uz pomo\u0107 \u201edisanja kamena\u201c. Znanstvenici koji su radili na projektu otkrili su sposobnost nekih vrsta bakterija da izrade biolo\u0161ke \u017eice koje prolaze kroz njihove stani\u010dne stijenke i omogu\u0107uju organizmu direktan kontakt i provod elektrona do minerala. To bi zna\u010dilo da je stanica u stanju otpustiti elektri\u010dni naboj iz svoje unutra\u0161njosti prema mineralu. Izmjenom elektrona na taj na\u010din bakterija dobiva gorivo za napajanje vlastitog metabolizma.<\/p>\n<p>Otkri\u0107e bi moglo imati svestrane primjene u svakodnevnom \u017eivotu, kao na primjer u razvijanju novih tehnologija zasnovanih na mikroorganizmima kao \u0161to su bio-baterije napajane \u017eivotinjskim ili ljudskim izmetom, ili sredstva za \u010di\u0161\u0107enje okoli\u0161a zaga\u0111enog fosilnim gorivima ili uranom.<\/p>\n<p>Profesor David Richardson, vode\u0107i \u010dovjek ovoga projekta, \u010dini se iznimno uzbu\u0111en zbog ovog otkri\u0107a jer, kako tvrdi, radi se o zna\u010dajnom pomaku u razumijevanju bakterijskih procesa ispod povr\u0161ine zemlje, a biotehnolo\u0161ki utjecaj ovog otkri\u0107a bi mogao biti doista velik. Prof. Richardson dalje tvrdi kako bakterije koje di\u0161u kamenje mogu imati primjenu u \u010di\u0161\u0107enju okoli\u0161a zaga\u0111enog toksi\u010dnim organskim otpadom ili radioaktivnim metalima, kao \u0161to je uran. Istra\u017euje se i mogu\u0107nost kori\u0161tenja takvih bakterija kao vrsta goriva (fuel-cells) iskori\u0161tavaju\u0107i gnojiva ili kanalizacije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Bakterije napu\u0107uju ogromnu povr\u0161inu koju im Zemlja stavlja na raspolaganje. Mo\u017eemo prona\u0107i kolonije bakterija na najnepristupa\u010dnijim mjestima na planetu, najhladnijima, najtoplijima i najmra\u010dnijima. Mnoge su vrste u stanju \u017eivjeti bez kisika ispod povr\u0161ine zemlje. Neki su od tih organizama u stanju i \u201edisati kamenje\u201c, pogotovo minerale \u017eeljeza. Iskori\u0161tavanje \u017eeljeza u respiraciji je jedan od najuobi\u010dajenijih [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21014673,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16343],"tags":[16742],"class_list":["post-440","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bakterije-i-virusi","tag-bakterija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/440","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=440"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/440\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21014673"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=440"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=440"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=440"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}