Najpoznatiji njema\u010dki fizi\u010dar Max Karl Ernest Ludwig Planck ro\u0111en je 23. travnja 1858. u Kielu. Rodio se u akademskoj obitelji, budu\u0107i da mu je otac bio profesor prava u Kielu, a oba pradjeda su bili profesori teologije.<\/p>\n\n\n\n
Zanimljivo je da je za vrijeme njegovoga studija fizike profesor koji mu je predavao govorio kako je u fizici ve\u0107 gotovo sve otkriveno i da nema puno perspektive za istra\u017eivanja na tom podru\u010dju. Planck se o\u010dito nije ba\u0161 slo\u017eio s njim.<\/p>\n\n\n\n
Najve\u0107e otkri\u0107e ovog teorijskog fizi\u010dara bilo je da se svjetlost, rendgensko zra\u010denje i drugi valovi ne mogu emitirati u proizvoljnom opsegu, ve\u0107 samo u jako malim paketima koje je on nazvao kvanti.<\/p>\n\n\n\n
Do tog je otkri\u0107a do\u0161ao 1900. godine, a tada se vjerovalo kako bi vru\u0107e tijelo trebalo emitirati elektromagnetske valove (kakvi su radiovalovi, vidljiva svjetlost ili rendgensko zra\u010denje) na svim frekvencijama. To zna\u010di da bi neko vru\u0107e tijelo zra\u010dilo istu koli\u010dinu energije neovisno o frekvenciji. Na taj bismo, pak, na\u010din mogli do\u0107i do toga da je energija koju je to tijelo izra\u010dilo beskona\u010dna, \u0161to je Planck dokazao neto\u010dnim.<\/p>\n\n\n\n
Planck je dokazao da se zra\u010denje tijela u stanju crvenog usijanja mo\u017ee objasniti jedino ako se svjetlost koja se emitira ili apsorbira javlja u malim paketi\u0107ima tj. kvantima. Kako svaki kvant ima odre\u0111enu koli\u010dinu energije koja je bivala to ve\u0107a \u0161to je vi\u0161a frekvencija valova, tako bi na dovoljno visokoj frekvenciji emisija jednog jedinog kvanta zahtijevala vi\u0161e energije nego \u0161to je ima raspolo\u017eivo. Zbog toga je zra\u010denje na vi\u0161im frekvencijama smanjeno, \u010dime je i opseg gubljenja energije iz tijela kona\u010dan.<\/p>\n\n\n\n
Ovo nama laicima danas djeluje poprili\u010dno komplicirano, a isto su tako mislili i fizi\u010dari njegovoga vremena. Postoji pri\u010da koja govori da je Planck, koji je tada imao \u010detrdesetak godina, trebao odr\u017eati predavanje o kvantnoj teoriji na nekom fakultetu. Kako je tom prilikom zaboravio u kojoj je dvorani trebao predavati, odlu\u010dio je zatra\u017eiti za pomo\u0107 nekoga iz ureda Katedre za fiziku. Tamo prisutne je zapitao gdje profesor Planck odr\u017eava predavanje, na \u0161to mu je jedan od prisutnih odgovorio kako tamo nema \u0161to tra\u017eiti jer je previ\u0161e mlad da bi shvatio o \u010demu profesor Planck govori.<\/p>\n\n\n\n
\u0160to smo ustvari dobili tim Planckovim otkri\u0107em? Dobili smo najmanju mogu\u0107u duljinu u fizici, koja se naziva Planckova duljina, a iznosi 10-35<\/sup> centimetara. To zna\u010di 10 i ispred toga stavite 35 nula, \u0161to je zbilja sitno. Ili tu veli\u010dinu mo\u017eete poku\u0161ati zamisliti kao stotinku milijardinke milijardinke protona. Uz to smo dobili i najmanji mogu\u0107i odsje\u010dak vremena u fizici. Ono se naravno naziva Planckovo vrijeme, a predstavlja vrijeme koje je potrebno da svjetlost prije\u0111e Planckovu udaljenost i iznosi 10-44<\/sup> s. To\u010dno toliko vremena je moralo pro\u0107i od velikog praska da bi u Svemiru po\u010deli vrijediti zakoni fizike koje danas poznajemo. \u0160to je bilo prije toga ,samo Bog zna. Barem neki ka\u017eu da on to zna.<\/p>\n\n\n\n Iako u po\u010detku teorija nije bila dobro prihva\u0107ena, nakon \u0161to su je svojim istra\u017eivanjem potvrdili Einstein<\/a> i Bohr<\/a>, to su u\u010dinili i ostali fizi\u010dari. Planck je za svoje otkri\u0107e nagra\u0111en i Nobelovom nagradom 1918. godine. Jo\u0161 jedna od va\u017enih stvari koje su proiza\u0161le iz otkri\u0107a kvanta je i Heisenbergovo na\u010delo neodre\u0111enosti. Umro je 4. 10. 1947. u Gotingenu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Najpoznatiji njema\u010dki fizi\u010dar Max Karl Ernest Ludwig Planck ro\u0111en je 23. travnja 1858. u Kielu. Rodio se u akademskoj obitelji, budu\u0107i da mu je otac bio profesor prava u Kielu, a oba pradjeda su bili profesori teologije. Zanimljivo je da je za vrijeme njegovoga studija fizike profesor koji mu je predavao govorio kako je u […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21052123,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16340],"tags":[16464,17429,16492],"class_list":["post-443","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanstvenici","tag-energija","tag-kvantna-fizika","tag-planck"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/443","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=443"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/443\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21052123"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=443"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=443"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=443"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}