![\"\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/images\/kvazar.jpg\")
<\/p>\nKvazar je vrlo udaljen, i energetski vrlo aktivan objekt. Izgleda kao da je daleko manji od pravih galaksija, ali isijava mnogo vi\u0161e energije od njih. Najudaljeniji poznati kvazari nalaze se dalje od ve\u0107ine najudaljenijih prona\u0111enih galaksija.<\/p>\n
<\/p>\n
Od na\u0161e su Galaksije udaljeni najmanje 10 milijardi svjetlosnih godina. Neke neobi\u010dne galaksije, poznate pod imenom Seyfertove galaksije, imaju sjajna sredi\u0161ta, a i kvazari bi mogli biti galaksije koje u sredi\u0161tu imaju nevjerojatno sna\u017ene izvore energije.<\/p>\n
Nedavna promatranja ukazuju na to da su neki kvazari okru\u017eeni obi\u010dnim zvijezdama. Kvazari vrlo jako zra\u010de u podru\u010dju radio-valova i X-zraka, ali je svjetlost koja dopire do nas toliko slaba da nam izgledaju kao vrlo sitne zvijezde. Obzirom da su svi kvazari udaljeni od nas milijardama svjetlosnih godina, danas ih vidimo onakvima kakvi su bili prije mnogo vremena. “Mladi” kvazari ne postoje.<\/p>\n
Pri\u010da o kvazarima po\u010dinje u ranim 1960-ima. Tada je bila popularna radio-astronomija i napravljeno je nekoliko kataloga nebeskih radio izvora. Ti su katalozi bili neprecizni, kao i tada\u0161nji ure\u0111aji, i \u010desto se nisu poklapali s koordinatama vizualnih izvora. Jedan od takvih bio je i 3C-273, koji je danas najsjajniji poznati kvazar. Nalazi se u konstelaciji Virgo i ima prividnu magnitudu 12.8. Niti jedan drugi kvazar nije svjetliji od 16. magnitude. 3C-273 je imao sre\u0107u \u0161to se 5.8.1962. na\u0161ao iza Mjeseca, pa su preko okultacije astronomi htjeli izra\u010dunati njegovu udaljenost. Rezultati su bili zapanjuju\u0107i. Mjerenja su pokazala da je objekt udaljen 30 milijardi svjetlosnih godina. Da bi se to potvrdilo, teleskopom s Mount Palomara napravljen je spektar tog \u010dudnog radio-izvora. Preko crvenog pomaka izmjerena je tako\u0111er udaljenost od 30 milijardi svjetlosnih godina, \u0161to za sobom povla\u010di \u010dinjenicu da se radi o iznimno sna\u017enom i jo\u0161 nepoznatom tipu objekta. 3C-273 i njemu sli\u010dne pojave nazivali su u po\u010detku Quasi-Stellar Radio Source ili QSO, a danas je taj naziv skra\u0107en u kvazar.<\/p>\n
Kvazare vidimo, iako su toliko daleko, zato \u0161to su iznimno jaki. Va\u017eno je napomenuti da snaga prosje\u010dnog kvazara mo\u017ee nekoliko puta nadma\u0161iti snagu cijele galaksije. Pretpostavlja se da su oni vrlo aktivna sredi\u0161ta galaksija koje u sredi\u0161tu imaju crnu rupu. To bi moglo objasniti njihovu ogromnu snagu. U mnogim je slu\u010dajevima danas mogu\u0107e vidjeti prate\u0107u galaksiju. Najnovija su istra\u017eivanja pokazala da se kvazari ra\u0111aju u okoli\u0161u “nasilne” interakcije ili \u010dak sudara dviju galaksija. Mogu\u0107e je da je kvazar samo jedna etapa u razvoju koja ne traje dugo. Prema procjenama, gledaju\u0107i kvazare daleke oko 13 milijardi svjetlosnih godina unazad, gledamo Svemir kada je jo\u0161 bio jako mlad.<\/p>\n
Istra\u017eivanjem kvazara ne istra\u017eujemo samo njih kao objekte, niti samu povijest Svemira, nego preko njihove svjetlosti mo\u017eemo vidjeti i kroz \u0161to je sve ona pro\u0161la. Lako je prepoznati one spektralne linije koje ne dijele isti pomak prema crvenom (redshift) i preko njih doznati kojih tvari ima u me\u0111uzvjezdanom prostoru.<\/p>\n
Osim toga, kvazari su ve\u0107 nekoliko puta potvrdili Einsteinovu teoriju relativnosti: dobar je primjer za to G2237+0305, poznatiji kao Einsteinov kri\u017e. To je zapravo masivna galaksija oko koje su prividno stvorene 4 slike kvazara koji se nalazi 7.6 milijardi svijetlosnih godina dalje, direktno iza galaksije. Takvu pojavu nazivamo gravitacijskom le\u0107om, a predvidio ju je Einstein kao posljedicu savijanja prostora u prisutstvu velike mase.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Kvazar je vrlo udaljen, i energetski vrlo aktivan objekt. Izgleda kao da je daleko manji od pravih galaksija, ali isijava mnogo vi\u0161e energije od njih. Najudaljeniji poznati kvazari nalaze se dalje od ve\u0107ine najudaljenijih prona\u0111enih galaksija. Od na\u0161e su Galaksije udaljeni najmanje 10 milijardi svjetlosnih godina. Neke neobi\u010dne galaksije, poznate pod imenom Seyfertove galaksije, imaju […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16357],"tags":[16507],"class_list":["post-452","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-astronomija","tag-kvazar"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/452","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=452"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/452\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=452"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=452"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=452"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}