{"id":454,"date":"2022-03-14T11:54:30","date_gmt":"2022-03-14T10:54:30","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/efekt-staklenika\/"},"modified":"2022-03-14T11:54:31","modified_gmt":"2022-03-14T10:54:31","slug":"efekt-staklenika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/efekt-staklenika\/","title":{"rendered":"Efekt staklenika i njegove posljedice"},"content":{"rendered":"\n

Efekt staklenika je ne\u0161to za \u0161to smo svi \u010duli i o \u010demu smo u\u010dili jo\u0161 u osnovnoj \u0161koli. Naravno, poneke stvari iz \u0161kole smo sasvim sigurno ve\u0107 zaboravili, a lako je mogu\u0107e da je efekt staklenika jedna od njih. Upravo \u0107emo se zato pobli\u017ee posvetiti ovoj pojavi te re\u0107i ne\u0161to vi\u0161e o njoj i opisati koje su njezine posljedice na svakodnevni \u017eivot \u010dovjeka.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to je efekt staklenika?<\/h2>\n\n\n\n

Efekt staklenika je jedan proces zagrijavanje povr\u0161ine planeta Zemlje<\/a> i nekih od donjih slojeva u njezinoj atmosferi. Naravno, ona se zagrijava energijom Sunca \u010dije se zra\u010denje propu\u0161ta kroz atmosferu. Prilikom tog zagrijavanja Zemlje, dio energije koja je nastala tim putem se propu\u0161ta nazad u atmosferu u obliku toplinskog zra\u010denja.<\/p>\n\n\n\n

Ta toplina vra\u0107a se nazad u svemir, ali stakleni\u010dki plinovi na neki na\u010din njezin ve\u0107i dio zadr\u017eavaju. Ti stakleni\u010dki plinovi znatno su slo\u017eeniji od ostalih molekula plina koje se nalaze u atmosferi, a njihova struktura mo\u017ee tako apsorbirati toplinu.<\/p>\n\n\n\n

Postoji vi\u0161e vrsta stakleni\u010dkih plinova. Najzna\u010dajniji su uglji\u010dni dioksid, metan, du\u0161ikov oksid i vodena para. Molekule tih plinova sastoje se od tri ili vi\u0161e atoma, a oni su povezani na na\u010din da postoje vibracije koje se doga\u0111aju kada molekule prihvate toplinu. Te vibracije \u0107e s vremenom otpu\u0161tati jedan oblik radijacije koju \u0107e eventualno prihvatiti neka druga molekula stakleni\u010dkog plina.<\/p>\n\n\n\n

Taj proces zadr\u017eava toplinu blizu povr\u0161ine planeta Zemlje. Ve\u0107inski sastav plinova u atmosferi sastoji se od du\u0161ika i kisika, a oni ne mogu apsorbirati toplinu \u0161to dovodi do efekta staklenika.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to je vi\u0161e stakleni\u010dkih plinova, zemlja \u0107e biti toplija<\/h2>\n\n\n\n

Iako manji dio plinova koji se nalaze u Zemljinoj atmosferi spada u spomenute stakleni\u010dke plinove, oni imaju ogroman utjecaj na klimu. Uz to, razina ugljikovog dioksida konstantno se pove\u0107ava u atmosferi, a predikcije ka\u017eu da je to trend koji ne\u0107e stati. To\u010dnije, predvi\u0111a se da bi do kraja ovog stolje\u0107a razina ugljikovog dioksida u atmosferi mogla dvostruko porasti i to \u0107e zna\u010dajno pove\u0107ati sam efekt staklenika.<\/p>\n\n\n\n

Uz ugljikov dioksid, pove\u0107ava se i razina drugih stakleni\u010dkih plinova, a to, naravno, nikako nije dobro. Na\u010din na koji se njihova razina pove\u0107ava su, primjerice, izgaranja fosilnih goriva koja ispu\u0161taju te plinove u atmosferu. Velike koli\u010dine metana u atmosferu se ispu\u0161taju kroz farme jer \u017eivotinje poput krava kroz svoj probavni sustav ispu\u0161taju taj plin u iznena\u0111uju\u0107e velikim koli\u010dinama.<\/p>\n\n\n\n

S ve\u0107om razinom stakleni\u010dkih plinova u atmosferi Zemlje, sve \u0107e manje topline uspijevati napustiti na\u0161 planet te \u0107e se zadr\u017eavati u blizini njegove povr\u0161ine. Posljedica toga je globalno zagrijavanje koje je najve\u0107i ekolo\u0161ki problem s kojim se susre\u0107emo danas.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to u\u010diniti kako bi se smanjilo globalno zatopljenje i efekt staklenika?<\/h2>\n\n\n\n
\"Efekt
Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Zadnjih se godina u\u017eurbano radi na dono\u0161enju razli\u010ditih odluka kojima bi se smanjila proizvodnja stakleni\u010dkih plinova i ubla\u017eio utjecaj efekta staklenika na Zemlju. Postoji puno dobrih rje\u0161enja, a navest \u0107emo neka koja su od najve\u0107e koristi.<\/p>\n\n\n\n

Kori\u0161tenje manje energije<\/h3>\n\n\n\n

Ako se potrudimo koristiti manje elektri\u010dne energije, napravit \u0107emo veliki prvi korak prema smanjenju otpu\u0161tanja stakleni\u010dkih plinova u atmosferu. Globalno gledaju\u0107i, elektri\u010dna energija je razlog za \u010dak oko \u010detvrtinu svih emisija tih plinova.<\/p>\n\n\n\n

No, lako je re\u0107i da trebamo koristiti manje elektri\u010dne energije, ali na koji se to na\u010din mo\u017ee posti\u0107i? Jedan od jednostavnijih je, primjerice, kori\u0161tenje LED \u017earulja umjesto \u017earulja sa \u017earnom niti. LED \u017earulje osim \u0161to \u0161tede elektri\u010dnu energiju, imaju znatno manju potro\u0161nju i trajat \u0107e \u010dak i godinama. Jo\u0161 jedan na\u010din smanjenja potro\u0161nje elektri\u010dne energije je energetska izolacija doma koja garantira da \u0107ete tro\u0161iti manje energije na grijanje zimi, kao i na hla\u0111enje ljeti.<\/p>\n\n\n\n

Proizvodnja elektri\u010dne energije bez emisija<\/h3>\n\n\n\n

Obnovljivi izvori energije kao solarna ili geotermalna energija, vjetar, valovi i sli\u010dno, sjajni su na\u010dini kako proizvoditi elektri\u010dnu energiju bez emisije stakleni\u010dkih plinova u atmosferu. \u010cak i nuklearna energija te elektrane tog tipa mogu se koristiti za \u201e\u010distu\u201c proizvodnju elektri\u010dne energije bez zaga\u0111enja okoli\u0161a i doprinosa efektu staklenika.<\/p>\n\n\n\n

Ono \u0161to je pozitivno u cijeloj ovoj pri\u010di je da danas ipak postoji znatno ve\u0107i broj ovih elektrana koje se oslanjaju na obnovljive izvore energije. No, kako bi smanjili efekt staklenika, ta se brojka mora jo\u0161 znatno pove\u0107ati.<\/p>\n\n\n\n

Zdravija hrana<\/h3>\n\n\n\n

\u010cak i hrana koju jedemo ima indirektni utjecaj na to koliko \u0107e se stakleni\u010dkih plinova otpu\u0161tati u atmosferu. Ranije smo spomenuli da su probavni sustavi \u017eivotinja poput krava velikim dijelom krivi za ogromne koli\u010dine metana u atmosferi Zemlje. Te se \u017eivotinje uzgajaju, izme\u0111u ostalog, i zbog mesa te \u0107e farme na kojima se nalaze zapravo biti veliki one\u010di\u0161\u0107iva\u010di.<\/p>\n\n\n\n

Ako se na\u0161a prehrana ve\u0107inski sastoji od vo\u0107a, povr\u0107a i \u017eitarica, indirektno \u0107emo smanjivati otpu\u0161tanje stakleni\u010dkih plinova u atmosferu te umanjiti zna\u010daj efekta staklenika.<\/p>\n\n\n\n

\u0160etnja ili vo\u017enja bicikla<\/h3>\n\n\n\n

Naj\u010de\u0161\u0107i na\u010din kojim se koristimo kako bi do\u0161li od to\u010dke A do to\u010dke B je onaj koji zahtijeva kori\u0161tenje fosilnih goriva. To su, naravno, automobili, autobusi, vlakovi i sli\u010dno. Izgaranje tih goriva jo\u0161 je jedan od najzna\u010dajnijih na\u010dina na koje se u atmosferu ispu\u0161taju stakleni\u010dki plinovi.<\/p>\n\n\n\n

Kada bi za na\u0161e potrebe vi\u0161e koristili svoje noge i \u0161etali ili pak vozili bicikl, ne samo da bi ujedno bili zdraviji, ve\u0107 bi pomagali na\u0161em okoli\u0161u jer bi zna\u010dajno smanjili emisiju \u0161tetnih plinova u atmosferu.<\/p>\n\n\n\n

Protokol iz Kyota<\/h2>\n\n\n\n

Protokol iz Kyota<\/a> jedan je od na\u010dina da se \u010dovjekov utjecaj na klimatske promjene ograni\u010di i na najbolji mogu\u0107i na\u010din kontrolira utjecaj koji ima efekt staklenika. Rije\u010d je konvenciji Ujedinjenih naroda na kojoj su adresirani upravo problemi globalnog zatopljenja te donesene mjere i odluke koje su u skladu s okoli\u0161em i o\u010duvanjem istoga. Prvobitno je 189 dr\u017eava 1992. godine u Rio de Janeiru potpisalo konvenciju o dobrovoljnom smanjenju emitiranja \u0161tetnih stakleni\u010dkih plinova, a konvencija je usavr\u0161ena 1997. godine u japanskom Kyotu.<\/p>\n\n\n\n

Na njoj je odlu\u010deno kako industrijalizirane zemlje od 2008. do 2012. godine moraju\u00a0smanjiti ispu\u0161tanje stakleni\u010dkih plinova za 5,2% u odnosu na vrijednosti izmjerene 1990. godine. Protokol je stupio na snagu 2004. godine, kada ga je ratificirala Rusija, a tada se broj zemalja koje su ga ratificirale popeo se na 136 i obuhva\u0107ao je 62% one\u010di\u0161\u0107iva\u010da atmosfere.<\/p>\n\n\n\n

2005. godine sve su \u010dlanice Ujedinjenih naroda postale obavezne po\u0161tivati smjernice koje su odre\u0111ene u protokolu iz Kyota. Me\u0111u njima je, naravno, i Hrvatska koja je protokol potpisala 1999. godine, a ratificirala ga je 2007. godine. Tim je \u010dinom Hrvatska postala 170. dr\u017eava koja je to u\u010dinila. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Efekt staklenika je ne\u0161to za \u0161to smo svi \u010duli i o \u010demu smo u\u010dili jo\u0161 u osnovnoj \u0161koli. Naravno, poneke stvari iz \u0161kole smo sasvim sigurno ve\u0107 zaboravili, a lako je mogu\u0107e da je efekt staklenika jedna od njih. Upravo \u0107emo se zato pobli\u017ee posvetiti ovoj pojavi te re\u0107i ne\u0161to vi\u0161e o njoj i opisati […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21065311,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[17354],"tags":[16516],"class_list":["post-454","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost-za-pocetnike","tag-efekt-staklenika"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/454","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=454"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/454\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21065318,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/454\/revisions\/21065318"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21065311"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=454"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=454"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=454"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}