Tesla je idejni za\u010detnik izuma, kao \u0161to su naprimjer: vakuumska cijev, fluorescentna svjetiljka, sateliti u geostacionarnoj orbiti, daljinsko upravljanje radiovezom, ionizirana plazma, robot, logi\u010dki sklop “AND”, radar, oru\u017eje na zrake, televizija, krstare\u0107i projektili, kriogene teku\u0107ine i elektricitet, zrakoplov s vertikalnim uzlijetanjem, svjetski sustav za povezivanje komunikacija u jedan globalni sustav (internet) itd. Navedimo samo dva primjera njegove pionirske uloge.<\/p>\n\n\n\n
![\"\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/tesla.png\")
Prvi je iznio ideju televizora. Zanimljivo je, kako sam tuma\u010di, porijeklo te ideje. U djetinjstvu su mu se privi\u0111ale slike, \u010desto pra\u0107ene jakim bljeskovima svjetlosti koje su mu mutile pogled na stvarne predmete i utjecale na misli i djela. Kad bi \u010duo neku rije\u010d, pojavila bi se \u017eiva slika predmeta koji se opisivao u njegovoj viziji. Ponekad nije mogao razlu\u010diti da li je ono \u0161to vidi opipljivo ili nije. Potaknut time, smatrao je da te slike izaziva refleksno djelovanje mozga na mre\u017enicu. Razmi\u0161ljao je ovako: ako je to obja\u0161njenje to\u010dno, na ekranu bi se mogla projicirati slika bilo kojeg predmeta i u\u010diniti je vidljivom. Bio je uvjeren da je “takvo \u010dudo”, koje je nazvao televizijom, mogu\u0107e, i da \u0107e se ostvariti u budu\u0107nosti. No treba re\u0107i da su ve\u0107 i ranije slike bile preno\u0161ene elektri\u010dnim kabelima.<\/p>\n\n\n\n
Drugi zanimljivi detalj iz njegova bogatog stvarala\u0161tva je ideja radara. Jo\u0161 na prijelazu iz 19. u 20. stolje\u0107e Tesla je imao jasnu ideju radara za detekciju zrakoplova. Tek tijekom I. svjetskog rata, prijedlog za izradu radara iznio je vladi SAD-a. Taj je prijedlog trebala valorizirati posebna Vladina komisija, kojoj je na \u010delu bio slavni ameri\u010dki izumitelj Edison, najlju\u0107i Teslin suparnik. Nastoje\u0107i napakostiti Tesli, odbacio je prijedlog kao nerealan i tako odgodio otkri\u0107e radara na vi\u0161e od dva desetlje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
Najintrigantnija pitanja u vezi klju\u010dnih Teslinih fizikalnih otkri\u0107a su da li je prvi otkrio elektron, rendgenske zrake, napravio i upotrijebio laser i otkrio kozmi\u010dke zrake.<\/p>\n\n\n\n
TESLA I OTKRI\u0106E ELEKTRONA<\/strong><\/p>\n\n\n\n Godine 1891. objavio je rezultate svojih pokusa s elektri\u010dnim izbojem u vakuumskoj cijevi i to tuma\u010dio kao posljedicu djelovanja elektri\u010dki nabijenih \u010destica. Na taj \u010dlanak o\u0161tro je reagirao engleski fizi\u010dar J.J. Thomson i objavio \u010dlanak u kojem je osporio Teslin rezultat. \u0160est godina kasnije upravo je Thomson pokusom u magnetnom polju nedvojbeno dokazao postojanje takvih \u010destica i nazvao ih elektronima. Za to otkri\u0107e dobio je Nobelovu nagradu za fiziku, a da pritom nigdje nije spominjao da je tu ideju ranije iznio i Tesla! Kao \u0161to je Thomson pre\u0161utio Teslinu ulogu u otkri\u0107u elektrona, tako je kasnije u\u010dinila i svjetska znanstvena povijest.<\/p>\n\n\n\n TESLA I OTKRI\u0106E RENDGENSKIH ZRAKA<\/strong><\/p>\n\n\n\n Prema nekim izvorima, prvi je otkrio nove zrake, koje su kasnije dobile ime rendgenske zrake. Godine 1894. u svojim pokusima otkrio je da na fotografskim plo\u010dama pokraj katodne cijevi dolazi do o\u0161te\u0107enja. Odmah je posumnjao da u katodnoj cijevi nastaje neko posebno zra\u010denje. No po\u010detkom 1895. godine izgorio je Teslin laboratorij i uni\u0161tio sav materijal i opremu, \u0161to ga je onemogu\u0107ilo u radu na neko vrijeme. U isto vrijeme (8. studenog 1895.) R\u00f6ntgen je objavio svoje otkri\u0107e novih zraka. Mo\u017ee se postaviti pitanje nije li znao za Tesline rezultate, jer je vi\u0161e ljudi znalo za njegovo otkri\u0107e. U svakom slu\u010daju, \u010dini se da je Tesla prvi otkrio rendgenske zrake. U prilog tome govori \u010dinjenica da je samo tri mjeseca nakon R\u00f6ntgena objavio prvi od niza \u010dlanaka o novim zrakama i iznio detalje tehnike njihovog dobivanja.<\/p>\n\n\n\n Da u kriti\u010dnom trenutku nije do\u0161lo do po\u017eara u laboratoriju, te bi se zrake danas zvale Teslinim zrakama i vjerojatno bi Tesla bio prvi nobelovac za fiziku.<\/p>\n\n\n\n TESLA I OTKRI\u0106E LASERA<\/strong><\/p>\n\n\n\n Godine 1893. konstruirao je rubinski ure\u0111aj koji je elektri\u010dki pobu\u0111ivao i dobivao “svjetlosnu zraku tanku poput olovke”. Taj ure\u0111aj bio je po konstrukciji sli\u010dan rubinskom laseru i vjerojatno je Tesla dobio laserski snop svjetlosti. Prema nekim izvorima, 1918. je taj svjetlosni snop poslao na Mjesec. Problem s prakti\u010dnom primjenom tog ure\u0111aja bio je u tome \u0161to se brzo o\u0161te\u0107ivao. Te\u0161ko\u0107e s evaluacijom Teslinog lasera su u tome \u0161to je ona svoja otkri\u0107a koja nisu patentirana prikazivao na stru\u010dnim i popularizacijskim skupovima i u popularnim napisima, a ne u znanstvenim \u010dasopisima, pa ne postoji pobli\u017ei uvid u njegove stvarne rezultate. O\u010dito je imao komponente za konstrukciju lasera, ali nema jasnog dokaza da je dobio laserski snop. No treba re\u0107i da nije mogao imati zamisao inverzije naseljenosti stanja, koja je klju\u010dna za razumijevanje fizikalnog principa lasera i masera, a koju je tek kasnije iznjedrila kvantna fizika. Mogu\u0107e je da su “zrake smrti” kojima se Tesla \u010desto hvalio pred javno\u0161\u0107u u stvari bile laserske zrake.<\/p>\n\n\n\n Izvor: Matemati\u010dko-fizi\u010dki list<\/em> Dok je na podru\u010dju izmjeni\u010dne struje dobio nedvojbeno svjetsko priznanje i priznat prioritet, u nizu drugih otkri\u0107a bio je prethodnik, a \u0161to dosad nije adekvatno valorizirano u svjetskoj znanstvenoj povijesti. “Ne \u017ealim \u0161to su drugi pokrali moje ideje. \u017dalim \u0161to nemaju svoje.” Tesla je idejni za\u010detnik izuma, kao \u0161to su naprimjer: vakuumska cijev, fluorescentna svjetiljka, […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21065818,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16333],"tags":[19383,21705,20982,16560,16455],"class_list":["post-459","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-fizika","tag-izum","tag-nikola-tesla","tag-otkrice","tag-struja","tag-tesla"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/459","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=459"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/459\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21065822,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/459\/revisions\/21065822"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21065818"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=459"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=459"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=459"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
Broj 4\/224 2005.-2006.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"