![\"\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/images\/sunce.jpg\")
<\/p>\nSunce, sredi\u0161nja zvijezda na\u0161eg planetarnog sustava. Za \u017eivot na Zemlji ima presudnu va\u017enost, jer \u017eivim bi\u0107ima pru\u017ea svjetlost, toplinu i energiju bez koje nebi bilo najva\u017enijeg procesa – procesa fotosinteze. No, ono ne\u0107e vje\u010dno trajati!<\/p>\n
<\/p>\n
Sunce je zvijezda. Kao i svaka zvijezda ra\u0111a se, formira i prolazi kroz burnu “mladost”, pretvarju\u0107i vodik u helij termonuklearnim reakcijama i na posljetku umire.<\/p>\n
Uz pretpostavku da su se Zemlja i drugi planeti formirali u otprilike isto vrijeme kada i Sunce, na temelju spoznaja o starosti Zemlje (o starosti stijena) mo\u017eemo re\u0107i da je Sunce staro 4.5 – 5 milijardi godina. No nije se tako mislilo oduvijek. Prije su astronomi bili uvjereni da je izvor energije sporo, ali nepokolebljivo sa\u017eimanje Sunca pod silom gravitacije. Ali ta bi vrsta izvora odr\u017eala Sunce \u017eivim samo 20 milijuna godina \u0161to je u neslaganju s pretpostavkom da je Sunce staro 4,5 milijardi godina.<\/p>\n
Tek u godinama nakon Prvog svjetskog rata Britanski astronom Arthur Eddington je objavio svoje tri ideje o novom izvoru energije za Sunce. Prvo, astronomi su znali da Sunce mora biti jako vru\u0107e i gusto ako \u017eeli poduprijeti vlastitu te\u017einu. Na visokim temperaturama plin napre\u017ee visok tlak, a to dr\u017ei vanjske slojeve Sunca. Zatim su fizi\u010dari uspore\u0111ivanjem te\u017eine \u010detiri atoma vodika s jednim atomom helija do\u0161li do zaklju\u010dka da su \u010detiri atoma vodika i jedan atom helija sastavljeni od istog broja subatomskih \u010destica. Me\u0111utim, helij ima manju te\u017einu. I naposljetku, Einsteinova teorija relativnosti pokazala je da se materija mo\u017ee pretvoriti u energiju (E = mc2).<\/p>\n
Iz ove tri postavke Eddington je zaklju\u010dio da je izvor energije proces fuzije vodika u helij, proces koji je nepoznat na Zemlji. To se doga\u0111a u sredi\u0161tu Sunca. Svake sekunde u nuklearnim reakcijama sudjeluje 3.8 x 1038 protona, tj. vodikovih jezgri. Energija koja se oslobodi biva izba\u010dena sa sun\u010deve povr\u0161ine u obliku elektromagnetskog zra\u010denja i neutrina i manjim dijelom kao kineti\u010dka energija \u010destica sun\u010devog vjetra.<\/p>\n
Sunce nema \u010dvrstu povr\u0161inu, a u sredi\u0161tu se nalazi jezgra. Jezgra je podru\u010dje visoke temperature, oko 15.6 milijuna Kelvina i tlaka oko 1016 Paskala. Upravo u takvim uvjetima odvija se fuzija vodika u helij. Kao \u0161to smo prije ustanovili, spajanjem 4 protona (jezgri atoma vodika) nastaje jedna jezgra atoma helija (2 protona i 2 neutrona).<\/p>\n
Prividnu povr\u0161inu Sunca nazivamo fotosfera. Ovdje se temperatura ne mjeri u milijunima Kelvina, ve\u0107 je puno manja, a iznosi 6000 Kelvina. (\u00b0C = K – 273,15, a kod ovako visokih temperatura sasvim je svejedno ho\u0107e li biti izra\u017eene u kelvinima ili stupnjevima celzijusa). Vru\u0107i plin izvire iz unutra\u0161njosti na povr\u0161inu, u obliku granula, koje su promjera oko 1000 kilometara, u stalnom pokretu. Iznad fotosfere do visine 10 000 kilometara prote\u017ee se kromosfera, ili ni\u017ei sloj sun\u010deve atmosfere. Kromosfera se primje\u0107uje sa Zemlje samo za vrijeme potpune pomr\u010dine Sunca. U kromosferi se doga\u0111aju izboji plina stvaraju\u0107i efekte koje nazivamo prominencije i baklje. Prominencije i baklje su vezane uz proboj ioniziranog plina. U vi\u0161im slojevima atmosfere, koroni, temperatura raste i do 1 000 000 K. Ovaj porast temperature (prisjetimo se da je na povr\u0161ini 6000 K) jo\u0161 nije do kraja obja\u0161njen, ali se pretpostavlja da ga uzrokuju struje koje zagrijavaju plin.<\/p>\n
Sun\u010dev ciklus traje u periodu prosje\u010dne duljine 11 godina i to predstavlja aktivnost Sunca. Te promjene obuhva\u0107aju koli\u010dinu izba\u010dene energije, brojnost i raspored pjega, brojnost sun\u010devih baklji i oblik i veli\u010dina korone. Vremenski period najve\u0107e aktivnosti naziva se sun\u010dev maksimum. Trenutno se nalazimo u vremenu sun\u010devog minimuma.<\/p>\n
Promatraju\u0107i skupove zvijezda koji su stari otprilike kao na\u0161e Sunce, naprimjer onog po imenu Messier 67, astronomi su izra\u010dunali koliko dugo \u0107e zvijezde \u017eivjeti. Na temelju tih spoznaja na\u0161e Sunce bi trebalo nastaviti termonuklearne procese slijede\u0107ih 5 milijardi godina. Na\u0161e Sunce nalazi se to\u010dno na pola puta svog \u017eivota. No kada i to vrijeme pro\u0111e, Sunce \u0107e jo\u0161 imati rezervi vodika u vanjskim slojevima koji okru\u017euju jezgru. Jezgra \u0107e zagrijati ovu ljusku vodika. Kada se ljuska dovoljno zagrije da zapo\u010dne fuziju vodika u helij, oslobo\u0111enje energije \u0107e se odvijati tamo. Tada izvor energije vi\u0161e ne\u0107e biti gusta jezgra, nego ljuska, a to \u0107e promijeniti strukturu Sunca. Sunce \u0107e se tako napuhati i promjer \u0107e mu se pove\u0107ati 30 puta. Postat \u0107e crveni div. Temperatura \u0107e mu iznositi oko 5000 Kelvina i ta faza \u0107e trajati oko 2 milijuna godina.<\/p>\n
Upravo iz razloga \u0161to \u0107e Sunce trajati jo\u0161 5 milijardi godina, trebalo bi se okrenuti alternativnim izvorima energije i crpiti energiju sa Sunca jer prema nekim procjenama Sunce na zemlju \u0161alje 2000 puta vi\u0161e energije nego \u0161to je potrebno na cijelom planetu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Sunce, sredi\u0161nja zvijezda na\u0161eg planetarnog sustava. Za \u017eivot na Zemlji ima presudnu va\u017enost, jer \u017eivim bi\u0107ima pru\u017ea svjetlost, toplinu i energiju bez koje nebi bilo najva\u017enijeg procesa – procesa fotosinteze. No, ono ne\u0107e vje\u010dno trajati! Sunce je zvijezda. Kao i svaka zvijezda ra\u0111a se, formira i prolazi kroz burnu “mladost”, pretvarju\u0107i vodik u helij termonuklearnim […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21047997,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16360],"tags":[16482],"class_list":["post-469","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zvijezde-i-sunce","tag-sunce"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/469","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=469"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/469\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21047997"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=469"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=469"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=469"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}