Snje\u017ena pahuljica je kristal leda. Ve\u0107inom su to nakupine monokristala leda, ali znaju biti i samostalni monokristali. Snje\u017enu pahuljicu od op\u0107eg pojma “monokristala leda” izdvaja slo\u017eeni vanjski oblik i simetrija.<\/p>\n\n\n\n
One nastaju u oblacima i to na temperaturama ni\u017eim od 0\u00b0C izravno iz vodene pare u zraku, a ne smrzavanjem vode kako se obi\u010dno misli. Da bi pahuljica mogla rasti mora postojati po\u010detni, inicijalni kristali\u0107 leda. On \u010dini nukleus (jezgru), a sastoji se od desetak do par stotina molekula te se na njega lako ugra\u0111uju nadolaze\u0107e molekule vodene pare. No da bi se stvorio inicijalni kristali\u0107 leda mora postojati jezgra nukleacije. Tu funkciju jezgre nukleacije obavljaju fina zrnca pra\u0161ine razli\u010ditih izvora. Ako nije zadovoljena temperatura, tj. ako je ona vi\u0161a od 0\u00b0C, molekule vodene pare \u0107e kondezirati u kapljice, tako\u0111er na zrncima pra\u0161ine. Svaka ki\u0161na kap i svaka snje\u017ena pahuljica sadr\u017ei barem jedno zrnce pra\u0161ine.<\/p>\n\n\n\n
Proces nastajanja pahuljica mo\u017ee se jednostavno prikazati tuma\u010denjem faznog dijagrama vode. Radi se o tlak\/temperatura (p\/T) grafu. U zraku na nekoj visini, u oblaku, unutar odre\u0111enog opsega temperature i vla\u017enosti postoje dva, a \u010desto i tri agregatna stanja vode. Fazni dijagram pokazuje ravnote\u017ene linije (granice) faza izme\u0111u tri faze: krute, teku\u0107e i plinovite. Granica izme\u0111u teku\u0107e i plinovite faze ne nastavlja se u beskona\u010dnost, nego se prekida u to\u010dki koja se naziva kriti\u010dna to\u010dka. To zapravo zna\u010di da se na ekstremno visokim temperaturama i tlakovima teku\u0107a i plinovita faza ne mogu razlikovati. Tu fazu nazivamo superkriti\u010dni fluid.<\/p>\n\n\n\n
Padne li temperatura ispod 0\u00b0C teku\u0107a faza bi se trebala skrutiti u led i opet bi promatrani sustav bio u skladu s faznim dijagramom. Postojale bi samo dvije faze, led i para, ali to se rijetko doga\u0111a. \u010ce\u0161\u0107a je situacija kada kapljice vode ostaju u teku\u0107em stanju i premda pothla\u0111ene, mogu odr\u017eati teku\u0107e stanje sve do -41\u00b0C (ako na povr\u0161ini nema kemijskih i mehani\u010dkih ne\u010disto\u0107a), a nakon koje obavezno kristaliziraju u led. U stvarnosti upravo zbog ne\u010disto\u0107a one se po\u010dinju smrzavati i na vi\u0161im temperaturama od -41\u00b0C. Te ne\u010disto\u0107e na povr\u0161ini imaju jednaku ulogu kao i zrnca pra\u0161ine prilikom inicijalne kristalizacije pahuljice. One djeluju kao centri oko kojih po\u010dinje kristalizacija.<\/p>\n\n\n\n
Pahuljice se istra\u017euju iz vi\u0161e razloga, a jedan od njih je taj da su pahuljice jedan od instrumenata za razumijevanje fizike oblaka. Pokazalo se da o svojstvima povr\u0161ine snje\u017enih kristala ovise neki kemijski procesi koji se odvijaju u visokim oblacima. Razlog istra\u017eivanja potje\u010de tako\u0111er i iz svijeta industrije, gdje proizvodnja ovisi o znanju morfologije i rastu kristala. To su u pravilu industrije koje se bave proizvodnjom poluvodi\u010dkih kristala, elektroni\u010dkih komponenata visoke integracije, opti\u010dkih kristala za proizvodnju lasera, zatim prehrambena industrija i sli\u010dno.<\/p>\n\n\n\n
Simetrija je glavna komponenta ljepote snje\u017enih pahuljica. Pahuljice imaju kristalnu strukturu, a njihov makroskopski oblik je uvijek heksagonska prizma.<\/p>\n\n\n\n
Snje\u017ene pahuljice rano su privukle pa\u017enju znanstvenika. 1611. godine Johannes Kepler, fizi\u010dar poznat po trima zakonima o planetima, u svojoj knjizi “A new year`s gift of hexagonal snow” raspravlja o uo\u010denom pravilnom \u0161esterokutnom obliku snje\u017ene pahuljice. 1635. godine, Rene Descartes, filozof i matemati\u010dar, tako\u0111er dio svog kreativnog rada posve\u0107uje snje\u017enim pahuljicama. On je zabilje\u017eio vrlo detaljne i dojmljive opise oblika pahuljica koje je vidio prostim okom. Zapazio je da su nalik plo\u010dicama leda, \u0161esterokutnog oblika i vrlo pravilne.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
One nastaju u oblacima i to na temperaturama ni\u017eim od 0\u00b0C izravno iz vodene pare u zraku, a ne smrzavanjem vode kako se obi\u010dno misli.<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21048213,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16336],"tags":[22694,17281],"class_list":["post-470","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kemija","tag-popularno","tag-snijeg"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/470","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=470"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/470\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21048213"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=470"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=470"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=470"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}