Samoubojstvo je najstra\u0161nija posljedica bilo koje psihi\u010dke bolesti, a naj\u010de\u0161\u0107e se ve\u017ee uz depresiju. Naravno, nije svatko tko poku\u0161a ili u\u010dini samoubojstvo depresivan, a suicidalne misli i djela su zabrinjavaju\u0107e uobi\u010dajeni.<\/p>\n
Gotovo polovina tinejd\u017eera u SAD-u navodi da poznaje nekog tko se poku\u0161ao ubiti. Jedan od pet tinejd\u017eera priznaje da je poku\u0161ao ili je ozbiljno razmi\u0161ljao o samoubojstvu. Samoubojstvo je deveti vode\u0107i uzrok smrti u SAD-u i tre\u0107i vode\u0107i uzrok smrti kod mladih ljudi u dobi od 15 do 24 godine. U Hrvatskoj je, prema statistici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, broj samoubojstava mladih izme\u0111u 15 i 19 godina bio 8 na 100 000.<\/p>\n
Broj izvr\u0161enih samoubojstava bio je ve\u0107i kod mu\u0161karaca nego kod \u017eena te se kretao u omjeru 2.2-3.0 : 1 na \u0161tetu mu\u0161karaca. \u017dene se u prosjeku \u010de\u0161\u0107e poku\u0161avaju ubiti, ali mu\u0161karci \u010de\u0161\u0107e u tome uspijevaju. Ve\u0107i broj poku\u0161aja samoubojstva kod \u017eena vjerojatno je povezan s ve\u0107om u\u010destalo\u0161\u0107u depresije kod \u017eena, a \u010dinjenica da su mu\u0161karci uspje\u0161niji u svojim poku\u0161ajima povezuje se s izborom metode samoubojstva. Mu\u0161karci su skloniji upotrebi vatrenog oru\u017eja ili se ubijaju vje\u0161anjem. Razumljivo je da je u Hrvatskoj uratnim i poratnim godinama zna\u010dajno porastao broj samoubojstava vatrenim oru\u017ejem, posebice u mu\u0161karaca. Tako je npr. godine 1985. udio samoubojstava izvr\u0161enih vatrenim oru\u017ejem u ukupnom broju samoubojstava iznosio 7.2 %, dok je 1992. i 1995. godine iznosio oko 26%. Iako zadnjih godina postoji trend pada ovog na\u010dina izvr\u0161enja samoubojstava, jo\u0161 je uvijek skoro svako \u010detvrto samoubojstvo kod mu\u0161karaca po\u010dinjeno vatrenim oru\u017ejem.<\/p>\n
Stope smrtnosti zbog izvr\u0161enih samoubojstava po \u017eupanijama Hrvatske pokazuju zna\u010dajne razlike. Prosje\u010dne godi\u0161nje dobno-standardizirane stope smrtnosti zbog samoubojstava u razdoblju 2000-2002. godine bile su najvi\u0161e u Krapinsko\u2013zagorskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj \u017eupaniji. U Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama postoje znatne razlike u u\u010destalosti samoubojstava kod razli\u010ditih etni\u010dkih i rasnih skupina, pri \u010demu bijelci imaju najve\u0107u stopu suicida, osim ameri\u010dkih domorodaca, kod kojih su samoubojstva dva puta \u010de\u0161\u0107a od nacionalnog prosjeka. Me\u0111u razlozima samoubojstva, koje naj\u010de\u0161\u0107e navode osobe koje su poku\u0161ale samoubojstvo su depresija, osamljenost, slabo zdravlje, bra\u010dni problemi i financijske ili poslovne pote\u0161ko\u0107e. Osim depresije, u\u010destalosti samoubojstava doprinosi i zloupotreba droga. Zanimljiv je nalaz da su 33% onih koji su se poku\u0161ali ubiti bili identificirani kao osobe koje mnogo piju, dok je takvih me\u0111u ljudima koji se nisu poku\u0161ali ubitisamo 3%.<\/p>\n
Postoje mnoge teorije koje se bave rizikom za samoubojstvo, a velik dio novijih se usredoto\u010duje na biolo\u0161ke uzroke. Istra\u017eivanje na blizancima utvrdilo je da je slaganje za ozbiljan poku\u0161aj samoubojstva 23% kod identi\u010dnih blizanaca, a 0% kod dvojaj\u010danih, \u0161to upu\u0107uje na zna\u010dajan genetski rizik.<\/p>\n
Neka ispitivanja pokazala su povezanost samoubojstava sa razinom serotonina, pri \u010demu osobe koje su poku\u0161ale suicid imaju znatno ni\u017eu razinu serotonina od prosjeka. Pri tome se niska razina serotonina povezuje sa samoubojstvom \u010dak i kod ljudi koji nisu depresivni, odnosno, serotonin mo\u017ee op\u0107enito biti povezan s impulzivnim i agresivnim pona\u0161anjem.<\/p>\n
Veliku pra\u0161inu podigla su ispitivanja koja pokazuju da bi mogla postojati veza izme\u0111u niskih razina kolesterola i samoubojstava. Kako bi nizak kolesterol mogao doprinositi suicidalnosti? Pretpostavke se usredoto\u010duju na mogu\u0107u vezu izme\u0111u kolesterola i serotonina. Ispitivanja na majmunima pokazuju da hranjenje majmuna hranom s malim koli\u010dinama kolesterola pove\u0107ava fizi\u010dko nasilje me\u0111u njima. Drugim rije\u010dima, manje kolesterola i manje serotonina dovodi do ve\u0107e impulzivnosti, nasilja, a mogu\u0107e i samoubojstva. Usprkos lo\u0161im konotacijama vezanim uz kolesterol, novija istra\u017eivanja poti\u010du na pomnije razmi\u0161ljanje o tome \u0161to jedemo – mo\u017eda nam i \u017eivot ovisi o tome.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Samoubojstvo je najstra\u0161nija posljedica bilo koje psihi\u010dke bolesti, a naj\u010de\u0161\u0107e se ve\u017ee uz depresiju. Naravno, nije svatko tko poku\u0161a ili u\u010dini samoubojstvo depresivan, a suicidalne misli i djela su zabrinjavaju\u0107e uobi\u010dajeni. Gotovo polovina tinejd\u017eera u SAD-u navodi da poznaje nekog tko se poku\u0161ao ubiti. Jedan od pet tinejd\u017eera priznaje da je poku\u0161ao ili je ozbiljno […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21014693,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16367],"tags":[22081,16893],"class_list":["post-478","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-psihijatrija","tag-serotonin","tag-smrtnost"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/478","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=478"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/478\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21014693"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=478"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=478"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=478"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}