Jo\u0161 1930-ih otkriveno je da laboratorijski \u0161takori koje su hranili prehranom s ograni\u010denim brojem kalorija (caloric-restricted, ili CR prehranom) \u017eive dvostruko du\u017ee od pripadnika svoje vrste koje su hranili obilato. Ovo je otkri\u0107e znanstvenike poticalo da otkriju kakve jo\u0161 dobre utjecaje na ljudsko zdravlje mo\u017ee imati CR prehrana.<\/p>\n
Na Okinawi ljudi jedu dok nisu 80% siti, a tada prestaju s jelom. Takva navika jedenja zove se Hara hatchi bu. Vjeruje se kako je upravo to razlog \u0161to su ljudi na Okinawi izrazito zdravi i dugovje\u010dni. Okinawa ima jako visok postotak ljudi iznad stote godine \u017eivota, a tamo\u0161nji stanovnici rje\u0111e podlije\u017eu sr\u010danim bolestima, pretilosti i dijabetesu.<\/p>\n
Nizak unos kalorija zacijelo dobro utje\u010de na neke pokazatelje na\u0161eg zdravlja – tjelesnu te\u017einu, razinu inzulina i \u0161e\u0107era u krvi, krvni tlak i spre\u010davanje upala. Naravno da se nametnulo i pitanje kakav utjecaj ima CR prehrana na zdravlje ljudskog mozga, i ima li ona u tom aspektu neke prednosti nad drugim tipovima ishrane.<\/p>\n
Nedavno je Agnes Floel, zajedno sa svojim kolegama sa sveu\u010dili\u0161ta Munster, provela istra\u017eivanje o tome kako CR ishrana utje\u010de na pam\u0107enje. Istra\u017eivanje je provedeno na uzorku od 30 dobrovoljaca u dobi od 50 do 80 godina. Osobe su bile “prosje\u010dnog” pam\u0107enja i u prosjeku blago pretile. Podijeljene su u 3 grupe, prema svojoj dobi, spolu i kila\u017ei.<\/p>\n
Prva je grupa dobila ishranu za 30% umanjene kalorijske vrijednosti, u koju su bili uklju\u010deni svi ostali va\u017eni nutrijenti. Drugoj je grupi dodijeljena ishrana koja je sadr\u017eavala 20% nezasi\u0107enih masnih kiselina, a tre\u0107a je grupa dobila normalnu ishranu. Dobrovoljci su sami podnosili izvje\u0161\u0107a o svojoj ishrani. Prije po\u010detka eksperimenta svi su pro\u0161li test memorije i krvne pretrage.<\/p>\n
Nakon razdoblja od 3 mjeseca \u010dlanovi prve grupe su izgubili tek ne\u0161to malo na te\u017eini (oko 2.4 kg), a te\u017eina \u010dlanova ostalih grupa se \u010dak blago pove\u0107ala.<\/p>\n
Ipak, jedino je grupa koja je imala CR prehranu imala znatno pove\u0107anje sposobnosti da se sjeti rije\u010di koje je imala na listi, i to za \u010dak 20% – ta se sposobnost naziva jo\u0161 i odgo\u0111eno prisje\u0107anje. To se pobolj\u0161anje pripisalo sni\u017eavanju razine njihovog inzulina u krvi i markera upale (C-reaktivni protein i TNF-alfa).<\/p>\n
To \u0161to je istra\u017eivanje koje je provedeno na ljudima potvrdilo prija\u0161nje rezultate eksperimenata koji su provo\u0111eni na \u017eivotinjama daje nam \u010dvrstu osnovu vjerovati kako CR prehrana blagotvorno utje\u010de na na\u0161u memoriju.<\/p>\n
Ovo je istra\u017eivanje, kako priznaju i sami autori, imalo i svoje nedostatke: mali uzorak ispitanika, nepouzdanost \u010dinjenice da su ispitanici sami prijavljivali koliko se pridr\u017eavaju zadane ishrane, ve\u0107i socijalni kontakt sa \u010dlanovima grupa, relativno mali gubitak na te\u017eini \u010dlanova CR – grupe itd.<\/p>\n
Ostaju i druge nejasno\u0107e na koje ovo istra\u017eivanje nije dalo odgovore. Koliko je ishrana sa 30% manjim unosom kalorija odr\u017eiva, pogotovo za starije ljude? Jesu li ispitanici pokazali bolje rezultate u pam\u0107enju isklju\u010divo zbog smanjenog unosa kalorija, ili su oni posljedica \u010ditave ishrane? Koliko dugo \u0107e trajati pobolj\u0161ano sje\u0107anje nakon povratka normalnoj ishrani? Postoji li veza izme\u0111u ne\u010dije genetike i ishrane? I mnoga druga pitanja ostaju neodgovorena.<\/p>\n
U svakom slu\u010daju uno\u0161enje velikog broja kalorija svakako ne potpoma\u017ee ni va\u0161e sje\u0107anje, ni op\u0107e zdravstveno stanje.<\/p>\n
Izvor: www.scientificamerican.com<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Jo\u0161 1930-ih otkriveno je da laboratorijski \u0161takori koje su hranili prehranom s ograni\u010denim brojem kalorija (caloric-restricted, ili CR prehranom) \u017eive dvostruko du\u017ee od pripadnika svoje vrste koje su hranili obilato. Ovo je otkri\u0107e znanstvenike poticalo da otkriju kakve jo\u0161 dobre utjecaje na ljudsko zdravlje mo\u017ee imati CR prehrana. Na Okinawi ljudi jedu dok nisu 80% […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21014696,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16370],"tags":[17418,16787],"class_list":["post-483","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-wellness-i-prehrana","tag-kalorije","tag-pamcenje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/483","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=483"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/483\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21014696"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=483"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=483"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=483"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}