{"id":508,"date":"2020-02-09T00:50:00","date_gmt":"2020-02-08T23:50:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/sto-su-hologrami\/"},"modified":"2023-06-17T17:20:03","modified_gmt":"2023-06-17T15:20:03","slug":"sto-su-hologrami","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/sto-su-hologrami\/","title":{"rendered":"\u0160to su hologrami i kako oni nastaju? (10 zanimljivosti)"},"content":{"rendered":"\n

Ako ste ikad gledali filmove u \u017eanru znanstvene fantastike, sigurni smo da znate \u0161to su hologrami. Ove trodimenzionalne slike stvorene su pomo\u0107u svjetlosti i fizikalnih fenomena koji ju prate, a iz razli\u010ditih kutova izgledaju potpuno razli\u010dito. Danas \u0107emo razgovarati o tome kako hologrami nastaju, tko ih je osmislio, gdje se koriste\u2026 I naravno, spomenut \u0107emo i neke zanimljivosti.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to je hologram, a \u0161to holografija?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Prije no \u0161to pri\u010damo o hologramima i njihovom nastanku, moramo se upoznati s tehnikama kao \u0161to je holografija. Ona se koristi kako bi se stvorile trodimenzionalne slike koje mi nazivamo hologrami. Ideja je dosta komplicirana, ali se mo\u017ee lijepo sa\u017eeti: svjetlosne valove kombiniramo na na\u010din da stvaraju iluziju trodimenzionalnog objekta. Pri kreiranju ove pojave zapravo se koristi i vi\u0161e od samo svjetlosti i efekata svjetlosti, odnosno potrebna je i kemija, a ponekad i softver, no svjetlost je svakako glavni akter.<\/p>\n\n\n\n

U holografiji se rade i analize i stvaranja objekata, odnosno njihovih vizualnih prikaza. Prije no \u0161to \u017eelite napraviti hologram ne\u010dega, morate taj objekt sa svih strana analizirati laserskim zrakama. Time se, izme\u0111u ostalog, bavi holografija. Svjetlost ima svojstvo interferencije, odnosno preklapanja valnih funkcija. Ne smijemo zaboraviti da je svjetlost zapravo samo elektromagnetski val, stoga se ti valovi u prostoru mogu preklapati!<\/p>\n\n\n\n

Dakle, holografija prou\u010dava i interferenciju i druga svojstva svjetlosti kako bi se mogli analizirati i onda stvarati neki vizuali. Kad malo bolje razmislimo, ako znate kako ne\u0161to izgleda sa svih strana, naravno da to mo\u017eete rekonstruirati. Ipak, to je te\u0161ko napraviti iz velikog broja fotografija, stoga se ta analiza radi pomo\u0107u neke fotosenzitivne plo\u010da.<\/p>\n\n\n\n

Procesom holografije nastane hologram, skup svjetlosti prolazi kroz hologramski medij i svjetlost se ponovno \u0161iri, odnosno pokazuje svoje fizikalne sposobnosti. Holografski medij je samo materijal na kojem se snimaju holografski uzorci, a uglavnom se radi o filmu, plo\u010di ili polimeru.<\/p>\n\n\n\n

Kako nastaje hologram?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

U nastavku \u0107emo objasniti kako nastaju hologrami, no ne\u0107emo ulaziti u prevelike detalje za koje je potrebna velika koli\u010dina predznanja o optici i fizici generalno. Mo\u017eda \u0107e vam se ovaj proces \u010diniti druk\u010dijim od onog \u0161to je pokazano u filmovima ili medijima, no nemojte da vas to za\u010dudi.<\/p>\n\n\n\n

\"hologrami\"
FOTO: SHUTTERSTOCK<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

1. Uzorkovanje, odnosno snimanje.<\/h3>\n\n\n\n

Mnogi misle da hologram nastaje iz slike, no to nije istina. Hologram mora nastati iz modela koji je ve\u0107 trodimenzionalan, bilo da je softverski napravljen ili da je uzorkovan iz okoline pa onda modeliran. Naj\u010de\u0161\u0107e se u relativno praznoj prostoriji pripremi holografski medij te laseri svjetlosti koji \u0107e se koristiti. Dio zraka se uperi na medij i to se naziva referentnim snopom.<\/p>\n\n\n\n

Drugi dio zraka usmjerujemo na objekt i tom \u0107emo svjetlo\u0161\u0107u zapravo analizirati objekt. Svjetlost se u svakom trenutku odbija od svega \u0161to je osvjetljeno te zbog toga nastaju i sjene. Zanimljivo je da se snopovi na objektu i snopovi na mediju onda susre\u0107u i na mediju se bilje\u017ee informacije o interferenciji (susretima) izme\u0111u navedenih snopova.<\/p>\n\n\n\n

2. Modeliranje i razvijanje.<\/h3>\n\n\n\n

Ve\u0107ina hologramskih modela, jednom kada se registriraju na mediju, dodatno se obra\u0111uju na ra\u010dunalu. Tu se mogu ispraviti potencijalne gre\u0161ke i izbje\u0107i komplikacije s kemijskim procesom razvijanja holograma. Ipak, to ovisi o mediju. Ponekad je obavezno raditi termi\u010dke postupke koji \u0107e razviti sam hologram na filmu. Dakle, ovaj korak, a posljedi\u010dno i sljede\u0107i, dosta se razlikuju ovisno o tome koliko skupu opremu imate.<\/p>\n\n\n\n

3. Rekonstrukcija holograma.<\/h3>\n\n\n\n

Jednom kad imate model holograma, morate stvoriti uvjet za samo stvaranje holograma. Dakle, opet trebate koherentni izvor svjetlosti, odnosno laser \u0161to sli\u010dniji onome koji je kori\u0161ten tijekom analiziranja objekta. Svjetlost se upire na hologramski medij koji je razvijen (ili softverskom ili fizi\u010dkom obradom).<\/p>\n\n\n\n

Snopovi se tada rekonstruiraju i kreiraju trodimenzionalnu sliku koja izgleda kao i po\u010detni objekt. Ako koristite digitalnu holografiju koja radi sa senzorima, mogu\u0107e je da \u0107ete obra\u0111ivati sve podatke digitalno i rekonstrukcija holograma tada pone\u0161to je lak\u0161a zbog kontinuiranih uvjeta.<\/p>\n\n\n\n

Pomo\u0107u holografije sa snopom elektrona (elektronska holografija) snimljena je i unutra\u0161njost atoma. Iako je holografija pospje\u0161ila rje\u0161avanje mnogih problema u fizici i tehnici, sam je postupak relativno slo\u017een i skup. Zato se holografija primjenjuje samo onda kad se drugim, pristupa\u010dnijim metodama ne mogu posti\u0107i bolji rezultati.<\/p>\n\n\n\n

Tko je izmislio holograme?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Sigurno vas zanima tko je izmislio hologram i je li ta osoba sada vrlo bogata. Zapravo, ne mo\u017eemo re\u0107i da je samo jedna osoba zaslu\u017ena za izum i kori\u0161tenje holograma. Prvi put je koncept spomenuo Dennis Gabor<\/a>, a on je tako\u0111er zadu\u017een i za teoretski dio prakse. Ovaj ma\u0111arski fizi\u010dar kasnije je dobio Nobelovu nagradu za fiziku, a matemati\u010dka podloga koju je dao samoj praksi bila je izuzetno korisna svim njegovim nasljednicima.<\/p>\n\n\n\n

Prva prakti\u010dna realizacija dogodila se 1962. godine u Bell Laboratories instituciji. Emmett Leith i Juris Upatnieks demonstrirali su svijetu prvi hologram. Od tada, ova fascinantna realizacija inspirirala je i fizi\u010dare i matemati\u010dare diljem svijeta. Sveu\u010dili\u0161ta koja se bave optikom i istra\u017eiva\u010dki centri vezani za nanotehnologiju i fotoniku najvi\u0161e su investirani u ovakve projekte.<\/p>\n\n\n\n

\"hologram\"
FOTO: SHUTTERSTOCK<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Za \u0161to slu\u017ee hologrami?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Kad razmi\u0161ljamo o hologramima, naj\u010de\u0161\u0107e se prvo sjetimo znanstvene fantastike i plavih lasera koji stvaraju nekakav hologram zgrade ili institucije, ali to zasigurno nije jedino mjesto gdje su hologrami bitni i korisni. Oni danas imaju mnogobrojne primjere, a s obzirom na to da njihova popularnost samo raste i raste, <\/p>\n\n\n\n

Hologrami se koriste u umjetnosti. Mnogi moderni slikari stvaraju tako \u0161to stvaraju digitalne modele ili kipove koji se mogu rekreirati u obliku holograma. Naravno, u glazbenoj industriji nerijetko \u0107ete holograme vidjeti na koncertima. U procesu proizvodnje, hologrami se koriste kako bi proizvo\u0111a\u010d garantirao da je proizvod njegov, odnosno kako bi ostavio \u201e\u017eig\u201c na nekom mediju.<\/p>\n\n\n\n

Posebnu svrhu hologrami pokazuju u svijetu medicine gdje su trodimenzionalne rekonstrukcije izuzetno bitne za operacije i prikaz organa. Osim toga, arhitekti i dizajneri tako\u0111er si vole posao olak\u0161ati trodimenzionalnom vizualizacijom. Na taj na\u010din svakako ostavljaju fantasti\u010dne dojmove na sastancima s klijentima.<\/p>\n\n\n\n

Dakle, o\u010dito je da su hologrami, osim \u0161to su zabavni, korisni u industrijama gdje je trodimenzionalna rekonstrukcija raznih prostora jako korisna. U budu\u0107nosti, posebnu korist hologrami \u0107e imati kod rekonstruiranja arheolo\u0161kih nalazi\u0161ta i prou\u010davanja \u0161pilja te drugih opasnih mjesta gdje \u010dovjek ne mo\u017ee u\u0107i.<\/p>\n\n\n\n

Koliko je skupo stvarati holograme?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Ako vas zanimaju hologrami, imamo lo\u0161u vijest\u2026 Iako su jako privla\u010dni i izgledaju kao super hobi, hologrami i holografija nisu stvari kojima se bavi osoba s prosje\u010dno te\u0161kim d\u017eepom. Pribor koji vam je potreban za holografiju zapravo je prili\u010dno skup i te\u017eak za odr\u017eavanje. Za po\u010detak, laseri koji vam trebaju mogu biti i do tisu\u0107u dolara, a bolji i po nekoliko tisu\u0107a dolara. Sve ovisi o specifikacijama.<\/p>\n\n\n\n

Treba vam i holografski medij, odnosno film, plo\u010da ili polimeri. Tu cijene dosta variraju i zapravo mo\u017eete dobiti holografske medije i po desetak i po stotinjak dolara. Ve\u0107i problem \u010dine opti\u010dki elementi \u010diji se tro\u0161ak zbroji u nekoliko stotina dolara kad u obzir uzmemo le\u0107e, polarizatore, zrcala\u2026<\/p>\n\n\n\n

Osim toga, morate osigurati neki \u010disti prostor za rad, stalke i postolja za opremu te, ako radite digitalnu holografiju, ra\u010dunalo s adekvatnim softverom. Ovo zaista nije hobi koji je jednostavno zapo\u010deti, zar ne?<\/p>\n\n\n\n

\"hologramski
FOTO: SHUTTERSTOCK<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

10 iznena\u0111uju\u0107ih \u010dinjenica o hologramima<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Hologram zna\u010denje i te\u017einu dobiva tek kad saznamo gdje ih sve ima i koji su te\u017eak put hologrami pro\u0161li kako bi postali dio prakse. U nastavku dijelimo 10 zanimljivosti koje \u0107e dodatno produbiti va\u0161e znanje o hologramima.<\/p>\n\n\n\n

    \n
  1. Direktan prijevod rije\u010di hologram bio bi \u201ezapisati cjelinu\u201c. Na neki na\u010din, rije\u010di holos<\/em> i gramma<\/em> kombiniraju se upravo u sintagmu koja opisuje holograme na istinit, ali neobi\u010dan na\u010din. Oni dobro opisuju \u0161to holografija poku\u0161ava napraviti, a to je sa svih strana obuhvatiti, rekreirati i pohraniti neki objekt.<\/li>\n\n\n\n
  2. Prvi hologrami uop\u0107e nisu bili trodimenzionalni! Elektronski mikroskop, vjerovali ili ne, bio je glavni alat koji se koristio u stvaranju prvih holograma.<\/li>\n\n\n\n
  3. Tupac Shakur najpopularniji je lik \u0161to se ti\u010de rekreiranja holograma. Njegovi se hologrami rekreiraju na raznim koncertima i festivalima, a s obzirom na njegovu tragi\u010dnu smrt, fanovi su sada zapravo mogli \u201eposjetiti\u201c njegov koncert.<\/li>\n\n\n\n
  4. Najtanji hologram na svijetu je ispod jednog mikrometra debljine!<\/li>\n\n\n\n
  5. \u010cak i otisak prsta mo\u017ee biti problem u modeliranju sa hologramima jer je svjetlo jako osjetljivo na bilo kakve smetnje. Otisak prsta jo\u0161 jedna je situacija u kojoj hologrami mogu zakazati.<\/li>\n\n\n\n
  6. NASA je veliki potro\u0161a\u010d hologramske opreme jer istu koristi za projektiranje, ali i analiziranje u svojim istra\u017eivanjima i modeliranju novih gra\u0111evina.<\/li>\n\n\n\n
  7. Najpoznatiji filmski hologram jest onaj koji stvara JARVIS, digitalni pomo\u0107nik Iron Mana. Sigurno ste gledati Tonyja Starka kako u spa\u0161avanju koristi pomo\u0107 koju nudi ovaj inteligentan softver!<\/li>\n\n\n\n
  8. U Japanu je stvorena hologramska plo\u010da koja reproducira miris, odnosno kad interagirate s njom, mo\u017eete ju i pomirisati! Osim toga, postoje i hologrami koji se mogu dirati<\/a>!<\/li>\n\n\n\n
  9. U Kini su hologrami kori\u0161teni za tjeranje ptica i golubova s farma, ali i iz dijelova grada gdje su se suvi\u0161e udoma\u0107ili. Dakle, hologrami su nekad fantasti\u010dna opcija i za kori\u0161tenje od strane gradske uprave!<\/li>\n\n\n\n
  10. Danas se hologrami istra\u017euju i u vojne svrhe, za manipuliranje neprijateljima. Na taj na\u010din vojnici se ne moraju izlagati suprotni\u010dkoj vojsci, a opet se posti\u017ee \u017eeljeni efekt zastra\u0161ivanja. Naravno, sve je ovo jo\u0161 uvijek eksperimentalno.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n

    Zaklju\u010dak<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

    Hologrami su izvrstan na\u010din za kori\u0161tenje fizikalnih svojstava svjetla u svrhu reprodukcije nekog objekta. Stvaraju se holografijom, a koriste se u velikom broju industrija u kojima je vizualizacija nekih objekata vrlo korisna.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Ako ste ikad gledali filmove u \u017eanru znanstvene fantastike, sigurni smo da znate \u0161to su hologrami. Ove trodimenzionalne slike stvorene su pomo\u0107u svjetlosti i fizikalnih fenomena koji ju prate, a iz razli\u010ditih kutova izgledaju potpuno razli\u010dito. Danas \u0107emo razgovarati o tome kako hologrami nastaju, tko ih je osmislio, gdje se koriste\u2026 I naravno, spomenut \u0107emo […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21067350,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16333],"tags":[17665,16937,16758],"class_list":["post-508","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-fizika","tag-holografija","tag-hologram","tag-laser"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/508","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=508"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/508\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21067354,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/508\/revisions\/21067354"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21067350"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=508"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=508"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=508"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}