Boje zalaska sunca su posljedica udaljenosti \u0161to je sun\u010deva svjetlost mora prije\u0107i kroz zemljinu atmosferu. \u0160to je sunce ni\u017ee, njegova svjetlost mora prolaziti kroz ve\u0107i dio zemljine atmosfere. Sun\u010deva svjetlost predstavlja mje\u0161avinu svjetlosti svih boja. Mi obi\u010dno tu mje\u0161avinu svjetlosti vidimo kao bijelu.<\/p>\n
Atmosfera sadr\u017ei mnoge \u010destice pra\u0161ine, vodene pare i ne\u010disto\u0107a. Kada svjetlost prolazi kroz atmosferu, spomenute \u010destice apsorbiraju (upijaju) neke valne duljine (tj. odre\u0111ene boje) iz sun\u010deve svjetlosti, a neke odbijaju od sebe i rasipaju ih dalje u prostoru. Tako\u0111er, neke valne duljine slobodno prolaze nepromijenjene.<\/p>\n
Pri kra\u0107em putu pri prolasku svjetlosti kroz atmosferu, vrlo se malo svjetlosti stigne raspr\u0161iti (a to su obi\u010dno kratkovalne plava, ljubi\u010dasta i zelena boja), dok veliki dio direktno sti\u017ee do povr\u0161ine zemlje.<\/p>\n
No, kada sunce padne bli\u017ee horizontu i spusti se sumrak, sun\u010deve zrake prelaze du\u017ei put kroz atmosferu do o\u010diju promatra\u010da, pa se skoro sva plava svjetlost izgubi u atmosferi izme\u0111u sunca i promatra\u010da. Time u atmosferi ostaje ve\u0107i dio dugovalne crvene i \u017eute boje koja se rasipa u prostor, pa nam je stoga i zalazak sunca crvenih nijansi.<\/p>\n
Rasipanjem svjetlosti obja\u0161njava se i to \u0161to nam tijekom dana nebo izgleda plavo. Ljubi\u010dasta i plava svjetlost imaju kratke valne duljine i na\u0161a ih atmosfera rasipa 10 puta vi\u0161e nego crvene svjetlosne valove. To zna\u010di da crvene zrake idu pravo kroz atmosferu, dok se plavi valovi rasipaju o \u010destice u zraka, vode i pra\u0161ine, tako da kad pogledamo u nebo, vidimo tu plavu, rasutu svjetlost.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Boje zalaska sunca su posljedica udaljenosti \u0161to je sun\u010deva svjetlost mora prije\u0107i kroz zemljinu atmosferu. \u0160to je sunce ni\u017ee, njegova svjetlost mora prolaziti kroz ve\u0107i dio zemljine atmosfere. Sun\u010deva svjetlost predstavlja mje\u0161avinu svjetlosti svih boja. Mi obi\u010dno tu mje\u0161avinu svjetlosti vidimo kao bijelu. Atmosfera sadr\u017ei mnoge \u010destice pra\u0161ine, vodene pare i ne\u010disto\u0107a. Kada svjetlost prolazi […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21014745,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16373],"tags":[16482],"class_list":["post-523","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-klima","tag-sunce"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/523","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=523"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/523\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21014745"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=523"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=523"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=523"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}