Ukupna povr\u0161ina \u0161uma i \u0161umskih zemlji\u0161ta u RH iznosi 2 688 687 ha \u0161to je 47% kopnene povr\u0161ine dr\u017eave. Od toga je 2 106 917\u00a0 ha u vlasni\u0161tvu RH, dok je 581 770 ha u vlasni\u0161tvu privatnih \u0161umoposjednika. Glavninom \u0161uma u vlasni\u0161tvu dr\u017eave gospodare Hrvatske \u0161ume (2 018 987 ha).<\/p>\n
Osim po vlasni\u0161tvu, \u0161ume razvrstavamo i prema njihovoj namjeni. Prema Zakonu o \u0161umama \u0161ume po namjeni mogu biti gospodarske, za\u0161titne i \u0161ume s posebnom namjenom:<\/p>\n
GOSPODARSKE – uz o\u010duvanje i i unapre\u0111enje njihovih op\u0107ekorisnih funkcija koriste se za proizvodnju \u0161umskih proizvoda<\/p>\n
ZA\u0160TITNE – u prvom redu slu\u017ee za za\u0161titu zemlji\u0161ta, voda, naselja, objekata i druge imovine<\/p>\n
\u0160UME S POSEBNOM NAMJENOM – za\u0161ti\u0107eni dijelovi prirode (strogi rezervati, nacionalni parkovi, posebni rezervati, spomenici\u00a0 prirode, zna\u010dajni krajobrazi, park-\u0161ume)
– \u0161ume i dijelovi \u0161uma registrirani za proizvodnju \u0161umskog sjemena (sjemenske sastojine)
– \u0161ume namijenjene znanstvenimm istra\u017eivanjima
– \u0161ume za potrebe obrane RH<\/p>\n
Sve \u0161ume s kojima\u00a0 Hrvatske \u0161ume gospodare podijeljene su u gospodarske jedinice, a one se dalje dijele na odjele i odsjeke. Plan gospodarenja za neku gospodarsku jedinicu naziva se Osnova gospodarenja i donosi se za razdoblje od 10 godina. Tako se i sva mjerenja i sva planiranja u \u0161umarstvu provode svakih deset godina, tako da je i a\u017eurnost prikazanih informacija nu\u017eno na toj istoj razini. Osnova gospodarenja je “mali \u0161umarski Ustav” za tu jedinicu. Pojam zaliha kazuje koliki je ukupan volumen drvne mase u odre\u0111enoj \u0161umi pa time neizravno govori i koliko je ta \u0161uma kvalitetna. Drugi pojam, prirast, kazuje koliko se taj volumen pove\u0107a svake godine, \u0161to je opet pokazatelj raspolo\u017eivosti drveta za \u010dovjekovo kori\u0161tenje.<\/p>\n
Hrvatske \u0161ume ve\u0107 stolje\u0107ima primjenjuju u svom gospodarenju princip potrajnosti (odr\u017eivosti) i stoga iz \u0161ume uzimaju znatno manje drveta nego ga priraste, a kako pri uzimanju uglavnom odabiru lo\u0161ija stabla, izlazi da su na\u0161e \u0161ume sve ljep\u0161e \u0161to se s njima vi\u0161e gospodari.<\/p>\n
Mnoge ljude brine kad prolaze\u0107i npr. Slavonijom, vide posje\u010dene ve\u0107e dijelove \u0161ume, misle\u0107i da su \u0161umari napravili \u010distinu. U krivu su. Ono \u0161to izgleda kao \u010distina zapravo je mlada \u0161uma, stara tek nekoliko godina. A kad i padne jedan hrast to treba gledati kao na ro\u0111enje njih nekoliko tisu\u0107a, koji ne mogu \u017eivjeti u sjeni svog roditelja i jedva \u010dekaju svoju \u0161ansu. Stoga se nekim vrstama drve\u0107a naprosto mora gospodariti, \u0161umari ka\u017eu, na regularan na\u010din. Va\u017eno je uo\u010diti da se sje\u010da koja izgleda kao \u010dista zapravo doga\u0111a na razmjerno malim povr\u0161inama, a na razini gospodarske jedinice ukupna zaliha je unato\u010d sje\u010di cijelo vrijeme ista ili godinama raste.<\/p>\n
Druk\u010dija je situacija u goranskim \u0161umama. Tamo se gospodari preborno tako da se svakih nekoliko godina iz \u0161ume izdvajaju pojedina\u010dna zrela stabla i tako otvara prostor za rast podmlatka. Bukva i jela su vrste koje omogu\u0107uju takav na\u010din gospodarenja. Izvana gledano, \u010dovjeku se \u010dini da \u0161uma stalno izgleda jednako, mada se na ovaj na\u010din pridobiva pribli\u017eno jednaka koli\u010dina drva kao i u regularnim \u0161umama. Kako preborne \u0161ume zapravo nemaju starost, njihove su tablice podjeljene po debljinskim razredima.<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n