Oko 200 kilometara iznad povr\u0161ine Zemlje atmosfera je vrlo rijetka, pa su njeni atomi jako raspr\u0161eni. Do nje se na toj visini iz svemira probijaju sitne elektri\u010dki nabijene \u010destice – elektroni.<\/p>\n
Kad se sudare s atmosferskim atomima nastaje bljesak svjetlosti. Polarna svjetlost se javlja kad takvih bljeskova svakog trenutka ima mnogo, naro\u010dito u razdoblju poja\u010dane sun\u010deve aktivnosti. Elektroni koji stvaraju polarnu svjetlost ne dolaze izravno sa Sunca, ve\u0107 iz nevidljivih slojeva elektrona koji orku\u017euju Zemlju, tzv. Van Allenovih pojaseva.<\/p>\n
Zbog \u010destica koje dolaze sa Sunca ti elektroni padaju u atmosferu, te slijede Zemljino magnetsko polje koje ih obi\u010dno vodi prema Sjevernom i Ju\u017enom polu, gdje se polarno svjetlo naj\u010de\u0161\u0107e i javlja. Za vrijeme poja\u010dane Sun\u010deve aktivnosti u 1980. i 1981. godini, polarna svjetlost se mogla vidjeti prili\u010dno \u010desto.<\/p>\n
Na sjeveru tu pojavu zovemo aurora borealis (“sjeverna zora”), a ime je dobila prema rimskoj bo\u017eici zore Aurori i gr\u010dkom nazivu za sjeverni vjetar, Boreas. Naj\u010de\u0161\u0107e se pojavljuje tijekom rujna i listopada te o\u017eujka i travnja (do danas nije potpuno razja\u0161njeno za\u0161to). Na jugu se naziva aurora australis (“ju\u017ena zora”).<\/p>\n
Polarnu svjetlost uzrokuje Sun\u010dev vjetar. To je struja vru\u0107e plazme koju Sunce izbacuje u svim smjerovima (zbog ogromne vreline Sun\u010deva vanjskog sloja, Sun\u010deve korone). U normalnim uvjetima, Sun\u010dev vjetar dolazi do Zemlje brzinom od oko 400 km\/s i s gusto\u0107om od oko 5 iona\/cc, no za vrijeme magnetskih oluja tok mo\u017ee biti nekoliko puta ja\u010di, kao i me\u0111uplanetarno magnetsko polje, koje tako\u0111er potje\u010de sa Sunca i povezano je s gusto\u0107om Sun\u010devih pjega.<\/p>\n
Na svom putu kroz svemir, dio Sun\u010devog vjetra nailazi na Zemljinu magnetosferu, podru\u010dje svemira kojim dominira Zemljino magnetsko polje. Magnetosfera zakre\u0107e Sun\u010dev vjetar oko sebe (i oko Zemlje) na udaljenosti od oko 70,000 km (fronta udara se formira na udaljenosti od oko 12,000 – 15,000 km). \u0160irina Zemljine magnetosferske prepreke Sun\u010devom vjetru uglavnom iznosi oko 190,000 km, dok se iza Zemljine no\u0107ne strane pru\u017ea duga\u010dak “rep” rastegnutih magnetskih silnica.<\/p>\n
Silnice Zemljine magnetosfere zakre\u0107u dio Sun\u010devog vjetra prema Zemljinim magnetskim polovima. Polarna svjetlost nastaje kad se elektroni Sun\u010devog vjetra na visini od 80 – 150 km sudaraju s atomima gornjih slojeva atmosfere. Prevladavaju emisije atoma kisika – zelena i crvena svjetlost, u spektralnom rasponu od 557.7 nm (zeleno) do 630.0 nm (crveno, uglavnom slabije nabijeni elektroni i na ve\u0107im visinama), zatim molekularnog du\u0161ika i dr.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Oko 200 kilometara iznad povr\u0161ine Zemlje atmosfera je vrlo rijetka, pa su njeni atomi jako raspr\u0161eni. Do nje se na toj visini iz svemira probijaju sitne elektri\u010dki nabijene \u010destice – elektroni. Kad se sudare s atmosferskim atomima nastaje bljesak svjetlosti. Polarna svjetlost se javlja kad takvih bljeskova svakog trenutka ima mnogo, naro\u010dito u razdoblju poja\u010dane […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21014730,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16373],"tags":[],"class_list":["post-527","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-klima"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/527","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=527"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/527\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21014730"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=527"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=527"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=527"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}