Godina je 1978., prvi dan ljeta. Vela Luka na otoku Kor\u010duli u\u0161u\u0161kana je u miran san, prekidan samo dosadnim zuajnjem komaraca. U ku\u0107i uz obalu mora, jedna obitelj mirno spava. Iznenada oca ne\u0161to budi. Otvara o\u010di. Zapanjen je! Njegov krevet pliva!<\/p>\n
Njegova je soba poplavljena! On ska\u010de, utr\u010dava u sobu svojih k\u0107eri. Voda i dalje nadire. Djevoj\u010dicama se more penje do grla. Otac grabi k\u0107eri i svo troje ska\u010du kroz prozor na Rivu. Ali tu je jo\u0161 gore; zahva\u0107a ih nadolaze\u0107a bujica podivljalog mora i baca na krov gara\u017ee.<\/p>\n
Prestra\u0161eni, gledaju poplavljenu Velu Luku i samo se nadaju da \u0107e se more prestati dizati. Sre\u0107om, more napokon usporava, staje… A zatim se strelovito povla\u010di natrag u korito luke, otkuda je i do\u0161lo. Ali, opet nevolje! More ne zastaje tamo gdje bi trebalo, nego se povla\u010di i dalje. Morsko dno u luci ostaje suho. Brodovi ostaju nasukani , prevaljeni na bokove, tu\u017eni. A zatim se more ponovno divlja\u010dki vra\u0107a, ponovno poplavljuje Velu Luku i uni\u0161tava sve pred sobom. Zadr\u017eava se me\u0111u ku\u0107ama i ulicama 10-ak minuta pa se ponovno povla\u010di… Ponovno se vra\u0107a i ponovno se povla\u010di.<\/p>\n
\u0160to je to pogodilo Velu Luku davne 1978? Zar malo ribarsko mjesto smje\u0161teno u dubokom zaljevu ne bi trebalo biti za\u0161ti\u0107eno od podivljale igre mora? Ne nu\u017eno. Ba\u0161 zato \u0161to je smje\u0161tena u dubokom zaljevu, Vela Luka se mo\u017ee na\u0107i u posebnoj vrsti nevolje!<\/p>\n
SE\u0160 ZALJEVA<\/p>\n
O \u010demu je rije\u010d? More u zaljevima s vremena na vrijeme oscilira. Tako se ponekad u Velo Lu\u010dkom zaljevu razina mora 10-ak minuta di\u017ee, pa se zatim 10-ak minuta spu\u0161ta. Promjene razine mora najslabije su izra\u017eene na ulazu u zaljev (tamo gdje je zaljev povezan sa otvorenim morem), a najizra\u017eenije su na suprotnom zatvorenom kraju. U normalnim okolnostima more se na zatvorenom kraju Velo Lu\u010dkog zaljeva u desetak minuta podigne par centimetara, a zatim se u idu\u0107ih desetak minuta spusti par centimetara. Ovo je normalno pona\u0161anje mora u zaljevu i zove se SE\u0160 zaljeva.<\/p>\n
Da biste si do\u010darali ovu pojavu zamislite neku pla\u017eu koju dobro poznajete. Sad se prisjetite kako ta pla\u017ea izgleda za vrijeme oseke kada se more povu\u010de i za vrijeme plime kada je more prekrije (za Spli\u0107ane: dobar primjer su Ba\u010dvice) E sad zamislite da izme\u0111u povla\u010denja (oseka) i vra\u0107anja vode (plima) umjesto 12 sati pro\u0111e 20-ak minuta. I otprilike ste zamislili pona\u0161anje se\u0161a. A sad jo\u0161 zamislite da umjesto desetak cm, kao za vrijeme plime, razina mora naraste par metara i spusti se za par metara…i voila – velika Velo Lu\u010dka poplava je tu. (Ako ste zami\u0161ljali Ba\u010dvice: \u017dbirac 10-ak minuta pliva u vodi; a 10-ak minuta se mo\u017ee po suhom sve do onog za\u0161titnog u\u017eeta sa pluta\u010dama do kojeg samo najhrabriji plivaju (?). Al nema straha, Ba\u010dvice nisu ba\u0161 pogodna uvala za ovu pojavu).<\/p>\n
LU\u010cKA REZONANCIJA ILI KAKO POPLAVITI VELU LUKU?<\/p>\n
Idu\u0107e pitanje je: kako natjerati pristojni par centimetarski se\u0161 zaljeva da podivlja i naraste na par metara? Odgovor je: rezonancijom! A rezonancija je (obja\u0160njenje za fizi\u010dare) pojava koja nastaje kada se na sustav koji prisilno titra djeluje frekvencijom koja je jednaka frekvenciji titranja. Ali evo par slikovitijih primjera rezonancije: 1. Ljuljanje na ljulja\u010dki. Dijete skuplja i pru\u017ea noge, a ljulja\u010dka i dijete idu sve vi\u0161e i vi\u0161e; 2. Most kojeg je vjetar zaljuljao u pravom ritmu; 3. Vojnici koji stupaju u pravilnom ritmu mogu sru\u0161iti most preko kojeg hodaju (\u0161to bi oni bili gori od vjetra), zabilje\u017eeno u Engleskoj i Francuskoj u 19. stolje\u0107u.<\/p>\n
I \u0161to je onda zaljuljalo se\u0161 Velo Lu\u010dkog zaljeva u pravom ritmu? Horda stupaju\u0107ih turista? Ili vjetar? Nope. Ovog puta krivac je bilo more. Naime, tamo negdje na otvorenom moru (daleko od Velo Lu\u010dkog zaljeva) nastali su neobi\u010dno duga\u010dki valovi, dugi i nekoliko desetaka kilometara, a visoki svega 10-ak centimetara. Nema \u0161anse da uo\u010dite takve valove na otvorenom moru (osim ako nemate super modernu opremu i sustave za upozoravanje). Ali ti su se valovi dovukli do Velo Lu\u010dkog zaljeva, i zaljuljali more u njemu jednom, bum, pa jo\u0161 jednom, bum… i eto rezonancije i poplave!<\/p>\n
KRIVAC OTKRIVEN?<\/p>\n
Ne jo\u0161! Ostaje pitanje kako su nastali zlokobni duga\u010dki valovi na otvorenom moru. Takvi valovi tipi\u010dno nastaJu za vrijeme tsunamija. I zaista, prvo obja\u0161njenje Velo Lu\u010dke poplave bilo je da je Velu Luku poharao tsunami. Me\u0111utim, potresa, a time i tsunamija, togA dana nije bilo ni na Jadranu ni u blizini Jadrana. Bio je jedan potres dan ranije u Gr\u010dkoj, al je taj nakon nekog vremena zbog nepodudaranja u vremenima eliminiran sa liste sumnjivaca.<\/p>\n
Dakle, Velo Lu\u010dku poplavu je izazvala slaba\u0161na promjena tlaka zraka! Negdje nad Jadranom razvilo se podru\u010dje vi\u0161eg (ili ni\u017eeg ?) tlaka zraka (svega par hPa vi\u0161eg nego uokolo). To podru\u010dje je bilo sasvim malo (za meteorolo\u0161ke pojmove); recimo da je bilo veli\u010dine Istre (ali to je samo naga\u0111anje, moglo je biti i manje, malo je mjerenja tada postojalo, no ipak te\u0161ko da je bilo puno ve\u0107e). Podru\u010dje visokog tlaka je putovalo nad Jadranom, prema Veloj Luci, od talijanske prema hrvatskoj obali. A more je jako osjetljivo na promjene tlaka zraka (osjetljivije od profesora, roditelja, baka i djedova i Dalmatinaca op\u0107enito). Tlak zraka poraste, zrak ja\u010de priti\u0161\u0107e more, razina mora padne; tlak zraka se spusti, zrak slabije priti\u0161\u0107e more, razina mora naraste. I tako je visoki tlak putovao prema Veloj Luci i pritiskao more; ispod podru\u010dja visokog tlaka zraka razina mora je padala, a van tog podru\u010dja je rasla (jer more istisnuto iz centra mora negdje oti\u0107i). I nastali su duga\u010dki duga\u010dki valovi. I voila, eto krivca za poplavu Vele Luke! Osim ako se ne upitamo, za\u0161to je nastao poreme\u0107aj tlaka zraka…a ne, to bi ipak bilo previ\u0161e.<\/p>\n
Poplava veoma sli\u010dna Velo Lu\u010dkoj (ali puno manja) dogodila se nedavno u Vrboskoj, na otoku Hvaru. Tu je more poplavilo i ispraznilo luku u svega dvije-tri minute!<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Godina je 1978., prvi dan ljeta. Vela Luka na otoku Kor\u010duli u\u0161u\u0161kana je u miran san, prekidan samo dosadnim zuajnjem komaraca. U ku\u0107i uz obalu mora, jedna obitelj mirno spava. Iznenada oca ne\u0161to budi. Otvara o\u010di. Zapanjen je! Njegov krevet pliva! Njegova je soba poplavljena! On ska\u010de, utr\u010dava u sobu svojih k\u0107eri. Voda i dalje […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21014717,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16373],"tags":[16473],"class_list":["post-528","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-klima","tag-tsunami"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/528","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=528"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/528\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21014717"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=528"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=528"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=528"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}