{"id":532,"date":"2019-10-22T19:10:00","date_gmt":"2019-10-22T17:10:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/kako-spasiti-kitove-od-sudara-sa-brodovima\/"},"modified":"2019-10-22T19:33:31","modified_gmt":"2019-10-22T17:33:31","slug":"kako-spasiti-kitove-od-sudara-sa-brodovima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/kako-spasiti-kitove-od-sudara-sa-brodovima\/","title":{"rendered":"Kako spasiti kitove od sudara sa brodovima"},"content":{"rendered":"<p>Prou\u010davanje zvukova koje proizvode i oslu\u0161kuju morski sisavci zna\u010dajno mo\u017ee doprinijeti spa\u0161avaju tih tajanstvenih stanovnika svjetskih oceana od nesretnih slu\u010dajeva sudaranja sa brodovima, koji \u010dine sve ve\u0107i udio u crnoj statistici njihovog stradavanja.<\/p>\n<p>Posebno su ugro\u017eeni Sjevernoatlantski grbavi kitovi (na slici), \u010diji je glavni uzrok smrti upravo kolizija sa brodovima.<\/p>\n<p>U zadnjih deset godina tehnologija je toliko napredovala da sada znanstvenici imaju sve potrebne alate da uspostave sistem pra\u0107enja kitova pomo\u0107u prikupljanja i analize zvukova koje ove vrste sisavaca proizvode.<\/p>\n<p>Posebno je zahtjevno prikupljanje podataka, tvrde znanstvenici, zbog nepristupa\u010dnosti okoline i zbog same slo\u017eenosti kori\u0161tenja zvukova od strane kitova. Neki se podaci prikupljaju i arhiviraju dok se drugi koriste u realnom vremenu. Na\u010dini prikupljanja podataka tako\u0111er ovise o svrsi, mjestu i vremenu prikupljanja, \u0161to dodatno komplicira stvar. Naj\u010de\u0161\u0107e se koriste pluta\u010de na kojima su pri\u010dvr\u0161\u0107eni hidrofoni, koji registriraju zvukove u oceanu kroz du\u017ee vremensko razdoblje. Postoje tako\u0111er i senzori koji se pri\u010dvrste na same \u017eivotinje. Tajna dobrog sistema nadgledanja u ovom slu\u010daju znatno ovisi o primjeni raznih tehnolo\u0161kih rje\u0161enja te njihovim primjerenim kombinacijama.<\/p>\n<p>Veliki kitovi \u017eive i komuniciraju na velikim udaljenostima, dok manji kitovi \u017eive i komuniciraju na manjim podru\u010djima, sli\u010dno dupinima. Zvukovi antropogenog podrijetla mogu prouzro\u010diti smetnje u samoj komunikaciji me\u0111u kitovima, kao i u njihovom nadgledanju. Ono \u0161to se ljudskom uhu \u010dini kao prili\u010dno tiha i pusta okolina je u biti mjesto isprepletanja mno\u0161tva zvukova, svaki od kojih je izraz komunikacije raznih vrsta sisavaca prisutnih u morima i oceanima diljem svijeta.<\/p>\n<p>Kori\u0161tenje pasivnog akusti\u010dnog nadgledanja postaje sve popularnije, po\u0161to su tro\u0161kovi takvog promatranja sve manji a u\u010dinkovitost sve ve\u0107a. Upotreba postoje\u0107e tehnologije mogla bi se jako dobro primijeniti u upravljanju morskim resursima te pro\u0161iriti ne samo na kitove ve\u0107 i na druge sisavce kao \u0161to su morski lavovi i tuljani.<\/p>\n<p style=\"text-align: right\"><em>Izvor:\u00a0 sciencedaily.com<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prou\u010davanje zvukova koje proizvode i oslu\u0161kuju morski sisavci zna\u010dajno mo\u017ee doprinijeti spa\u0161avaju tih tajanstvenih stanovnika svjetskih oceana od nesretnih slu\u010dajeva sudaranja sa brodovima, koji \u010dine sve ve\u0107i udio u crnoj statistici njihovog stradavanja. Posebno su ugro\u017eeni Sjevernoatlantski grbavi kitovi (na slici), \u010diji je glavni uzrok smrti upravo kolizija sa brodovima. U zadnjih deset godina tehnologija [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21048363,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16372],"tags":[16712],"class_list":["post-532","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekologija-i-okolis","tag-sisavci"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/532","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=532"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/532\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21048363"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=532"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=532"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=532"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}