{"id":561,"date":"2010-01-04T23:00:00","date_gmt":"2010-01-04T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/niels-bohr-i-njegov-model-atoma\/"},"modified":"2020-10-15T14:56:28","modified_gmt":"2020-10-15T12:56:28","slug":"niels-bohr-i-njegov-model-atoma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/niels-bohr-i-njegov-model-atoma\/","title":{"rendered":"Niels Bohr i njegov model atoma"},"content":{"rendered":"<p>Niels Henrik David Bohr ro\u0111en je u Kopenhagenu u Danskoj, 7. Listopada, 1885. Otac Chritian bio je profesor fiziologijr na sveu\u010dili\u0161tu u Kopenhagenu, pa se vjeruje kako je upravo njegov utjecaj uzrokom \u0161to su i Neils, i njegov mla\u0111i brat Herald (koji \u0107e postati profesor matematike) odmalena bili zainteresirani za znanost.<br \/>Nakon mature 1903. Bohr se upisuje na kopenhagensko sveu\u010dili\u0161te gdje za mentora ima osebujnog fizi\u010dara C. Christiansena, pod njegovim vodstvom 1909. stje\u010de magisterij, a 1911. i doktorat iz fizike. Jo\u0161 kao student dobio je prvu nagradu na natje\u010daju koji je objavilo njegovo sveu\u010dili\u0161te, a zadatak je bio rije\u0161iti odre\u0111eni znanstveni problem, kako na teorijskoj, tako i na prakti\u010dnoj razini. Ve\u0107 je tu Bohr pokazao kako je sklon radu u laboratoriju.<br \/>U svome doktorskom radu znanstvenik opisuje svojstva metala temeljena na teoriji elektrona, ovo djelo je i danas temeljno djelo tog podru\u010dja fizike. U tom se djelu Bohr prvi put suprotstavio Plankovoj kvantnoj teoriji radijacije. <br \/>1911. Dr. Bohr se zapo\u0161ljava na Cambridgeu gdje sudjeluje u istra\u017eivanjima pod patronatom Sir\u00a0 J. J. Thompsona, ali vodi i svoja neovisna istra\u017eivanja. 1912. radi u laboratoriju profesora Rutherforda u Manchesteru, a upravo u to doba brojna su bila istra\u017eivanja vezana za radioaktivnost. Bohr objavljuje teorijski rad o absorpciji alfa \u2013zraka, koji je\u00a0 objavljen u Philosophical Magazineu. 1913. Bohr se po\u010dinje baviti gra\u0111om atoma. Od ranije nam je poznato da je profesor Rutherford (kod kojeg je Bohr radio) ve\u0107 opisao jezgru atoma, a i istra\u017eivanja iz kvantne fizike su bivala sve brojnija, sva su ova otkri\u0107a pomogla Bohru da kona\u010dno 1925. prezentira sliku modela atoma kakvu poznajemo i danas. <br \/>Od 1920. do svoje smrti 1962. Bohr radi kao pro\u010delnik odjela za teorijsku fiziku koji je samo zbog njega otvoren na sveu\u010dili\u0161tu u Kopenhagenu. 1922. Bohr dobija Nobelovu nagradu za fiziku za svoj doprinos u otkrivanju gra\u0111e atoma i obja\u0161njavanju njihova zra\u010denja.<\/p>\n<p>Izvor: www.nobelprize.org<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Niels Henrik David Bohr ro\u0111en je u Kopenhagenu u Danskoj, 7. Listopada, 1885. Otac Chritian bio je profesor fiziologijr na sveu\u010dili\u0161tu u Kopenhagenu, pa se vjeruje kako je upravo njegov utjecaj uzrokom \u0161to su i Neils, i njegov mla\u0111i brat Herald (koji \u0107e postati profesor matematike) odmalena bili zainteresirani za znanost.Nakon mature 1903. Bohr se [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21014747,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16340],"tags":[16673],"class_list":["post-561","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanstvenici","tag-atom"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/561","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=561"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/561\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21014747"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=561"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=561"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=561"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}