{"id":562,"date":"2010-01-04T23:00:00","date_gmt":"2010-01-04T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/hologrami-nasa-buducnost\/"},"modified":"2020-10-15T14:56:28","modified_gmt":"2020-10-15T12:56:28","slug":"hologrami-nasa-buducnost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/hologrami-nasa-buducnost\/","title":{"rendered":"Hologrami &#8211; na\u0161a budu\u0107nost?"},"content":{"rendered":"<p>Sje\u0107ate li se doktora Marka iz Zvjezdanih Staza? Ni po \u010demu nije bio osobit osim po tome \u0161to je u su\u0161tini bio hologram. Do sada smo holograme susretali samo u njihovom stati\u010dnom obliku, npr. kao one srebrne sli\u010dice ptice na kreditnim karticama koje nam slu\u017ee kao dokaz autenti\u010dnosti, ali budu\u0107nost \u0107e, izgleda, donijeti sasvim nove primjene ove tehnologije.<\/p>\n<p>Denko Technical Corporation iz Kalifornije nedavno je izi\u0161ao u javnost sa prototipom fotorefraktivnog polimera, spoja koji bi trebao omogu\u0107iti 3D pokretne holograme. 3D pokretni hologram funkcionira kao niz slika koje, kada se rasporede pa\u017eljivo, daju iluziju kretanja koja je vidljiva i golim okom. Prednost fotorefraktivnog polimera je u tome \u0161to se podaci (slike) na njega mogu snimati, pa ponovno brisati, a funkcionira na na\u010din sli\u010dan onome kojim danas &#8220;pr\u017eimo&#8221; podatke na CD-ove ili DVD-ove.<\/p>\n<p>Jednom \u0107e, uvjereni su stru\u010dnjaci, ovakvi hologrami postati svakodnevna &#8220;pomagala&#8221; u arhitekturi, medicini, biologiji i mnogim drugim podru\u010djima. Mnogo je lak\u0161e ne\u0161to osmisliti i sagledati ako to imamo mogu\u0107nost pogledati u 3D-u, i k tome jo\u0161 u pokretnom obliku.<\/p>\n<p>Ovaj se polimer sastoji od dvije vrste kopolimera &#8211; jedan je fotosenzitivan i upija te lomi svjetlo pod odre\u0111enim kutem da bi se slika mogla vidjeti, a drugi dio je plastifikator koji se koristi za postizanje \u010dvrsto\u0107e i elasti\u010dnosti. Polimer je stopljen izme\u0111u dva sloja deoksidiranog stakla od 100 mm. Na takav se polimer slike snimaju zelenim laserom valne duljine 532 nanometra. Slike se mogu izmjenjivati svakih 30 milisekundi, \u0161to ljudskom oku stvara dojam pokretne 3D slike.<\/p>\n<p>Ipak ovo nije nimalo lagan zadatak, budu\u0107i da za snimanje jedne 3D slike na polimer treba oko dvije minute, a potrebno je mnogo 3D slika da bi se dobio pokretni hologram. Treba izna\u0107i na\u010din da se cijeli ovaj proces ubrza, i da vrijeme u kojem se izmjenjuju dvije slike bude \u0161to kra\u0107e da bi 3D hologram izgledao dobro kad se uve\u0107a.<\/p>\n<p>Predanost znanstvenika koji rade na tom projektu trebala bi uskoro omogu\u0107iti npr. lije\u010dni\u010dku analizu kostiju prije operacije, ili pregledavanje 3D nacrta planiranog stambenog naselja arhitektima, a ostalim zaljubljenicima u holograme mo\u017eda i da vide Dr. Marka ili Princezu Leiu. (vi\u0161e o hologramima mo\u017eete saznati na jo\u0161 jednom na\u0161em \u010dlanku)<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.scientificamerican.com\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">scientificamerican.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Sje\u0107ate li se doktora Marka iz Zvjezdanih Staza? Ni po \u010demu nije bio osobit osim po tome \u0161to je u su\u0161tini bio hologram. Do sada smo holograme susretali samo u njihovom stati\u010dnom obliku, npr. kao one srebrne sli\u010dice ptice na kreditnim karticama koje nam slu\u017ee kao dokaz autenti\u010dnosti, ali budu\u0107nost \u0107e, izgleda, donijeti sasvim nove [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21014748,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16363],"tags":[16937],"class_list":["post-562","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-elektronika","tag-hologram"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/562","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=562"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/562\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21014748"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=562"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=562"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=562"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}