Stolje\u0107ima stare zamisli znanost ne baca na smetli\u0161te samo tako, kako se nekome prohtije. A posebice ne uspje\u0161ne zamisli. Ne mora uvijek nova fizika dotu\u0107i staru. Revolucije u sebi samoj znanost izvodi konzervativno i ekonomi\u010dno. Uglavnom na na\u010din da se stara dogma \u0161iri na nova podru\u010dja.<\/p>\n
Pomislite na anti\u010dkog Grka koji se zvao Arhimed. Taj je mudrac stotinu godina prije Krista sa\u017eeo na\u010dela statike i hidrostatike. Statika je podru\u010dje koje prou\u010dava postojanost sklopova, dok se hidrostatika bavi teku\u0107inama i predmetima koji plutaju na teku\u0107ini, tonu ili neko vrijeme uspravno plutaju, pa se potom prevrnu. Te teme su i danas jednako va\u017ene kao i prije dvije tisu\u0107e godina. A isto tako je na\u010din na koji im je Arhimed pristupao dobar i danas.<\/p>\n
Vi\u0161e od 1700 godina poslije Arhimeda dolazi Galileo Galilei koji je \u017eelio preispitati zakone statike i hidrostatike. Svoja mjerenja je, me\u0111utim, pro\u0161irio i na tijela u pokretu – primjerice kugle koje se kotrljaju niz kosinu, kugle koje netko baca s tornja i sli\u010dno. Galilejev rad obuhvatio je i uklju\u010dio Arhimedova postignu\u0107a, ali je objasnio i mnogo vi\u0161e. Galijejev rad protegnuo se do povr\u0161ine Mjeseca, \u010dak i do Jupiterovih satelita. Galilei, me\u0111utim nije pobijedio i sru\u0161io Arhimeda. Obuhvatio ga je.<\/p>\n
Newton je dobacio mnogo dalje od Galileja. Dodaju\u0107i uzro\u010dnost, uspio je ispitati na\u0161 planetni sustav te morske mijene. Newtonova sinteza uklju\u010dila je nova mjerenja kretanja planeta i njihovih mjeseca. Ni\u0161ta u Newtonovoj revoluciji nije okaljalo postignu\u0107a Galileja, a ni Arhimeda, ali je ta revolucija pro\u0161irila podru\u010dje svemira dostupno na\u0161oj velikoj sintezi.<\/p>\n
Slijedi osamnaesto i devetnaesto stolje\u0107e kada su znanstvenici po\u010deli prou\u010davati pojavu koja izlazi iz okvira sada\u0161njeg ljudskog iskustva. Nazvali su je elektricitet. Da bismo mogli prou\u010davati elektricitet trebalo ga je prvo stvoriti. Prou\u010davanje elektriciteta u to doba bilo je jednako egzoti\u010dno kao prou\u010davanje kvarkova danas. Elektri\u010dna struja, napon, ja\u010dina, razli\u010dita elektri\u010dna i magnetska polja postupno su razotkrivana. \u010cak i stavljana pod nadzor. Zakone elektriciteta i magnetizma pro\u0161irio je i uobli\u010dio James Maxwell. Elektricitet nas danas posve okru\u017euje, dok u zraku koji nas okru\u017euje zuje komunikacije. Pa ipak Maxwell je s besprijekornim po\u0161tovanjem gledao na sve svoje prethodnike.<\/p>\n
Sljedi Albert Einstein koji se usredoto\u010dio na sam rub njutonovskog svemira. Njegove zamisli prodrle su vrlo duboko. Pojedina Galilejeva i Newtonova uvjerenja uznemirila su Einsteina i natjeralo ga da smisli hrabre nove pretpostavke. Podru\u010dje njegovih promatranja obuhva\u0107alo je i neke vrlo brze objekte. Takve pojave nisu bile zanimljive promatra\u010dima prije 1900. Me\u0111utim, kada smo poslije 1900. po\u010deli prou\u010davati atome, stvarati nuklearne ure\u0111aje i zavirivati u najranija doga\u0111anja pri nastanku svemira, Einsteinova razmatranja zadobila su ve\u0107i zna\u010daj. Njegova teorija gravitacije tako\u0111er je oti\u0161la dalje od Newtonove, pa ipak kada Einsteinove jednad\u017ebe primijenimo na Newtonov svijet, daju nam njutonovske rezultate.<\/p>\n
A zatim smo zavirili duboko unutar atoma. Za to su nam trebale zamisli koje \u0107e oti\u0107i mnogo, mnogo dublje od Newtonovih zamisli. Svijet smo sada morali pro\u0161iriti prema dolje, u dubinu atoma, u jezgru atoma. Jo\u0161 uvijek nismo stigli do kraja tog puta i moramo i\u0107i dalje. Pa ipak ni\u0161ta nas u kvantnoj revoluciji nije navelo da Arhimeda prodamo neprijatelju, izdamo Galileja, obezvrijedimo Newtona, zablatimo Einsteinovu relativnost – ne! U\u0161li smo u novi, druk\u010diji svijet, svijet pun posve novih pojava.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Stolje\u0107ima stare zamisli znanost ne baca na smetli\u0161te samo tako, kako se nekome prohtije. A posebice ne uspje\u0161ne zamisli. Ne mora uvijek nova fizika dotu\u0107i staru. Revolucije u sebi samoj znanost izvodi konzervativno i ekonomi\u010dno. Uglavnom na na\u010din da se stara dogma \u0161iri na nova podru\u010dja. Pomislite na anti\u010dkog Grka koji se zvao Arhimed. Taj […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21014755,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16333],"tags":[16951],"class_list":["post-575","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-fizika","tag-arhimed"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/575","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=575"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/575\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21014755"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=575"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=575"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=575"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}