Albert Einstein ro\u0111en je u Ulmu, u pokrajini Baden-W\u0171rttenberg u Njema\u010dkoj, 14. o\u017eujka, 1879.<\/p>\n\n\n\n
\u0160est tjedana kasnije obitelj se seli u Munchen, gdje je on kasnije zapo\u010deo svoje \u0161kolovanje u Luitpold gimnaziji. Kasnije se obitelj preselila u Italiju, a Albert je svoje \u0161kolovanje nastavio u Aarauu, u \u0160vicarskoj. 1896. upisuje se na \u0160vicarsku Federalnu Politehni\u010dku \u0160kolu u Zurichu, da bi stekao zvanje nastavnika fizike i matematike. Godine 1901., kada je dobio diplomu, zatra\u017eio je \u0161vicarsko dr\u017eavljanstvo, a kako nije mogao na\u0107i posao u\u010ditelja, prihvatio je mjesto tehni\u010dkog asistenta u \u0160vicarskom Zavodu za Patente. 1905. je doktorirao.<\/p>\n\n\n\n
Tijekom svog boravka na Zavodu za Patente, i u svoje slobodno vrijeme, radio je na mnogim svojim iznimnim radovima, a 1908. imenovan je docentom u Bernu. 1909. postaje izvanredni profesor u Zurichu, 1911. profesor teorijske fizike u Pragu, a iste se godine vra\u0107a u Zurich u kojem ga \u010deka sli\u010dno radno mjesto. 1914. imenovan je direktorom Kaiser Wilhelm Instituta za Fiziku i profesorom na sveu\u010dili\u0161tu u Berlinu. 1914. postaje njema\u010dki dr\u017eavljanin, i to ostaje do 1933, kad se odri\u010de svog dr\u017eavljanstva zbog politi\u010dkih razloga i emigrira u Ameriku da zauzme mjesto profesora teorijske fizike na Princetonu. 1940 postaje dr\u017eavljanin SAD, a umirovljuje se 1945. 1921. dobija Nobelovu Nagradu za Fiziku,zbog svog doprinosa teorijskoj fizici, ponajvi\u0161e zbog otkri\u0107a fotoelektri\u010dnog efekta.<\/p>\n\n\n\n
Nakon drugog svjetskog rata Einstein je bio vode\u0107a figura Svjetskog Vladinog Pokreta, ponu\u0111eno mu je mjesto predsjednika dr\u017eave Izrael, \u0161to on odbija, i sura\u0111uje s Dr. Chaimom Weizmannom na utemeljenju sveu\u010dili\u0161ta u Jeruzalemu.<\/p>\n\n\n\n
\u010cinilo se da je Einstein uvijek imao jasno vi\u0111enje problema vezanih za fiziku, i odlu\u010dnost da ih rije\u0161i. Imao je vlastitu strategiju, i mogao je vizualizirati glavne stadije na putu do svog cilja. Gledao je na svoja najve\u0107a postignu\u0107a tek kao na temelje budu\u0107eg napretka.<\/p>\n\n\n\n
Na po\u010detku svog znanstvenog rada Einstein je shvatio manjkavosti Newtonovske mehanike, i njegova posebna teorija relativnosti proizi\u0161la je iz poku\u0161aja da “pomiri” zakone mehanike sa zakonima elektromagnetskog polja. Bavio se klasi\u010dnim problemima statisti\u010dke mehanike i problemima u kojima su se oni udru\u017eivali s kvantnom teorijom, \u0161to je dovelo do obja\u0161njenja brownijanskog gibanja molekula. Istra\u017eivao je toplinska svojstva svjetlosti s niskom gusto\u0107om zra\u010denja i njegova su opa\u017eanja dovela do fotonske teorije svjetlosti. U svojim ranim danima u Berlinu Einstein je najavio da ispravna interpretacija specijalne teorije relativnosti mora utjecati i na teoriju gravitacije, i 1916. objavio je rad o op\u0107oj teoriji relativnosti. Tijekom ovog razdoblja dao je doprinos i teoriji radijacije i statisti\u010dke mehanike.<\/p>\n\n\n\n
1920. Einstein se po\u010deo baviti jedinstvenim teorijama primjenjivima na mnoga podru\u010dja, iako je nastavio raditi i na interpretaciji vjerojatnosti kvantne teorije, i s tim je poslom nastavio i u Americi. Doprinio je statisti\u010dkoj mehanici razvojem kvantne teorije monoatomskih plinova, a postigao je i zapa\u017eene rezultate na podru\u010dju vjerojatnosti tranzicije atoma kao i relativisti\u010dke kozmologije. Nakon umirovljenja nastavio je raditi na uop\u0107avanju osnovnih zakona fizike, imaju\u0107i obrnut pristup – geometrizaciju – od ve\u0107ine fizi\u010dara.<\/p>\n\n\n\n
Einstein je u svom radu prou\u010davao i kombinirao zakone fizike kako bi izna\u0161ao nove \u0161ire primjenjive zakonitosti. Osim teorije relativnosti, koju svi pamtimo, te formule E= mc2, mnogo je njegovih radova plijenilo, i danas plijeni, pa\u017enju znanstvenika. Einsteinova istra\u017eivanja su, dakako, dobro dokumentirana i njegova va\u017enija djela uklju\u010duju: Specijalnu teoriju relativnosti (1905) , Relativnost (engleski prevodi 1920 i 1950), Op\u0107u Teoriju Relativnosti (1916), Istra\u017eivanja o teoriji brownijanskog kretanja (1926) i Evoluciju fizike (1938). U njegova ne-znanstvena djela ubrajaju se: Za\u0161to rat? (1933), Moja filozofija (1934), Iz mojih kasnijih godina (1950) itd.<\/p>\n\n\n\n
Einsteinov dar rezultirao je intelektualnom osamom, da bi se opustio u njegovu je \u017eivotu glazba bila va\u017ean faktor. 1903. \u017eeni se Milevom Mari\u0107, s kojom je imao k\u0107er i dva sina. Taj brak se raspao 1919., a iste godine Albert se \u017eeni ro\u0111akinjom Elsom L\u0151venthal, koja je umrla 1936. Znanstvenik je kasnije tvrdio da nikada ne bi bio to \u0161to je bio da mu otac, kada mu je bilo samo 5 godina, nije pokazao kompas, pa ga je zainteresiralo \u0161to se to doga\u0111a s magnetskom iglom da se ona pomi\u010de u smjeru sjevera. Zbog kompasa, ili zbog ne\u010deg drugog, vje\u010dno nas je zadu\u017eio. Einstein je umro 18. travnja, 1955. na Princetonu u New Jerseyu.<\/p>\n\n\n\n